stdClass Object
(
[id] => 1369053
[title] => Prosvjed farmera razotkrio čudovišno lice kapitalizma: očuvanje profita velikih igrača je važnije od spašavanja planeta
[alias] => prosvjed-farmera-razotkrio-cudovisno-lice-kapitalizma-ocuvanje-profita-velikih-igraca-je-vaznije-od-spasavanja-planeta
[catid] => 241
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Oko 900 traktora se u ponedjeljak ukotrljalo u belgijsku prijestolnicu i dovezlo do četvrti gdje su smještene europske institucije. Došavši pred zgradu Europskog vijeća, dočekala ih je policijska blokade od betonskih barijera i bodljikave žice. Vozači ovih robusnih vozila bez previše oklijevanja nasrnuli su na službenike, prskajući ih tekućim gnojivom i paleći gomile guma. Nekoliko traktora probilo se kroz metalni lanac ograda, natjeravši snage reda u bijeg.
Dok se dim kovitlao niz ulice, a vodeni topovi nastojali otjerati pobješnjele farmere, ministri poljoprivrede EU-a su na sastanku razgovarali o krizi svog sektora. Njihovi šefovi vlada su nedavno, na istom mjestu, gledali slične scene, kada su poljoprivrednici palili bale sijena te bacali jaja i petarde na policiju.
Ali ne prosvjeduje se samo u Bruxellesu. Već neko vrijeme farmeri diljem Europe raznim prosvjednim metodama demonstriraju snagu, uslijed pokreta koji zahtijeva akciju u vezi s visokim troškovima, niskim cijenama proizvoda, jeftinim uvozom izvan EU-a i strogim ekološkim propisima EU-a.
---
---
U Njemačkoj su prosvjedi farmera dosegli vrhunac s oko 30.000 farmera i 5.000 traktora u Berlinu sredinom siječnja. Nakon što su jasno iskazali svoje nezadovoljstvo zbog ukidanja subvencija na gorivo, odlučili su se primiriti i sačekati reakciju zakonodavnih tijela, poručivši da njihovo djelovanje ponajviše ovisi o ishodu glasovanja Bundesrata o proračunu, što se vjerojatno neće dogoditi prije 22. ožujka.
Prije toga su planovi za suzbijanje onečišćenja dušikom u Nizozemskoj doveli do paralizirajućih demonstracija, prije nego što su nezadovoljni poljoprivrednici pomogli čelniku krajnje desne Slobodarske stranke Geertu Wildersu da ostvari iznenađujuću izbornu pobjedu.
U subotu ujutro su pak francuskog predsjednika Emmanuela Macrona na otvaranju Pariškog poljoprivrednog sajma dočekali zvižduci i vrijeđanja farmera koji tvrde da on ne čini dovoljno da ih zaštiti od nelojalne inozemne konkurencije. Kad je ušao u stočarski dio sajma, stotine prosvjednika su provalili vrata i sukobili se s policijom. Uhićeno je šest osoba, a osam policajaca je ozlijeđeno. "Tko bi jutros rekao da ćemo 12 sati kasnije i dalje raditi i napredovati", rekao je Macron navečer, dodavši da je "smiješno da mali broj farmera širi nasilje na vlastitom sajmu".
---
---
Tisuće španjolskih radnika pri agrikulturi okupilo se u ponedjeljak ispred ministarstva poljoprivrede u središtu Madrida, držeći transparente na kojima je pisalo: "Selo je u ponoru i vladu nije briga". U utorak su prekinuli promet na autocestama na sjeveroistoku Katalonije, na granici s Francuskom. Prosvjeduju redovito već tjednima, kao i talijanski kolege koji su 18. veljače bili pozvani, zajedno s kravom Ercolinom II., na misu u Vatikan. Tamo ima je papa uručio blagoslov, a oni su mu zauzvrat obećali pokloniti traktor.
Poljski farmeri su pak početkom tjedna blokirali autocestu prema Njemačkoj, dok je 10.000 prosvjednika marširalo ulicama Varšave. Inače, zemljoradnici ove zemlje već tjednima svojim kamionima blokiraju granične prijelaze prema Ukrajini, tražeći zabranu uvoza žita, šećera i mesa, tvrdeći da njihove dampinške cijene dovode u opasnost poljoprivredni sektor. Ljuti su na EU i zbog ukidanja carina na uvoz ukrajinske hrane.
