Gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić na toj je dužnosti pet godina, malo više od jednog mandata. I nakon što se očekivalo da će krenuti i na drugi, on je kormilo u Vrgorcu prepustio svojem zamjeniku Mili Hercegu, te je kao predsjednik Nezavisne liste mladih okupio koaliciju s Pametno za Split i Dalmaciju i HSLS-om i krenuo u utrku za splitsko-dalmatinskog župana. Ogroman zaokret za jednog lokalnog političara. Zašto?
– U lokalnoj politici aktivan sam od 2013. godine. Na našem političkom putu promjena prošli smo kalvariju. Govorili su nam da su promjene nemoguće, ali nakon više desetljeća jedne vlasti dokazali smo da su promjene itekako moguće i što se sve može postići u jednom mandatu uz strateško promišljanje, znanje i energično zalaganje.
Svjestan sam činjenice napuštanja "politički sigurnije" lokalne scene i odlaska na "političku nesigurniju" regionalnu scenu, koja je u očima mnogih nemoguća misija. Nemoguće misije ne priznajem. Treba se potruditi, dobro se organizirati i dati sve od sebe. Mijenjali smo Vrgorac, mijenjat ćemo i županiju.
Može se puno bolje
Kako ćete je mijenjati? Složit ćete se da je županija daleko veći zalogaj nego Vrgorac.
– Naša županija ima ogromne razvojne potencijale koji nisu u punom opsegu realizirani, posebno kada se usporedimo s drugim županijama. Mnogi lokalni razvojni potencijali zarobljeni su lošim upravljanjem s regionalne razine. To se jedino može promijeniti mijenjajući politiku na regionalnoj razini.
Kada smo definirali okosnicu stručnog tima i našu viziju promjena, odlučio sam prihvatiti kandidaturu. Odluka nije bila jednostavna jer sam svjestan težine koju ona nosi, ali prihvaćanje kandidature olakšali su kvalitetni ljudi koji su spremni uključiti se u ovaj politički projekt. Izrazito mi je drago što imam kvalitetne zamjenike.
Moji prvi suradnici su Daša Dragnić i Ante Renić. Dragnić je profesorica na Ekonomskom fakultetu, s više od 20 godina iskustva u investicijskim poslovima, turizmu, bankarstvu, nevladinom sektoru i poduzetništvu, a Renić je u ovom sazivu Županijske skupštine zapažen kao najaktivniji vijećnik.
Također, odluka o kandidaturi za župana olakšana je odlukom mojeg zamjenika, koji je prihvatio kandidaturu za gradonačelnika Vrgorca, a smatram ga jednako sposobnim jer smo sve radili u timu.
Kao gradonačelnik Vrgorca gotovo svakodnevno ste imali doticaj sa županijskim vlastima i županom Blaženkom Bobanom. Vaša kandidatura za župana očito pokazuje da njima niste zadovoljni?
– Imali smo korektan odnos na relaciji gradonačelnik – župan. Naravno da se uvijek može bolje. Veći problem sam imao s određenim županijskim službama koje rade i funkcioniraju u nekom svom paralelnom svijetu, bez doticaja sa stvarnošću. Moja kandidatura nije rezultat tih odnosa, nego jednostavno mislim da se može puno bolje i efikasnije upravljati razvojnim potencijalima županije.
Ranije ste se zalagali za ukidanje županija, a sada se natječete za župana. Što se promijenilo?
– Govorio sam o nužnom funkcionalnom spajanju određenih županijskih djelokruga rada, ali i prenošenju određenih ovlasti sa županija na jedinice lokalne samouprave. To ću i dalje zastupati i provoditi ako budem u prilici. Nije normalno da jedna turistička destinacija kao naša Dalmacija bude razmatrana kroz četiri županijske turističke zajednice u kojima svatko na svoj način razvija strateške dokumente koji međusobno nisu povezani.
Zašto svaka županija mora imati svoju razvojnu agenciju ako možemo imati jednu regionalnu? Županija je često i kočnica razvoja neke lokalne sredine zbog preklapanja ovlasti. Uzmimo primjer Splita, županija treba prepustiti ovlasti na području Splita upravo Gradu Splitu. Time nema preklapanja ovlasti, točno se zna tko je za što odgovoran i nema plivanja u mutnoj vodi.
Dokaz su rezultati
Što u Vrgorcu ostaje iza vas? Je li obećano i ispunjeno?
