StoryEditor
Obalamisterije DALMACIJe

Arheološka senzacija ‘izronila‘ iz temelja budućeg hotela: božica Venera, stara 1800 godina, krasila je dvorište rimske vile, otkrivamo i čije su ruke bile ispod njezinih grudi i na bedrima

Piše Ivica Nevešćanin
14. siječnja 2022. - 22:41

Visoka oko metra, sačuvana od koljena do ispod grudi, izrađena od mramora i stara oko 1800 godina.

Tako bi se telegrafski mogao opisati kip rimske božice Venere pronađen na gradilištu budućeg hotela u središtu Zadra.

– Akademik Nenad Cambi, naš najveći stručnjak za antiku, smatra da je najvjerojatnije riječ o kipu božice Venere. Njezina puna visina bila je negdje oko dva metra i vjerojatno se nalazila na nekom postamentu u atriju ove urbane antičke vile u kojoj se sada nalazimo – govori Smiljan Gluščević, voditelj arheoloških istraživanja na Poljani Požarišće, gdje tvrtka "Albergo", na mjestu srušene derutne kuće kupljene od Grada, planira podignuti mali luksuzni hotel.

Kip rimske božice ljepote, ljubavi, plodnosti i spolnosti pronađen je na dubini od oko dva metra, a u neposrednoj blizini otkriveni su i kameni ulomci velikog podnožja, najvjerojatnije bunarske krune.

image
Pod poljanom Požarišće donedavno se skrivallo cijelo dvorište velebne antičke vile
Jure Mišković/Cropix

– Ovakvi primjeri antičke plastike vrlo su rijetki kod nas. Sličan ostatak nekog Venerina kipa postoji u Arheološkom muzeju u Splitu – kaže akademik Cambi, a Gluščević dodaje:

– Očito smo pronašli jedan vrlo vrijedan i rijedak kip, o kojem će se više znati nakon njegova čišćenja i konzervacije.

Čim je Venera izvađena iz zemlje, arheolozima je bilo jasno da su otkrili "senzaciju". Odmah je izdvojena od drugih artefakata i prebačena u depo Zavičajnog muzeja u Biogradu na Moru, s kojim je potpisan dogovor o deponiranju svih nalaza na istražnoj lokaciji.

image
Arheolog Smiljan Glušćević na nalazištu u srcu Zadra
Jure Mišković/Cropix

Ruke na bedru

Smiljan Gluščević ističe da je pronađeni kip zanimljiv i po nekoliko detalja na njemu.

– Na lijevoj nozi je ostatak, odnosno odlomljeni dio nečije ruke, na desnom bedru kao da su otisci nečijih prstiju. Blizu prepona se također vide neki "otisci", kao i na dijelu tijela ispod grudi... Arheološka analiza trebala bi objasniti te stvari, no akademik Cambi smatra da dio ruke na lijevoj nozi najvjerojatnije pripada bogu Merkuru, s kojim se Venera ikonografski često povezuje.

– Ovo su sve, naglašavam, preliminarna saznanja, no nedvojbeno je riječ o posebnom nalazu i kipu koji bi bilo lijepo sutra javno prezentirati u sklopu novog objekta – kaže naš sugovornik, koji je protumačio i arheološki kontekst u kojem je pronađena Venera.

– Ona je, dakle, najvjerojatnije bila jedna od skulptura iz atrija ove antičke urbane vile. Uokolo mjesta gdje smo je pronašli otkrili smo i mramorni pod površine od oko 80 četvornih metara.

On se proširuje prema istoku, jugu i sjeveru, tako da prave dimenzije toga centralnog dijela vile zapravo ne znamo. No s obzirom na druge nalaze – 11 metara dugi kanal za slijevne vode, ostatke antičkog zida koji je bio obložen sivim mramornim pločicama te ostatke crno-bijelog mozaika u površini od neka četiri četvorna metra – možemo reći da se radi o bogatoj urbanoj vili između drugog i četvrtog stoljeća, koja je vrlo vjerojatno imala kat.

Položaj vile i detalji mozaika poklapaju se s rezultatima istraživanja profesora Borisa Ilakovca prije 60 godina. On je prije gradnje susjedne zgrade Božidara Rašice istraživao temelje zgrada srušenih u razaranju tijekom i nakon Drugog svjetskog rata

image
Antička božica ljubavi, plodnosti i spolnosti nakon čišćenja je zasjala u svoj svojoj ljepoti
Smiljan Gluščević


Profesor Ilakovac je na tome mjestu pronašao dvije vile u nizu, međusobno su se dodirivale vanjskim zidovima i imale su identičan mozaični ukras u atriju. Sve nam to govori da je ovdje, stotinu metara od antičkog Foruma, postojao niz reprezentativnih stambenih objekata koji je kasnije, moguće u ranom srednjem vijeku, porušen i koji se tek sad otkriva u svojoj punoj ljepoti.