Iako se razlozi za seljačku bunu razlikuju od zemlje do zemlje, postoje i univerzalne pritužbe: povećanje cijena gnojiva, energije i inputa, u kombinaciji s padom stvarnih cijena koje poljoprivrednici dobivaju za mnoge svoje proizvode. U 11 zemalja EU-a, cijene koje se plaćaju poljoprivrednicima pale su za više od 10 posto od 2022. do 2023. godine. Samo su Grčka i Cipar zabilježili povećanje prihoda od prodaje svojih poljoprivrednika, potpomognuto porastom potražnje za maslinovim uljem.
---
---
Svakako, europski poljoprivrednici su već godinama opterećeni dugovima, pritisnuti moćnim trgovačkim konglomeratima i agrokemijskim tvrtkama, oštećeni ekstremnim vremenskim uvjetima i potkopani jeftinim inozemnim uvozom; a sve to dok se oslanjaju na sustav subvencija koji favorizira velike igrače, zvan Zajednička poljoprivredna politika (CAP).
Naime, 2021. je Europska unija za CAP izdvojila 378 milijardi eura, što je 31,8 posto šestogodišnjeg proračuna (za razdoblje od 2021. do 2027.). Najveći dio toga, oko 80 posto, završi u džepovima 20 posto najbogatijih europskih poljoprivrednika, pri čemu se ova neravnomjerna raspodjela pravda "produktivnošću". Istina, posao velikih zemljoposjednika mnogo je isplativiji, bilo po hektaru, bilo po unajmljenom radniku. Primjerice, Financial Times je izračunao da svaki dodatni radnik na malom gospodarstvu povećava neto vrijednost farme za oko 7.000 eura. S druge strane, svaki dodatni radnik na velikoj farmi povećava njezinu neto vrijednost za 55.000 eura. Sve to je uzrokovalo konsolidaciju poljoprivrednih gospodarstava, čiji je broj u EU-u od 2005. pao je za više od trećine.
S druge strane, ono što je zasigurno najkontroverznija prijeporna točka ovih prosvjeda su sami ekološki ciljevi EU-a, zbog kojih se želi uvesti mjere poput poreza na ugljik, zabrane pesticida, ograničenja emisije dušika, kao i ograbičenja korištenja vode i zemljišta. Trenutačno poljoprivredni sektor čini 11 posto emisija stakleničkih plinova u EU-u, što se Unija nada obuzdati preuređenjem svoje postojeće Zajedničke poljoprivredne politike, godišnjeg sustava subvencija vrijednog gotovo 60 milijardi dolara.
---
---
Nove politike, koje su dio europskog Green Deala koji ima za cilj učiniti blok klimatski neutralnim do 2050., uključivale bi obvezu poljoprivrednika da namijene najmanje četiri posto obradivog zemljišta za neproduktivne svrhe, kako bi se tlo propisno regeneriralo od pretjerane eksploatacije. Također moraju provoditi rotaciju usjeva, smanjiti upotrebu gnojiva za najmanje 20 posto i udvostručiti organsku proizvodnju na 25 posto ukupnog poljoprivrednog zemljišta u EU.
Ali mnogi poljoprivrednici tvrde da će ove mjere učiniti europski poljoprivredni sektor manje konkurentnim u odnosu na uvoz. Predstavnici sindikata poljoprivrednika rekli su da im je "općenito dosta" "previše administracije" i pravila koja im govore kako bi trebali uzgajati, pritom tvrdeći da su nadolazeće zelene politike nepravedne, nerealne, ekonomski neodržive i da će u konačnici biti samoporažavajuće.
Jer, kako to u kapitalističkom sustavu već biva, "ekonomska neodrživost" je - makar njena alternativa bila ekološka apokalipsa - "samoporažavajuća". A put ovakvoj neodrživosti malih i srednjih farmera je utaban još 1980-ih, kada su razni propisi koji su osiguravali pravedne cijene za europske poljoprivrednike - uklonjeni. EU je tada svu svoju vjeru prepustio sporazumima o slobodnoj trgovini, koji su sve svjetske farmere stavili u međusobno natjecanje, potičući ih da proizvode po najnižoj mogućoj cijeni; po cijenu vlastitih prihoda i rastućeg duga.
