Dalmacija Dubrovnik

SPLITE, ŠIBENIČE, ZADRE... UČITE SE

Mato Franković: Uvodim red u Grad. Od bankomata, do karića i štekata - ili ćete poštovati Dubrovnik ili tu nećete raditi

SPLITE, ŠIBENIČE, ZADRE... UČITE SE

Dubrovnik se, kao i drugi, posebno turistički gradovi, bori s nizom komunalnih problema. U prvom redu, tu su prometne gužve, prekomjeran broj turista u vrijeme dolazaka kruzera, previše taksi prijevoznika. Vječno je pitanje uspostavljanje ravnoteže između zarade u sezoni i održavanja kvalitete života građana. O svemu ovome i rješenjima koje osmišljava i realizira dubrovačka gradska uprava razgovarali smo s duvrovačkim gradonačelnikom Matom Frankovićem.

Najavljena je izgradnja dviju novih gradskih javnih garaža, jedna kod OTP banke u poslovnom središtu grada i druga u Mokošici, a planirana je i izgradnja garaže u Svetom Jakovu. Garaže su, svakako, dio rješenja prometnog kolapsa u Gradu.

- Rješenje pitanja prometa i zagušenosti u prometu upravo leži u uklanjanju automobila s ceste, odnosno s uličnih parkirališnih mjesta u garaže. U planu nam je gradnja deset garaža, između ostalog dvije bi trebale biti u Lapadu, jedna na Vojnoviću, jedna u Vukovarskoj koju upravo projektiramo, jedna u Gružu te jedna u neposrednoj blizini povijesne jezgre. Time bi se riješio prometni kolaps, no nerealno je očekivati izgradnju deset garaža u godinu do dvije mandata.

Što se tiče garaže u Svetom Jakovu, radimo na tom projektu, no ona će biti namijenjena stanovnicima Svetog Jakova. Gradit će se po principu Ulice Stjepana Cvijića, u partnerstvu s građanima. Grad će biti sufinancijer u projektu.

Za garaže u Vukovarskoj i u Mokošici izradili smo idejno rješenje i napravili smjernice za izradu glavnog projekta, a uskoro ćemo objaviti natječaj za glavni projekt za obje. U oba objekta predviđena je izgradnja četristo parkirališnih mjesta. Investitor projekta iza OTP banke je Sanitat, a garažu u Mokošici će graditi Grad Dubrovnik. Ovom izgradnjom postići ćemo zasigurno bolju protočnost prometa, a time i sigurnost. U Mokošici, paralelno s problematikom parkinga, radimo i na projektu izgradnje ceste Tamarić, koja će u potpunosti rasteretiti ulicu Bartola Kašića čime će ovaj dio postati mirna zona.

Imali smo nekoliko opcija za garažu u Mokošici, prva je bila jeftinija, nadzemna, ali stanovnici su se pobunili jer nisu željeli tako veliku građevinu između zgrada. Zato smo se odlučili na opciju podzemne gradnje, sa samo jednom i pol etažom nadzemne gradnje, s tim da bi na vrhu bio park i dječje igralište. Gradit će se na bivšem okretištu autobusa 1A. I jedan i drugi projekt su ekstremno skupi. Gradnja garaža nije jeftina i naša okvirna procjena je da će za ove dvije garaže trebati između 100 i 110 milijuna kuna. Imamo i najave velikih projekata, kao što je Radeljević, koji bi trebao imati 1500 parking mjesta. U planu je projekt garaže koju radi privatni investitor u suradnji sa Zakladom braće Mihanović, preko puta Doma zdravlja, gdje bi trebalo biti novih dvjesto parking mjesta, što bi riješilo pitanje odlaska u doktora.

Ljudi su se pobunili jer je riječ o zelenoj lokaciji sa stablima, ali to je građevinska zemlja više od dvadeset godina. Sigurno da bi na toj lokaciji bilo izvanredno imati garažu, jer s tom garažom i s ovom u Vukovarskoj možemo cijeli taj predio 'očistiti' od automobila i promet će brže teći.

Koliko je poznato, garaže nisu jedino čime se 'borite' protiv prometnih kolapsa?

