StoryEditor
Dalmacija s ronaldom rejom, gradskim pročelnikom za urbanizam i komunalu, o gorućoj temi pod kozjakom

LEGALIZACIJA Kaštelani žive u čak 5000 bespravnih kuća

Piše PSD.
3. svibnja 2011. - 23:32
Panorama Kaštela. Foto: Joško Ponoš/ CROPIX
Na području grada Kaštela do sada je sagrađeno 12.000 stambenih objekata, od toga, prema procjenama, jer preciznih podataka nema, oko 5000 bespravno. Vlasnici “na divlje” sagrađenih kuća željeli bi svoju gradnju legalizirati, no većina u svojim nastojanjima nailazi na prepreke, koje se mogu definirati od lakše rješivih do nerješivih.

Uglavnom, u proteklih 18 mjeseci nadležnom odjelu gradske uprave podneseno je stotinjak zahtjeva za ishođenje Rješenja o izvedenom stanju, dokumenta kojim bespravno sagrađena kuća površine do 400 kvadrata postaje legalna, odnosno Potvrde izvedenog stanja za one površinom veće od 400 kvadrata.

Vlasnički list je osnovni uvjet za legalizaciju

- Odgovor na pitanje u kojoj je fazi legalizacija, koje gradskoj upravi često postavljaju građani, znaju samo vlasnici bespravno sagrađenih kuća, naravno oni koji su uopće započeli proces - kaže Ronald Rejo, u kaštelanskoj gradskoj upravi zadužen za urbanizam i komunalu.

- Ono što Grad kao jedinica lokalne samouprave može napraviti jest donijeti prostorne planove koji će omogućiti legalizaciju većine takvih građevina, a prostorni planovi Kaštela koji su na snazi upravo su takvi - pojašnjava Rejo.

Događa se, međutim, da problema s legalizacijom, odnosno ishođenjem spominjanog Rješenja ili Potvrde, imaju i vlasnici kuća koje se nalaze u zoni u kojoj je važećim prostornim planovima predviđena i stambena izgradnja.

Najčešći problem jesu neriješeni imovinsko-pravni odnosi, jer je jedan od osnovnih uvjeta za legalizaciju vlasnički list za parcelu na kojoj je kuća sagrađena, a većina vlasnika kupljene ili naslijeđene parcele nije i uknjižila na svoje ime.

Preduvjet za legalizaciju jest i komunalna opremljenost koja podrazumijeva i pristup na prometnu površinu (put od kuće do ceste koji mora biti odgovarajuće širine), što je u praksi uglavnom riješeno (vlasnici mogu automobilom doći do svoje kuće), ali ne i pravno regulirano (nemaju u ugovoru o kupnji navedeno pravo služnosti).

Izvan granica GUP-a

Vlasnici bespravnih kuća, sagrađenih u zoni koja nije namijenjena gradnji, pa ni stambenoj, vrše pritisak na gradsku vlast da se zona prenamijeni, što se u jednom dijelu može i riješiti. Nalazi li se, međutim, kuća na trasi buduće prometnice, primjerice, prenamjena će se teško dogoditi. Budući da se bespravna gradnja širila uistinu na sve strane, dogodilo se i da su neke kuće sagrađene na prostoru izvan granica GUP-a, a za njihovo se pomicanje moraju ispuniti zakonski preduvjeti, kojih u ovome trenutku nema.

Širu raspravu o izmjenama GUP-a kojima bi se riješio što veći broj bespravno sagrađenih kuća, uglavnom na području iznad magistrale, u gradskoj će upravi pokrenuti odmah nakon usvajanja ciljanih izmjena koje su već u proceduri, a odnose se na mogućnost legalizacije poslovnih objekata.

jadranka matić

 

Kaštelanima 80 posto popusta za komunalni doprinos

Plaćanje komunalnog doprinosa jedan je od uvjeta za početak građenja pa tako i za legalizaciju bespravno sagrađenih kuća. U Kaštelima se za kuću do 750 kubičnih metara plaća samo 20 posto punog iznosa, što u konačnici u prosjeku iznosi 20.000 kuna. Zakonom propisani uvjet je i dokaz o stabilnosti građevine od ovlaštenog statičara, što s ostalim “papirima” košta do 10.000 kuna.


Zaštićeno obalno područje

Budući da Kaštela spadaju u Zaštićeno obalno područje (ZOP), to znači da je proširenje građevinskog područja posebno regulirano, odnosno podrazumijeva da se na prostoru 1000 metara od mora građevno područje može širiti tek kad postojeće ima 80-postotnu izgrađenost. Nimalo ohrabrujuća činjenica za vlasnike bespravnih kuća izvan granica GUP-a.

#KAŠTELA#BESPRAVNAGRADNJA

Izdvojeno

06. lipanj 2020 04:29