---
Lorena Sopena Lopez/Anadolu Via Afp
---
"Radi se o prihodu. Radi se o činjenici da smo siromašni i da želimo pristojno zarađivati", objasnila je Morgan Ody iz Europske koordinacije Via Campesina (ECVC). "S jedne strane, od nas se traži održivija poljoprivreda, što je sasvim pošteno jer znamo da klimatska kriza postoji jer utječe na nas. Ali u isto vrijeme se traži da nastavimo proizvoditi što je moguće jeftinije, što nas dovodi u nemoguću situaciju", dodala je, savršeno predočivši nemogućnost tržišne logike da se suoči s ovim problemom.
Tim slijedom, ekologija je već pretrpjela prvi poraz u ovim igrama (ne)moći. Naime, 31. siječnja je EU Komisija predložila odgodu pravila da se "ostavi zemlju po strani za poticanje bioraznolikosti i zdravlja tla". Onda, 6. veljače je isto tijelo u potpunosti odustalo od smanjena korištenja pesticida, odluke čiji je cilj bio "zaustaviti gubitak bioraznolikosti u Europi", poput 30-postotnog gubitka prisutnosti populacije ptica na farmama u zadnjih 30 godina. Također, ovim aktom se namjeravalo umanjiti zdravstvene rizike i probleme s kvalitetom vode povezane s upotrebom ovih otrova.
Ovakvu povišenu potražnju za gaženjem zelene tranzicije zapazili su, jasno, njeni najveći protivnici - krajnja desnica. Zbog toga, čini se da su prosvjedi poljoprivrednika u Europi krajnje osjetljivi na mogućnost da ih preotmu desničarske stranke. Protivljenje takvih opcija dekarbonizacije kombinacija je njihovog neznanja o ozbiljnosti prijetnje globalne klimatske krize i jeftinog populizma za postizanje kratkoročnih političkih dobitaka, prividom da podržavaju dijelove stanovništva na koje loše utječu nevješto formulirane mjere zelene tranzicije.
---
Foto Olimpik/Nurphoto Via Afp
---
Umjesto rješavanja problema osiguravanjem bolje raspodjele prihoda, krajnja desnica označava manjinsko stanovništvo - prvenstveno migrante - kao žrtvene jarce i pojačava nasilnu represiju nad progresivnim pokretima. Tako je u Nizozemskoj gnjev poljoprivrednika iskoristila stranka Poljoprivredno-građanski pokret (BBB), koja je iskoristila retoriku protiv sustava i ekologije kako bi osigurala više glasova. Kao rezultat toga, BBB je ostvario značajan uspjeh na nacionalnim izborima, povećavši broj svojih mjesta u parlamentu s jednog na sedam. Postoji realan rizik da se taj trend nastavi i na izborima za Europski parlament u lipnju.
Na istom ovom valu jašu i veliki poljoprivrednici te agrobiznis organizacije koji žele zadržati neoliberalnu orijentaciju, zatraživši povlačenje ekoloških mjera iz Green Deala EU-a. S druge strane, ECVC - koja predstavlja male poljoprivrednike u 21 europskoj zemlji - i druge slične organizacije potvrđuju da su ekološka i klimatska kriza stvarne i ozbiljne te da je od vitalne važnosti omogućiti sredstva za borbu protiv njih. "Za nas je neoliberalni okvir taj koji se mora osporiti, a ne ekološka regulativa", tumače.
Ove organizacije osobito osuđuju sporazum o slobodnoj trgovini koji je EU sklopila s raznim zemljama i regijama, od kojih je jedan onaj dogovoren sa zemljama Mercosura (Brazil, Argentina, Paragvaj i Urugvaj). Stupi li na snagu, to bi bila katastrofa za europske stočare, jer će dovesti do povećanog uvoza mesa, što će zasigurno sniziti cijene, stavljajući još veći ekonomski pritisak na europske uzgajivače stoke koji se već bore za život. Dodatno, dogovor bi mogao rezultirati uvozom proizvoda koji ne zadovoljavaju iste stroge standarde za sigurnost hrane i ekološku održivost koje je EU prihvatila.
Sindikati poljoprivrednika unutar ECVC-a smatraju da su prava rješenja za europske poljoprivrednike politike reguliranja tržišta i promicanja prehrambene suverenosti, u suradnji sa zemljama juga. "U vrijeme kada dohodak od kapitala eksplodira, mi, kao poljoprivrednici, stojimo uz radničke sindikate i klimatski pokret kako bismo zahtijevali pravedan dohodak za sve radnike i koherentne politike kao odgovor na globalnu klimatsku krizu", poručuju iz sindikata.