- U posljednjih dvije godine zaposlili smo veliki broj prometnih redara i to jest jedan od razloga što je promet protočniji. U međuvremenu se dogodila liberalizacija auto taksi tržišta s dvije tisuće automobila na ulici. Teško je u bocu od litre uliti tri litre i upravljati s tim, radimo Sizifov posao, ali dajemo svoj maksimum. Promet koliko-toliko teče. Nije to idealno i sigurno je da ćemo, ukoliko ne nastupe zakonske izmjene auto taksi prijevoza za ograničenje u UNESCO-vim povijesnim jezgrama, ići na posebne uvjete vožnje taksi prijevoza na području Grada Dubrovnika i zabraniti svim vozilima koja nisu električna da uopće voze na ovom području. To će sigurno značajno smanjiti broj taksi vozila jer kvaliteta života građana Grada Dubrovnika, pa i kvaliteta pružene usluge gostima na ovaj način je niska.

Još jedna stvar koju ćemo implementirati do 2020. godine jest da nema više shuttle buseva od privatnika. Cijelu tu djelatnost preuzet će JP Libertas, koji će izravno iz Gruža 'harmonika autobusima' prevoziti goste s kruzera do Pila. S tri takva autobusa, koja su praktički kao šest autobusa koji inače opslužuju goste s kruzera, možemo riješiti taj problem. Testirali smo sve linije, čak i 'jedinicu' i 'šesticu', i oni mogu služiti i na tim relacijama. Uvest ćemo i električne autobuse.

Budućnost prijevoza u Gradu leži na javnom gradskom prijevozniku Libertas. Sve više će biti zabrana, isključivo će se dozvoljavati građanima da se mogu kretati po gradskim ulicama, a posjetiteljima će se pružiti usluga korištenja javnog gradskog prijevoza.

Raspisali smo javnu nabavu i očekujemo da ćemo harmonika autobuse kupiti do rujna ove godine, kako bismo bili spremni preuzeti taj posao 2020. godine. Na taj način za 30 posto ćemo smanjiti pritisak prometa, a kad riješimo i pitanje taksija, smanjit ćemo ga za još 20 posto. Dakle, došli smo na 50 posto, a ostalih 50 posto je na nama, da riješimo problem pitanja prometa u mirovanju. Teško će to biti gotovo do 2021., ali se nadam da hoće. Kad prođe cesta preko Pobrežja - a nadam se da će i to započeti za nekih mjesec-dva dana - gore ćemo napraviti veliki parking za tisuću automobila i svi koji dolaze posjećivati Grad, mogu gore parkirati i u Grad doći javnim gradskim prijevozom.

Parkinzi u Gradu, osim privatnih garaža, pripadaju građanima Grada Dubrovnika i oni su ti koji imaju prioritet. A onda svi ostali, ako stanu. Pod svima ostalima mislim na stanovnike susjednih općina i sve posjetitelje Grada.

Jeste li zadovoljni ekipiranošću i djelotvornošću prometnih i komunalnih redara?

- Izmijenili smo sistematizaciju i prometnim redarima osigurali povećanje plaće od 10 posto tijekom ljetnih mjeseci zbog otežanih uvjeta rada. Kad je četrdeset stupnjeva, mi se sklonimo u hlad i pod klimu, a oni moraju stajati na pješačkom prijelazu na Pilama. Jako je ružno kad komentatori na facebooku kažu 'evo, sad nema prometnog redara', a ne znaju da je taj čovjek tamo stajao četiri sata. Njihova kapa nakon dva mjeseca rada od tamno modre, postane siva. Ti ljudi rade dobro svoj posao i zadovoljni smo brojem ljudi. Popunili smo kvotu koja nam je bila potrebna da stvari funkcioniraju. Ljudi su odgovorni i nije im lako. Bilo je i prijetnji smrću. Veliki je problem i što naši brojni sugrađani vrijeđaju te ljude. Svi bi htjeli reda, nitko ne bi htio stajati u koloni i u gužvi, ali kad im se ukaže prilika da prekrše pravilo, svi će ga prekršiti.