– Dočekao nas je financijski i institucionalni kaos, bez razvojnih projekata, građevinskih dozvola i strateških dokumenata. Uveli smo red i rad, posložili gradske službe, donijeli sve strateške dokumente u obliku strategije razvoja i novog prostornog plana, riješili mnoge probleme koji su čekali desetljećima.
Povukli smo niz nepopularnih poteza, čak i otkazivanje ugovora o radu za nepotrebna radna mjesta. Na sudu smo dobili sve sporove. Povećana je razina transparentnosti, gdje je vidljiva svaka narudžbenica i račun. U Gospodarskoj zoni Ravča s nula investitora privukli smo i omogućili više od 400 milijuna kuna ulaganja u nova radna mjesta, otvorili smo Poduzetnički centar.
U našem mandatu došla su prva značajnija nepovratna sredstva iz raznih izvora financiranja. Reformirali smo kompletan predškolski sustav obrazovanja i provodili aktivne mjere usmjerene prema mladima i našim poljoprivrednicima. Vraćali smo određene bitne institucije u grad.
Povećali smo standard komunalne opremljenosti. Konačno imamo u funkciji pročistač otpadnih voda, LED rasvjetu... Riješeni su prometni problemi koji su čekali desetljećima. U mandatu smo pripremili građevinske dozvole mnogih projekata i naš tim spremno čeka programsko razdoblje koje je ispred nas.
Tu je rekonstrukcija sportske dvorane, koncepcijsko rješenje smanjenja gubitaka u vodoopskrbi, Kuća Dalmatinskog pršuta i vina, Rodna kuća Tina Ujevića, uređenje gradskog parka, zgrada autobusnog kolodvora... Imamo spremno građevinskih dozvola u vrijednosti većoj od 50 milijuna kuna.
Drago mi je što smo uspješno istaknuli sve naše poljoprivredne potencijale i aktivnim mjerama sve više brendirali naš kraj kao važno poljoprivredno-prehrambeno središte Hrvatske. Kreirali smo vlastitu oznaku kvalitete poljoprivrednih proizvoda Vrgorac Quality. Definirali smo koncept Vrgorca kao Solar Cityja s ciljem postizanja energetski neovisnoga grada do 2030. godine.
Ogromni potencijali
Kakve su gospodarske perspektive na područjima Makarskog primorja i Vrgorske krajine? Što je njihova budućnost?
– Budućnost je povezivanje i međusobno nadopunjavanje. Prostor kao element jedinstvene vrijednosti je, uz ljude, osnova budućeg razvoja. Stoga razvojni procesi zahtijevaju integralni i multidisciplinarni pristup planiranja razvoja, uz naglašeno partnerstvo i sinergiju obale i njezine unutrašnjosti.
Vrgorac je u tom smislu jedno od najvećih poljoprivredno-proizvodnih područja Hrvatske. Zahvaljujući gospodarskim subjektima i visokoobradivim krškim poljima, imamo ogroman poljoprivredno-prehrambeni potencijal, a razvijena obala Makarskog primorja snažan turistički potencijal. To se treba što više povezivati i sagledavati kao jedna cjelina.
U planiranju ovog područja kroz izrade strateških dokumenata koji usmjeravaju razvoj, a time i prostornih planova, treba prevladati glavnu slabost, a to je promišljanje razvojnih procesa djelomično i fragmentirano, sagledano iz perspektive samo jednog užeg područja, jedne interesne skupine koja razmišlja usko kroz jedno područje i objedinjuje znanja samo jedne struke. To je pogrešno i nije u interesu stanovništva ovih krajeva.
Stoljećima su Makarsko primorje i Vrgorac bili društveno i gospodarski izuzetno povezani. Stanovništvo je dosta povezano i danas, ali političari su međusobno uglavnom otuđeni. Kakva su vaša iskustva s pozicije gradonačelnika Vrgorca i kako to promijeniti?
– Ja sam pokušavao povezati koliko sam mogao. Ne želim prebacivati odgovornost na druge, ali mislim da vlast u Makarskoj nije dovoljno shvatila koliku važnost Makarska treba imati kao urbani centar ovog dijela Dalmacije, prostora koji obuhvaća Makarsko primorje, Vrgorsku i Imotsku krajinu.
Umjesto ograničavanja aktivnosti u granicama vlastitih administrativnih jedinica, trebali smo formirati šira urbana područja koja se sastoje od gusto naseljene središnje jedinice lokalne samouprave – središta urbanog područja (Makarska) – i susjednih urbanih i/ili ruralnih jedinica lokalne samouprave povezanih s urbanim središtem u cilju rješavanja zajedničkih problema.