---
---
S druge strane barijera u Bruxellesu, ministri su željeli pokazati da imaju sluha za farmere. Izvijestili su kako su na sastancima ispitali prijedloge za pojednostavljenje CAP-a, čime bi se ublažila neka ekološka ograničenja, uključujući zahtjev za bivše uzgajivače stoke da svoju zemlju pretvore u travnjake. Komisija također predviđa pojednostavljenje administracije i promjenu načina na koji se odvijaju inspekcije, u pokušaju smanjenja broja takvih posjeta za 50 posto. Dodatni manevarski prostor također bi se mogao dati poljoprivrednicima koji ne ispunjavaju zahtjeve CAP-a zbog ekstremnih vremenskih nepogoda te izuzimanje malih farmi iz nekih zelenih pravila.
"Čujemo jasno njihove pritužbe", rekao je David Clarinval, belgijski ministar poljoprivrede, pozivajući farmere da se suzdrže od nasilja. "Poljoprivrednici moraju biti plaćeni za ono što rade... Postoje aspekti Zelenog dogovora koji se zahtijevaju od poljoprivrednika koji nisu adekvatno obeštećeni. To je srž problema", ustvrdio je Belgijac.
Njemački ministar poljoprivrede, Cem Özdemir, izjavio je da EU mora osigurati poljoprivrednicima poštenu zaradu ako se odluče za biološku raznolikost i mjere zaštite okoliša. Dodao je da prosječni poljoprivrednik "provodi četvrtinu svog vremena za svojim stolom" zbog "birokratskog čudovišta" EU-a. S njim se složio i Irac Charlie McConalogue, istaknuvši da to mora biti prioritet. EU bi trebala osigurati da su politike "jednostavne, proporcionalne i što jednostavnije za provedbu poljoprivrednicima", kazao je, naglašavajući da treba "poštovati iznimno važan posao koji poljoprivrednici obavljaju svaki dan".
Njegov francuski kolega Marc Fesneau poručio je da "postoji potreba da se odmah pošalju signali kako bi se farmerima reklo da se nešto mijenja, ne samo kratkoročno, već i na srednji i dugi rok". "Ne kažem da ne možemo provesti (zelenu) tranziciju, ali postoji potreba da se u obzir uzme stvarnost na terenu", poručio je Francuz.
A stvarnost je da dok se farmerima ne omogući pošteni dio kolača za njihov pošteni rad, poštenog spašavanja planeta - neće biti.
Oko 900 traktora se u ponedjeljak ukotrljalo u belgijsku prijestolnicu i dovezlo do četvrti gdje su smještene europske institucije. Došavši pred zgradu Europskog vijeća, dočekala ih je policijska blokade od betonskih barijera i bodljikave žice. Vozači ovih robusnih vozila bez previše oklijevanja nasrnuli su na službenike, prskajući ih tekućim gnojivom i paleći gomile guma. Nekoliko traktora probilo se kroz metalni lanac ograda, natjeravši snage reda u bijeg.
Dok se dim kovitlao niz ulice, a vodeni topovi nastojali otjerati pobješnjele farmere, ministri poljoprivrede EU-a su na sastanku razgovarali o krizi svog sektora. Njihovi šefovi vlada su nedavno, na istom mjestu, gledali slične scene, kada su poljoprivrednici palili bale sijena te bacali jaja i petarde na policiju.
Ali ne prosvjeduje se samo u Bruxellesu. Već neko vrijeme farmeri diljem Europe raznim prosvjednim metodama demonstriraju snagu, uslijed pokreta koji zahtijeva akciju u vezi s visokim troškovima, niskim cijenama proizvoda, jeftinim uvozom izvan EU-a i strogim ekološkim propisima EU-a.
---
---
U Njemačkoj su prosvjedi farmera dosegli vrhunac s oko 30.000 farmera i 5.000 traktora u Berlinu sredinom siječnja. Nakon što su jasno iskazali svoje nezadovoljstvo zbog ukidanja subvencija na gorivo, odlučili su se primiriti i sačekati reakciju zakonodavnih tijela, poručivši da njihovo djelovanje ponajviše ovisi o ishodu glasovanja Bundesrata o proračunu, što se vjerojatno neće dogoditi prije 22. ožujka.
Prije toga su planovi za suzbijanje onečišćenja dušikom u Nizozemskoj doveli do paralizirajućih demonstracija, prije nego što su nezadovoljni poljoprivrednici pomogli čelniku krajnje desne Slobodarske stranke Geertu Wildersu da ostvari iznenađujuću izbornu pobjedu.