Pojačali smo komunalno redarstvo s novim šefom koji je došao iz policije, a uskoro će mu se pridružiti još troje kolega. Svaki će imati svoj segment djelovanja pa ćemo pokriti sve, od restorana do građevinskog sektora.

Uspjeli ste ograničiti dolaske kruzera.

- Uspjeli smo ih ograničiti na dva istovremena dolaska. To još uvijek nije idealno. Nekad subotom imamo i treći kruzer. Prije dvije godine istovremeno je dolazilo pet kruzera, a bilo je i onih dana gdje ih je istovremeno dolazilo deset. Ovo još uvijek nije idealno, ali ništa se ne može na brzinu. Iduća godina bi trebala biti idealna po ovom pitanju. Činjenica je da 2018. prvi put nismo zabilježili strašne gužve na Vratima od Pila, nije bilo onog pritiska. To je velika razlika u odnosu na 2016. i 2017. godinu, kada je bilo kaotično. Vidjet ćemo kako će funkcionirati 2019. godina. Imamo tu i zabrane koje smo uveli za izletničke goste četvrtkom i subotom. Neki to uvijek pokušavaju škivati i prevariti, ali i tome ćemo doskočiti jer kroz desetak dana uvodimo aplikaciju bukiranja Pila. Za doći na Pile, autobuseri će morati bukirati i platiti unaprijed svoj dolazak. Manja vozila regulirat će naši redari.
Na Ilijinoj Glavici, kod Javne garaže, postavit ćemo posebnu kameru koja će bilježiti svaki autobus koji prođe. Ako nije prethodno kupio dozvolu za dolazak na Pile, bit će sankcioniran i to enormno visokim kaznama. Kome se isplati platiti 10.000 kuna, neka prođe.

Što je s noćnom bukom u povijesnoj jezgri na koju se žale pojedini stanovnici?

- Noćna buka je nešto što jest problem, ali moramo razumjeti da mora postojati u određenim granicama. Prije dvije godine donijeli smo odluku da će se glazba na javnim površinama izvoditi do 23.30. sati. Na takvu odluku zavladalo je oduševljenje stanovnika povijesne jezgre. Međutim, sad imamo brojne prijave da ta glazba uistinu traje do 23.30, ali je glazba do tada preglasna. To se treba svesti u neke zakonski propisane norme. Uskoro ćemo ugovoriti uslugu s tvrtkom koja kontrolira razinu buke, pa će naše komunalno redarstvo i ta tvrtka zajedno izlaziti na teren i utvrđivati proizvodi li netko veću buku od zakonski dozvoljene. Ono što je također važno istaknuti, jest da smo mi turistički grad i da na našim prostorima treba biti glazbe.
Sjećam se da su neki prije desetak godina, isti oni koji danas govore protiv glazbe, pričali kako je njihova mladost bila prekrasna jer je od Argentine do Lapada bilo najmanje tridesetak izvođača žive glazbe.

Kako još olakšati život preostalim žiteljima povijesne jezgre?

- Nije lako živjeti u zidinama i mislim da im ovim odlukama o osiguravanju parking mjesta oko povijesne jezgre za stanovnike jednim dijelom olakšavamo, iako još nedovoljno. Planiramo cijelu žičaru i Pile pretvoriti u parking mjesta za stanovnike Grada, tako da će se onda situacija znatno poboljšati. Svim ovim odlukama, vezano i za glazbu i za opskrbu Grada, pokušavamo našim stanovnicima olakšati život. Neki dan je jedna gospođa objavila na facebooku kako je neki karić bez gumenih rota lombrao po Gradu u pet ujutro, pa i to treba propisati. Svaki put treba nešto novo propisati, ali mi se od toga nećemo umoriti, samo kako bi život ljudi u povijesnoj jezgri bio normalan. To je ono što oni očekuju i što mi moramo ispuniti.

Kada će se srediti pretovarna zona za kariće na Pločama?

- To je zona sumraka. Radimo na projektu kojim želimo iskopati vrtove iznad tog platoa i ispod zemlje napraviti pretovarnu zonu te vratiti vrtove. Oni nemaju nikakvu povijesnu vrijednost, to smo provjerili. Time bi se stvorio veliki plato i opskrba bi išla pod zemljom. Ima dovoljno površine i za automobile. Radimo na tome i s time bi, vjerujem, sve bilo riješeno. Dolje bi čak bili i frižideri u koje bi se moglo odlagati meso i riba do pretovara u staru gradsku jezgru. Na taj način riješili bismo brojne probleme.

