Dalmacija Dubrovnik

neki trljaju ruke

Dubrovnik odlučio zaštititi povijesnu jezgru od objekata koji se množe kao gljive poslije kiše, gradonačelnik je rekao - dosta! Hoće li se i Split ugledati na njih?

neki trljaju ruke
Suglasili smo se da bi petogodišnji moratorij bio dobra ideja, jer svima olakšava poslovanje i planiranje. Postoji, međutim, jedan problem, što, naime, ako se u tom razdoblju jedan restoran zatvori, može li se na njegovu mjestu otvoriti drugi lokal ili ta javna površina prestaje postojati - kaže Ante Vlašić, šef dubrovačke Udruge ugostiteljaKada 1. siječnja 2020. potpišemo nove ugovore, nema davanja u zakup novih javnih površina idućih pet godina. Nema ni jednog stola više, niti površine. To je to. Mislim da je to korektno i pošteno i da ograničava enormno bujanje restorana unutar povijesne jezgre. Ugostiteljski objekti i dalje će se moći otvarati, ali u privatnim objektima i bez javne površine - veli gradonačelnik FrankovićStolovi i stolice ugostiteljskih objekata unutar povijesne jezgre prostiru se na čak 3795 metara četvornih javne površine. Obuhvat će se smanjiti za tristotinjak kvadrata jer će se svim ugostiteljskih objektima koji su dosad u zakupu imali više od 25 četvornih metara javne površine ona smanjiti za deset posto

Dubrovački ugostitelji nemaju ništa protiv petogodišnjeg embarga koji je na otvaranje novih restorana unutar gradskih zidina najavio dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

U povijesnoj jezgri ionako se namnožilo previše ugostiteljskih objekata, ima ih čak 150 različitih vrsta, od zalogajnica do konoba, a domaći se, logično, štite od konkurencije koja bi mogla doći izvana:

- Suglasili smo se da bi petogodišnji moratorij bio dobra ideja, jer svim olakšava poslovanje i planiranje. Pod takvim uvjetom imali bismo jedno normalno poslovno okruženje, tako da mi se ovaj dogovor čini jako dobar.

Postoji tu i jedan problem, ne znam kako će se to riješiti. Na primjer, ako se zatvori jedan lokal u tom petogodišnjem razdoblju, na njegovu mjestu ne može se otvoriti drugi lokal, i tu javna površina prestaje postojati – primjećuje Ante Vlašić, šef dubrovačke Udruge ugostitelja.

Ističe Vlašić i još jednu manjkavost:

- Ne znamo ni što će biti ako se, primjerice, promijene vlasnici nekog lokala, a sve ostalo ostane isto. No, u načelu, ideja je dobra, osigurala bi nam bolji i lakši rad - kaže Vlašić na temu suradnje Grada i ugostitelja po famoznome modelu "5x5x5", koji u primjenu ide od 1. siječnja 2020. godine.

Gradonačelnik Mato Franković ugostiteljima je ponudio produljenje zakupa gradskih prostora i najma javnih površina na pet godina, uz pet godina moratorija na izmjene u javnoj površini i broju stolova.

- Svi oni koji imaju zakupljen prostor u vlasništvu Grada Dubrovnika znaju da smo nakon isteka ugovora dužni raspisati natječaj i staviti prostore na tržište i dobiti nove zakupce po kriteriju najbolje ponude. Zakon nije predvidio mogućnost da se urednom zakupcu ponudi prvenstvo zakupa.

Dugo smo razmišljali kako postojeće ugostitelje zaštititi, angažirali smo pravne stručnjake i došli do ovog rješenja. Svima koji su u zakupu prostora u našem vlasništvu, zakup će se produljiti za pet godina, što je maksimalni zakonski rok. Eventualne korekcije cijena su minimalne – objasnio je gradonačelnik.

- Druga izmjena odnosi se na zakup javnih površina koji je dosad išao godinu za godinom, a novi prijedlog je da se ugovori o zakupu javnih površina prvi put sklope na rok od pet godina, što je zakonski maksimum. To se odnosi i na ugostitelje koji su u gradskom, ali i u privatnom prostoru. Znači pet godina za sve, a cijena ostaje ista.