U subotu ujutro su pak francuskog predsjednika Emmanuela Macrona na otvaranju Pariškog poljoprivrednog sajma dočekali zvižduci i vrijeđanja farmera koji tvrde da on ne čini dovoljno da ih zaštiti od nelojalne inozemne konkurencije. Kad je ušao u stočarski dio sajma, stotine prosvjednika su provalili vrata i sukobili se s policijom. Uhićeno je šest osoba, a osam policajaca je ozlijeđeno. "Tko bi jutros rekao da ćemo 12 sati kasnije i dalje raditi i napredovati", rekao je Macron navečer, dodavši da je "smiješno da mali broj farmera širi nasilje na vlastitom sajmu".
---
---
Tisuće španjolskih radnika pri agrikulturi okupilo se u ponedjeljak ispred ministarstva poljoprivrede u središtu Madrida, držeći transparente na kojima je pisalo: "Selo je u ponoru i vladu nije briga". U utorak su prekinuli promet na autocestama na sjeveroistoku Katalonije, na granici s Francuskom. Prosvjeduju redovito već tjednima, kao i talijanski kolege koji su 18. veljače bili pozvani, zajedno s kravom Ercolinom II., na misu u Vatikan. Tamo ima je papa uručio blagoslov, a oni su mu zauzvrat obećali pokloniti traktor.
Poljski farmeri su pak početkom tjedna blokirali autocestu prema Njemačkoj, dok je 10.000 prosvjednika marširalo ulicama Varšave. Inače, zemljoradnici ove zemlje već tjednima svojim kamionima blokiraju granične prijelaze prema Ukrajini, tražeći zabranu uvoza žita, šećera i mesa, tvrdeći da njihove dampinške cijene dovode u opasnost poljoprivredni sektor. Ljuti su na EU i zbog ukidanja carina na uvoz ukrajinske hrane.
Iako se razlozi za seljačku bunu razlikuju od zemlje do zemlje, postoje i univerzalne pritužbe: povećanje cijena gnojiva, energije i inputa, u kombinaciji s padom stvarnih cijena koje poljoprivrednici dobivaju za mnoge svoje proizvode. U 11 zemalja EU-a, cijene koje se plaćaju poljoprivrednicima pale su za više od 10 posto od 2022. do 2023. godine. Samo su Grčka i Cipar zabilježili povećanje prihoda od prodaje svojih poljoprivrednika, potpomognuto porastom potražnje za maslinovim uljem.
---
---
Svakako, europski poljoprivrednici su već godinama opterećeni dugovima, pritisnuti moćnim trgovačkim konglomeratima i agrokemijskim tvrtkama, oštećeni ekstremnim vremenskim uvjetima i potkopani jeftinim inozemnim uvozom; a sve to dok se oslanjaju na sustav subvencija koji favorizira velike igrače, zvan Zajednička poljoprivredna politika (CAP).
Naime, 2021. je Europska unija za CAP izdvojila 378 milijardi eura, što je 31,8 posto šestogodišnjeg proračuna (za razdoblje od 2021. do 2027.). Najveći dio toga, oko 80 posto, završi u džepovima 20 posto najbogatijih europskih poljoprivrednika, pri čemu se ova neravnomjerna raspodjela pravda "produktivnošću". Istina, posao velikih zemljoposjednika mnogo je isplativiji, bilo po hektaru, bilo po unajmljenom radniku. Primjerice, Financial Times je izračunao da svaki dodatni radnik na malom gospodarstvu povećava neto vrijednost farme za oko 7.000 eura. S druge strane, svaki dodatni radnik na velikoj farmi povećava njezinu neto vrijednost za 55.000 eura. Sve to je uzrokovalo konsolidaciju poljoprivrednih gospodarstava, čiji je broj u EU-u od 2005. pao je za više od trećine.
S druge strane, ono što je zasigurno najkontroverznija prijeporna točka ovih prosvjeda su sami ekološki ciljevi EU-a, zbog kojih se želi uvesti mjere poput poreza na ugljik, zabrane pesticida, ograničenja emisije dušika, kao i ograbičenja korištenja vode i zemljišta. Trenutačno poljoprivredni sektor čini 11 posto emisija stakleničkih plinova u EU-u, što se Unija nada obuzdati preuređenjem svoje postojeće Zajedničke poljoprivredne politike, godišnjeg sustava subvencija vrijednog gotovo 60 milijardi dolara.