Ljudi traže i ograničenje broja vozila u povijesnoj jezgri. No, da trenutno nema tih vozila, ne bi se mogla obaviti opskrba Grada. Opskrba se otprije dvije godine mora obaviti do 8 ujutro, a ne do 10, kao do tada. Oni koji ne izađu do 8, budu kažnjeni.

Posljednji kamion koji izlazi iz Grada je onaj od Čistoće. Dogovorili smo se da ćemo morati uvesti dodatno čišćenje Straduna, i to nakon što svi kamioni izađu. Trebat će jedna čistilica proći Stradunom i još ga jednom izglancati.

Kako rješavate probleme uzurpacije javnih površina, posebno od ugostitelja?

- Nema pregovora, svi koji krše te propise, oduzima im se javna površina. Poruka je svima onima koji žele kršiti propise, možda ćete uspjeti jednom ili dvaput da ih ne uhvatimo, ali treći put ćemo ih uhvatiti i kazniti tako da im više nikad neće pasti na pamet. Nemamo problema s tim da bilo kome oduzmemo javnu površinu na sedam ili petnaest dana ili trajno. Prvu godinu su me čak pokušavali zvati, ali sad me više nitko ne zove jer znaju da im to nema koristi.

Očekujete li sudske tužbe zbog bankomata unutar zidina?

- Ne očekujem. Ljudi se očito nisu prilagodili odlukama Grada i nisu tražili suglasnosti Konzervatorskog odjela u Dubrovniku. Zbog toga se dogodio problem. Odluku smo usvojili, stupit će na snagu kroz par dana i nakon toga naše komunalno redarstvo kreće u obilazak. Svi oni koji nemaju ishodovano rješenje, odmah će dobiti uputstvo da to trebaju napraviti u roku od trideset dana, znači otprilike negdje do 1. kolovoza. Ako to ne naprave, idu kazne, pa neka onda svatko radi kako ga je volja. U tih trideset dana čovjek može donijeti odluku da više neće imati bankomat u svom prostoru i otkazati ugovor. Vuk sit, ovce na broju.

Kolike su kazne?

- Puno su veće od onog što uprihoduju na ime bankomata. Već sam poručio svima da mjesec nekad ima trideset, a nekad trideset jedan dan, a ono što sigurno mogu očekivati, jest da će svaki dan dobiti kaznu od 10.000 kuna. Pa ako netko želi na kraju mjeseca platiti 300.000 kuna, neka plati. Napunit će se gradska blagajna. Ljudi trebaju poštivati Grad. Ugostitelji se često žale da se ne mogu reklamirati, da se ne vide. Onaj tko posluje u Gradu mora znati da posluje u zaštićenoj spomeničkoj baštini.

Ako to ne respektira, onda ima problem sam sa sobom. Tražimo da se poštuje Grad, a ako netko želi drugačije poslovati, neka izabere neki drugi grad.

Zaredali su nestanci struje i požari ugostiteljskih objekata, kako rasteretiti potrošnju energije unutar zidina?

- Još prije godinu dana smo, u suradnji s HEP-om, ugradili potpuno novu trafostanicu u povijesnoj jezgri i riješili cjelokupne vodove koji su se topili od preopterećenosti, uveli još dodatnu elektroliniju koja je išla od Peskarije. HEP je to dobro posložio i ne bi trebalo biti problema. Uvijek se nešto može dogoditi kao iznimka, da se pokvari trafostanica ili izgori transformator, kao što se dogodilo na Pilama. Nije nastao smak svijeta. Pokvario se uređaj u 22 sata, struja je došla u 14 sati. To nije kolaps, to je život.

Ne volim one grozničave naslove 'Grad kolabirao'. Samo je nestala struja. Grad je kolabirao prije četiri, pet godina kad struje nije bilo pet dana. Sad smo dobro posloženi. Problema imamo u Gružu i Lapadu gdje su loše trafostanice i zastarjeli vodovi, tu ćemo cjelokupnu mrežu morati mijenjati.