Time bi nam se otvorila ogromna financijska perspektiva Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova i financijska omotnica od 345,35 milijuna eura za provedbu aktivnosti namijenjenih održivom urbanom razvoju. Svi bi imali koristi u obliku mogućnosti sufinanciranja vlastitih projekata, ali Makarska je trebala tu priču pokrenuti kao najveći grad u toj aglomeraciji, međutim nije, jer se svi bave sami sobom i tu je teško tražiti jedinstvenu strategiju.
Građani nemaju koristi od toga što će gradonačelnici sjesti zajedno, popiti kavu ili ručati. Jedino imaju koristi od razvojnih projekata, a da bi se našli modeli zajedništva, treba se izdignuti iznad uskih vizija i jednosmjernih političkih promišljanja.
Kako se u sadašnjim okolnostima možete nametnuti kao izazivač aktualnog župana?
– Već smo percipirani kao opcija koja može ozbiljno ugroziti sadašnju županijsku vlast. Ponudit ćemo našu viziju razvoja županije, a kroz naš program definirati načine promjena u svim segmentima kojim upravlja županija. Za ime koalicije koja okuplja političke opcije centra, nezavisne pojedince i tim stručnih ljudi koji su spremni prihvatiti odgovornost izabrali smo riječ "ZA".
Svjesni smo da je najlakše političke poene dobivati na principu "protiv", ali mi ne želimo biti okarakterizirani kao takva opcija. Odlučili smo se za teži put traženja podrške nudeći rješenja. Organizacijski smo dobro posloženi i vjerujemo u promjene. Posebno mi je drago, kao predsjedniku Nezavisne liste mladih, što ćemo kao NLM izaći na izbore u desetak gradova i općina naše županije.
Što ste čekali dosad?!
Iako baš i nije vidljiva u lokalnoj sredini, županijska uprava itekako je važna u svakodnevici, u školstvu, zdravstvu... Kako gledate na želju Grada Makarske da Dom zdravlja izdvoji od Županije? I vi niste baš bili zadovoljni načinom na koji se vodi ispostava Doma zdravlja u Vrgorcu. Je li Županija loš upravitelj?
– Sadašnje izdvajanje Doma zdravlja uoči lokalnih izbora je predstava za javnost. Ako to zaista žele napraviti, zašto su čekali četiri godine, s obzirom na to da kao stranka imaju vlast na svim razinama? Makarska zaslužuje bolju zdravstvenu zaštitu, a bolja zdravstvena zaštita Makarske znači bolju zdravstvenu zaštitu cijelog ovog dijela Dalmacije. Bolja zdravstvena zaštita u Makarskoj znači i plus za turizam.
U našem programu za zdravstvo bit će poseban naglasak na uvođenju turističkih ambulanta, kao što ih ima Istarska ili Primorsko-goranska županija, ali i na radu županijskih ljekarni 0-24 u turističkim središtima kao što je Makarska.
Što se tiče Doma zdravlja u Vrgorcu, pravi problemi nastaju kada liječnici obiteljske medicine odu u mirovinu za četiri do pet godina. Sustavno se nije mislilo o specijalizacijama i sada nas čekaju problemi.
Osvrnut ću se i na "Biokovku", koja je županijska ustanova. To je ogroman potencijal za cijelo ovo područje, a vapi za ulaganjem i promjenama u načinu upravljanja. Neka nam primjer dobre prakse bude Specijalna bolnica za ortopediju i rehabilitaciju u Rovinju.
Što je s tunelom Ravča – Drvenik? Županijska vlast sklonija je tunelu Kozjak. Kada će Hvar dobiti najkraću vezu s kopnom i autocestom?
– Prometno povezivanje Hvara i južnog Makarskog primorja s autocestom A1 (čvor Ravča) najvažniji je prometni projekt ovog dijela Dalmacije. Ogroman razvojni potencijal istočnog dijela otoka Hvara, ali i južnog Makarskog primorja stoji neiskorišten zbog loše prometne povezanosti s autocestovnim pravcima. Ovaj bi projekt rasteretio i trajektnu luku Split i dodatno dao na važnosti trajektnoj luci Drvenik, koja bi mogla postati izrazito važna za srednjodalmatinske otoke.
Za par godina bit će sagrađen europski koridor 5c, a ovaj je spoj direktni nastavak do luke Drvenik i srednjodalmatinskih otoka. Kada govorimo o tunelu koji spaja trajektnu luku Drvenik i autocestu A1 (čvor Ravča), mi govorimo o povezivanju otoka Hvara na svega 30 minuta prometovanja trajektnom linijom i cestovnim tunelom s autocestom A1.