---
---
Nove politike, koje su dio europskog Green Deala koji ima za cilj učiniti blok klimatski neutralnim do 2050., uključivale bi obvezu poljoprivrednika da namijene najmanje četiri posto obradivog zemljišta za neproduktivne svrhe, kako bi se tlo propisno regeneriralo od pretjerane eksploatacije. Također moraju provoditi rotaciju usjeva, smanjiti upotrebu gnojiva za najmanje 20 posto i udvostručiti organsku proizvodnju na 25 posto ukupnog poljoprivrednog zemljišta u EU.
Ali mnogi poljoprivrednici tvrde da će ove mjere učiniti europski poljoprivredni sektor manje konkurentnim u odnosu na uvoz. Predstavnici sindikata poljoprivrednika rekli su da im je "općenito dosta" "previše administracije" i pravila koja im govore kako bi trebali uzgajati, pritom tvrdeći da su nadolazeće zelene politike nepravedne, nerealne, ekonomski neodržive i da će u konačnici biti samoporažavajuće.
Jer, kako to u kapitalističkom sustavu već biva, "ekonomska neodrživost" je - makar njena alternativa bila ekološka apokalipsa - "samoporažavajuća". A put ovakvoj neodrživosti malih i srednjih farmera je utaban još 1980-ih, kada su razni propisi koji su osiguravali pravedne cijene za europske poljoprivrednike - uklonjeni. EU je tada svu svoju vjeru prepustio sporazumima o slobodnoj trgovini, koji su sve svjetske farmere stavili u međusobno natjecanje, potičući ih da proizvode po najnižoj mogućoj cijeni; po cijenu vlastitih prihoda i rastućeg duga.
---
Lorena Sopena Lopez/Anadolu Via Afp
---
"Radi se o prihodu. Radi se o činjenici da smo siromašni i da želimo pristojno zarađivati", objasnila je Morgan Ody iz Europske koordinacije Via Campesina (ECVC). "S jedne strane, od nas se traži održivija poljoprivreda, što je sasvim pošteno jer znamo da klimatska kriza postoji jer utječe na nas. Ali u isto vrijeme se traži da nastavimo proizvoditi što je moguće jeftinije, što nas dovodi u nemoguću situaciju", dodala je, savršeno predočivši nemogućnost tržišne logike da se suoči s ovim problemom.
Tim slijedom, ekologija je već pretrpjela prvi poraz u ovim igrama (ne)moći. Naime, 31. siječnja je EU Komisija predložila odgodu pravila da se "ostavi zemlju po strani za poticanje bioraznolikosti i zdravlja tla". Onda, 6. veljače je isto tijelo u potpunosti odustalo od smanjena korištenja pesticida, odluke čiji je cilj bio "zaustaviti gubitak bioraznolikosti u Europi", poput 30-postotnog gubitka prisutnosti populacije ptica na farmama u zadnjih 30 godina. Također, ovim aktom se namjeravalo umanjiti zdravstvene rizike i probleme s kvalitetom vode povezane s upotrebom ovih otrova.
Ovakvu povišenu potražnju za gaženjem zelene tranzicije zapazili su, jasno, njeni najveći protivnici - krajnja desnica. Zbog toga, čini se da su prosvjedi poljoprivrednika u Europi krajnje osjetljivi na mogućnost da ih preotmu desničarske stranke. Protivljenje takvih opcija dekarbonizacije kombinacija je njihovog neznanja o ozbiljnosti prijetnje globalne klimatske krize i jeftinog populizma za postizanje kratkoročnih političkih dobitaka, prividom da podržavaju dijelove stanovništva na koje loše utječu nevješto formulirane mjere zelene tranzicije.
---
Foto Olimpik/Nurphoto Via Afp
---
Umjesto rješavanja problema osiguravanjem bolje raspodjele prihoda, krajnja desnica označava manjinsko stanovništvo - prvenstveno migrante - kao žrtvene jarce i pojačava nasilnu represiju nad progresivnim pokretima. Tako je u Nizozemskoj gnjev poljoprivrednika iskoristila stranka Poljoprivredno-građanski pokret (BBB), koja je iskoristila retoriku protiv sustava i ekologije kako bi osigurala više glasova. Kao rezultat toga, BBB je ostvario značajan uspjeh na nacionalnim izborima, povećavši broj svojih mjesta u parlamentu s jednog na sedam. Postoji realan rizik da se taj trend nastavi i na izborima za Europski parlament u lipnju.