Naša je ideja da s HEP-om napravimo cijeli novi rasplet elektromreže kako bi mogli opskrbiti cijeli Lapad, ali i da se morskim putem prijeđe u Luku Dubrovnik gdje bi bila velika trafostanica. Tako bi se kruzeri u budućnosti imali obvezu spojiti na elektromrežu i isključivo se tako napajati. To nije nešto što smo mi izmislili, to postoji u brojnim lukama svijeta, posebno u SAD-u.

 

Krajem godine kreće gradnja Azila za životnje
Što je s azilom za napuštene životinje? U kojoj je fazi taj projekt?
- Što se tiče azila, projektira se i očekujem u listopadu ili studenom da će biti gotov glavni i izvedbeni projekt, te idemo u natječaj. Lokacija je poznata, uskoro ćemo s novinarima otići tamo da se vidi koliko je to blizu, a opet daleko od Grabovice. Kad čovjek dođe tamo, vidi da se s te točke ne vidi Grabovica, niti osjeti smrad niti se čuju galebovi. To je uistinu dobra lokacija.
S Društvom za zaštitu životinja dobro surađuje i Grad Dubrovnik i tvrtka Sanitat, određene službe komuniciraju s njima po svim pitanjima. Paralelno smo proveli veliku akciju kastracije mačaka s nekim drugim volonterima.

 

Za petnaestak dana počinje sanacija Grabovice

Kad će se izmjestiti odlagalište otpada Grabovica?

- Godina 2020. je zadnja godina. Sanacija Grabovice je potpisana, za petnaestak dana počinju i pravi fizički radovi na Grabovici. Alternativna lokacija za bacanje otpada, koja je bila određena od strane Ministarstva zaštite okoliša, u Pločama, čiji je gradonačelnik potpisao suglasnost za tu lokaciju, nije više aktualna. Stvari su se u međuvremenu promijenile jer su se stanovnici pobunili.

Radimo na alternativnoj lokaciji koju ćemo sami pronaći jer se više ne možemo dovesti u situaciju takve neozbiljnosti, da ministarstvo kaže može i gradonačelnik potpiše, a kad mu se digne narod, da se on predomisli. To je potpuno neozbiljno i s takvima ne želimo imati posla. Pronaći ćemo lokaciju koja će prihvatiti naš otpad i to ćemo platiti. I bit ćemo sigurni da će naš otpad 2020. godine ići tamo.

Imamo par lokacija koje još ne mogu otkriti, ali radi se o pregovorima s nekoliko Centara za gospodarenje otpadom koji mogu prihvatiti naše smeće.

 

Zadnja testiranja pročistača vode

Što je s pročistačem vode? Detektira li teške metale u vodi?

- Dobio je sve dozvole i potrebne dokumente. Uređaj je preuzela tvrtka Suez na gospodarenje i upravljanje u idućih godinu dana, nakon čega ga predaje Vodovodu Dubrovnik, koliko će trajati i obuka djelatnika Vodovoda. Ovih dana će se uređaj spojiti s cjelokupnim sustavom Grada Dubrovnika.

Sad se provode dodatna testiranja i vježbe jer kad se pusti u sustav, sve mora biti 'jedan kroz jedan'. Rekao sam ljudima da istestiraju i pedeset puta ako treba. To je moderni sustav koji ima puno elemenata kontrole, kompliciran je i kompleksan, njime se upravlja i daljinski iz Italije i Francuske.

Vjerujem da će u tih godinu dana djelatnici Vodovoda savladati taj cijeli sustav jer ga mi moramo preuzeti za godinu dana i upravljati s njime dvadeset četiri sata dnevno.

Uređaj ne detektira sve, ali ima i 'fazu 2', nadogradnju. Ono što smo do sada vidjeli, jest da sprječava puno toga. Nije to samo mulj, nego i značajan dio bakterija. Činjenica je da će se u budućnosti, zahvaljujući tom uređaju, voda puno manje klorirati nego danas.

 

Naslovnica Dubrovnik