Želimo svima jamčiti sigurnost poslovanja, raspolaganja sredstvima i planiranja. Sad znate da ćete imati ugovore na pet godina i neće vas se previše ticati tko je na vlasti – naglasio je gradonačelnik Franković.

Objasnio je na koncu i posljednju "peticu" ovog modela, koja se odnosi na moratorij davanja u zakup novih javnih površina.

- Kada 1. siječnja 2020. potpišemo nove ugovore, nema davanja u zakup novih javnih površina idućih pet godina. Nema ni jednog stola više, ni površine. To je to. Mislim da je to korektno i pošteno i da ograničava enormno bujanje restorana unutar povijesne jezgre, kojih nam realno više ne treba. Ugostiteljski objekti i dalje će se moći otvarati, ali u privatnim objektima i bez javne površine - zaključio je gradonačelnik Franković.

Ugostitelji su se suglasili s prijedlogom embarga, no nešto manje su zadovoljni najavljenim "rezanjem" javnih površina.

Stolovi i stolice ugostiteljskih objekata unutar povijesne jezgre prostiru se na čak 3795 metara četvornih javne površine. Obuhvat će se s prvim danom 2020. godine smanjiti za tristotinjak kvadrata jer će se svim ugostiteljskim objektima koji su dosad u zakupu imali više od 25 četvornih metara javne površine ona smanjiti za deset posto. Ta odredba kači čak 56 ugostiteljskih objekata.

Restoran "Dalmatino" na Prijekome dosad je imao 29,5 četvornih metara površine. Vlasnik Robert Jasprica smatra kako odluka o unificiranom rezanju površina za 10 posto nije dobra.

- Važno je kako će sjeći broj stolova. Ako će biti linearno, kako sam čuo, ja ne gubim tu tri, četiri stolice, nego faktički više. Ostat će deset cenata između tih stolova, tko će tu htjeti sjesti – kaže Jasprica, jedan od rijetkih ugostitelja koji objekt drži otvoren i zimi.

- Sad će mi rezat deset posto stolova, deset posto manja javna površina, deset posto manje prometa. To smanjenje mi je ključno za 12 stalno zaposlenih i za rad zimi. Najlakše mi je 1. studenog zatvorit objekt - veli Jasprica.

Nelogičnim smatra da se "većima" reže javna površina, a "manjima" ostavlja.

- Zašto ta diskriminacija? Neka uzmu Prijeko i režu pet posto svima i onda smo svi isti i širina je ista. Ovako, na Prijekome će se formirati čepovi. Usko grlo na tri, četiri mjesta gdje neće dirati javnu površinu. Netko će stršiti 2,4 a ja 2,16 i to je razlika. Mislim da je to vrlo loša odluka - jasan je Jasprica.

O 10-postotnim rezovima javnih površina izjasnila se i predsjednica Ceha ugostitelja županijske Obrtničke komore Nikolina Farčić:

- Išlo se prema svima, a nije se diralo one koji imaju, uvjetno rečeno, manje površine. Naravno da postoji argumentacija da poljane mogu trpjeti više zaposjednutih javnih površina, a neke ulice manje.

Pješački koridori su se u jednom navratu već očistili, to je bio pomak. Tome u prilog ide i ovih 10 posto smanjenja - kaže Farčić i dodaje kako je sve to bio dio pregovora s Gradom, budući da su se svi ugovori za prostore i javne površine revidirali na 31. prosinca.

- Stavili smo veto na tri godine do 31. prosinca ove godine, da bi se svi ugovori ujednačili i da bi se izradio plan upravljanja jezgrom. On se u međuvremenu nije dogodio i sad smo ovim pregovorima definirali ponovno moratorij koji ostavlja prostora da se plan dogodi. Nakon primjene, najvjerojatnije će uslijediti nove odluke, dotad se javni prostor "relaksira" za ovih deset posto smanjenja po postavljenim kriterijima - pojašnjava Farčić.

 

Naslovnica Dubrovnik