Otkrili smo i nekoliko srednjovjekovnih zidova, ali o njihovoj interpretaciji zasad je prerano govoriti. Ovo je dokaz kontinuiteta urbanog života na zadarskom Poluotoku. Ove su se vile, po svemu sudeći, nalazile unutar antičkih insula, nastalih moguće i prije Krista, te podijeljenih cardima i decumanima kuda prolaze i današnje ulice u ovom dijelu grada, prosječnih dimenzija 40 puta 20 metara – objašnjava Gluščević.

Blago za hotelske vitrine

Zanimljivi su i drugi pronalasci, ulomci antičke i bizantske keramike koji su najvjerojatnije tu dospjeli između četvrtog i šestog stoljeća. Isto tako nađeni su ulomci luksuzne stolne keramike iz sjeverne Afrike koji ne pripadaju vremenu prije trećeg stoljeća, a neki bi se preliminarno mogli datirati i u četvrto, odnosno peto stoljeće.

Svi bi se ti artefakti, ako vlasnici dobiju dozvole, i ako to bude njihova želja, mogli naći u vitrini budućeg hotela.

– O tome je teško govoriti jer to ne ovisi o meni, nego o konzervatorima i investitorima ovog objekta. Kao arheolog, volio bih vidjeti u jednom takvom hotelu vitrinu s nalazima, da se vidi genius loci, povijesna slojevitost mjesta, a mislim da bi to bilo atraktivno i za posjetitelje.

Osim toga, smatram da bi se i pronađeni ostaci mozaika mogli "srolati", izvaditi i negdje prezentirati jer danas za takvo što postoji razvijena tehnika – naglašava naš sugovornik.

Konačnu riječ dat će struka, odnosno konzervatori, koji će investitorima hotelskog objekta nakon arheološkog izvješća odrediti uvjete zaštite lokacije i gradnje. Odnosno što će ostati zatrpano pod zemljom, a što će možda biti prezentirano.

– Mi arheolozi bismo uvijek htjeli da se sve vidi, ali znamo da to nije moguće, pogotovo u gradovima kao što je Zadar, gdje na svakom pedlju zemlje imate arheološko nalazište – zaključuje Smiljan Gluščević.

Naš dugovornik je bivši ravnatelj Arheološkog muzeja u Zadru, stručnjak za antiku, jedan od naših najznačajnijih podvodnih istraživača. Sve do odlaska u mirovinu, prije pet godina, vodio je terenska istraživanja po cijeloj jadranskoj obali i otocima.

Gluščević je bio prvi profesionalno zaposleni podvodni arheolog u bivšoj Jugoslaviji, voditelj međunarodnog tima za izvlačenje Apoksiomena u moru kod Lošinja i jedini je hrvatski član znanstvenog odbora "Archaeologia Maritima Mediterranea", uglednoga međunarodnog časopisa podvodne arheologije koji izlazi u Pisi i Rimu.

Kao krunu svog istraživačkog, pedagoškog i akademskog rada, prije tri godine objavio je prvi hrvatski sveučilišni udžbenik iz podvodne arheologije. Posao na Požarištu obavljao je za privatnu arheološku tvrtku "Arheologija Art" iz Zadra.

image
Istražni prostor antičke urbane vile
Smiljan Gluščević

Među brojnim ulomcima keramike pronađenim u kanalu za slijevne vode, Gluščević je otkrio i veću količinu tzv. tubula, šuplje keramičke cigle koje su služile kao cijevi "centralnog grijanja" u antičkim vilama.

Tubuli su se slagali unutar zida i kroz njih je prolazio topli zrak koji je zagrijavao zgradu, što dovoljno govori o luksuzu u kojem su tadašnji Zadrani uživali u svojim vilama s pogledom na more.

Iskusni stručnjak


Smiljan Gluščević bivši je ravnatelj Arheološkog muzeja u Zadru, stručnjak za antiku, jedan od naših najznačajnijih podvodnih istraživača. Sve do odlaska u mirovinu, prije pet godina, vodio je terenska istraživanja po cijeloj jadranskoj obali i otocima. Gluščević je bio prvi profesionalno zaposleni podvodni arheolog u bivšoj Jugoslaviji, voditelj međunarodnog tima za izvlačenje Apoksiomena u moru kod Lošinja i jedini je hrvatski član znanstvenog odbora "Archaeologia Maritima Mediterranea", uglednoga međunarodnog časopisa podvodne arheologije koji izlazi u Pisi i Rimu. Kao krunu svog istraživačkog, pedagoškog i akademskog rada, prije tri godine objavio je prvi hrvatski sveučilišni udžbenik iz podvodne arheologije. Posao na Požarištu obavljao je za privatnu arheološku tvrtku "Arheologija Art" iz Zadra.

image
Kip je bio skriven pod tisućljetnim naslagama zemlje
Smiljan Gluščević
item - id = 1159371
related id = 0 -> 1159480
related id = 1 -> 1157242
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
17. siječanj 2022 15:29