Hvar je svjetska destinacija, dragulj naše turističke ponude, često u top 10 europskih destinacija, ali očito politika to ne razumije. Mi to itekako razumijemo i to će biti prometni prioritet broj jedan, uz dužno poštovanje svima. Puno se novca kroz PDV u turizmu uzme upravo s ovog dijela Dalmacije, vrijeme je da se novac vrati kroz infrastrukturu.
Lov u mutnom
Goruća tema u Makarskoj je nasipanje plaža. Jeste li zadovoljni načinom na koji se županijska vlast brine o koncesijama i pomorskom dobru? Što biste vi napravili?
– Neki mali pomaci su napravljeni, ali nema kontrole. Nema sankcija, a onda devastacija postaje pravilo. Kroz županijski plan definirat ćemo obvezu donošenja urbanističkih planova uređenja kompletnog obalnog pojasa koji će morati implementirati studije utjecaja na okoliš. Plaže se trebaju nasipati sukladno projektu s provjerenim materijalom, a ne materijalom koji je najčešće u naravi iskop s gradilišta okolnih stambenih zgrada.
Treba tu biti jasniji oko nadležnosti. Najveći problem nastaje oko preklapanja nadležnosti, gdje se lovi u mutnom. Tu ćemo uvesti red. Nije problem samo plaža. Pogledajmo što se radi s rubnim dijelovima PP Biokovo iznad Podgore. Deponij do deponija, svi voze i sipaju gdje stignu, a nitko nije odgovoran. Strašno!
Ima li kraja apartmanizaciji i betonizaciji primorja? Što kao župan tu možete napraviti?
– Za razliku od sadašnje županijske vlasti, koja zatvara oči pred ovim neredom, devastacijom i anarhijom, mi ćemo uvesti red u prostor putem Javne ustanove za prostorno planiranje Splitsko-dalmatinske županije i napraviti izmjene u županijskom Prostornom planu. Prostor je naš najveći potencijal i vrijeme je da se krene uvoditi red drugačijim razmišljanjem i djelovanjem.
Našu viziju uvođenja reda u prostoru planiramo ostvariti donošenjem novih izmjena i dopuna Prostornog plana županije. Nove izmjene Prostornog plana bit će razvojnog i zaštitnog karaktera, te se neće baviti prioritetno pojedinačnim lokacijama, nego će odrediti kriterije za planiranje na temelju strategije razvoja županije.
Cilj nam je ostvariti dobro organiziranu raspodjelu i uređenje građevinskog zemljišta. Želimo osigurati kvalitetan i human razvoj gradskih i ruralnih naselja, razvoj zelene infrastrukture te siguran, zdrav, društveno funkcionalan životni i radni okoliš. Posebnu pažnju usmjerit ćemo na cjelovitost vrijednih obalnih ekosustava i kakvoće mora za kupanje i rekreaciju.
U cijelom procesu treba biti visoka razina uključivosti lokalne zajednice i uvažavanja znanstveno i stručnih utvrđenih činjenica.
Sistemski poremećaj
Glavna i praktički jedina razvijena gospodarska grana na Makarskom primorju je turizam. Pandemija koronavirusa pokazala je veliku osjetljivost te grane, a posredno i utjecaj na druge naslonjene na nju. Od turizma živi dobar dio otoka i obale u županiji. Kako gledate na ovisnost o turizmu? Koje su druge opcije i što očekivati nakon pandemije?
– Protekla je godina za turistički sektor bila, nakon rata, sigurno najizazovnija i prepuna problema. Ne želimo, unatoč tome što je to trenutno aktualna tema, stavljati fokus na flaster-mjere za taj sektor. One su potrebne, ali su samo jedan manji, mikro dio cjelokupne strategije razvoja turizma, i kao takvima ćemo im i pristupiti.
Pandemija je devastirala turizam, to je sistemski poremećaj. Tjera nas na promjene i to je za nas dobra prilika. Zato ćemo, uz sanaciju posljedica pandemije na turistički sektor, ponuditi zaokret u turizmu i jednu sveobuhvatnu strategiju razvoja koja se temelji na sinergiji prostora, ljudi, tradicije i povijesnog nasljeđa i kulturne baštine.
Dakle, kreirati strategiju, osigurati njezino provođenje i u konačnici pratiti i po potrebi korigirati učinke.