Na istom ovom valu jašu i veliki poljoprivrednici te agrobiznis organizacije koji žele zadržati neoliberalnu orijentaciju, zatraživši povlačenje ekoloških mjera iz Green Deala EU-a. S druge strane, ECVC - koja predstavlja male poljoprivrednike u 21 europskoj zemlji - i druge slične organizacije potvrđuju da su ekološka i klimatska kriza stvarne i ozbiljne te da je od vitalne važnosti omogućiti sredstva za borbu protiv njih. "Za nas je neoliberalni okvir taj koji se mora osporiti, a ne ekološka regulativa", tumače.
Ove organizacije osobito osuđuju sporazum o slobodnoj trgovini koji je EU sklopila s raznim zemljama i regijama, od kojih je jedan onaj dogovoren sa zemljama Mercosura (Brazil, Argentina, Paragvaj i Urugvaj). Stupi li na snagu, to bi bila katastrofa za europske stočare, jer će dovesti do povećanog uvoza mesa, što će zasigurno sniziti cijene, stavljajući još veći ekonomski pritisak na europske uzgajivače stoke koji se već bore za život. Dodatno, dogovor bi mogao rezultirati uvozom proizvoda koji ne zadovoljavaju iste stroge standarde za sigurnost hrane i ekološku održivost koje je EU prihvatila.
Sindikati poljoprivrednika unutar ECVC-a smatraju da su prava rješenja za europske poljoprivrednike politike reguliranja tržišta i promicanja prehrambene suverenosti, u suradnji sa zemljama juga. "U vrijeme kada dohodak od kapitala eksplodira, mi, kao poljoprivrednici, stojimo uz radničke sindikate i klimatski pokret kako bismo zahtijevali pravedan dohodak za sve radnike i koherentne politike kao odgovor na globalnu klimatsku krizu", poručuju iz sindikata.
---
---
S druge strane barijera u Bruxellesu, ministri su željeli pokazati da imaju sluha za farmere. Izvijestili su kako su na sastancima ispitali prijedloge za pojednostavljenje CAP-a, čime bi se ublažila neka ekološka ograničenja, uključujući zahtjev za bivše uzgajivače stoke da svoju zemlju pretvore u travnjake. Komisija također predviđa pojednostavljenje administracije i promjenu načina na koji se odvijaju inspekcije, u pokušaju smanjenja broja takvih posjeta za 50 posto. Dodatni manevarski prostor također bi se mogao dati poljoprivrednicima koji ne ispunjavaju zahtjeve CAP-a zbog ekstremnih vremenskih nepogoda te izuzimanje malih farmi iz nekih zelenih pravila.
"Čujemo jasno njihove pritužbe", rekao je David Clarinval, belgijski ministar poljoprivrede, pozivajući farmere da se suzdrže od nasilja. "Poljoprivrednici moraju biti plaćeni za ono što rade... Postoje aspekti Zelenog dogovora koji se zahtijevaju od poljoprivrednika koji nisu adekvatno obeštećeni. To je srž problema", ustvrdio je Belgijac.
Njemački ministar poljoprivrede, Cem Özdemir, izjavio je da EU mora osigurati poljoprivrednicima poštenu zaradu ako se odluče za biološku raznolikost i mjere zaštite okoliša. Dodao je da prosječni poljoprivrednik "provodi četvrtinu svog vremena za svojim stolom" zbog "birokratskog čudovišta" EU-a. S njim se složio i Irac Charlie McConalogue, istaknuvši da to mora biti prioritet. EU bi trebala osigurati da su politike "jednostavne, proporcionalne i što jednostavnije za provedbu poljoprivrednicima", kazao je, naglašavajući da treba "poštovati iznimno važan posao koji poljoprivrednici obavljaju svaki dan".
Njegov francuski kolega Marc Fesneau poručio je da "postoji potreba da se odmah pošalju signali kako bi se farmerima reklo da se nešto mijenja, ne samo kratkoročno, već i na srednji i dugi rok". "Ne kažem da ne možemo provesti (zelenu) tranziciju, ali postoji potreba da se u obzir uzme stvarnost na terenu", poručio je Francuz.
A stvarnost je da dok se farmerima ne omogući pošteni dio kolača za njihov pošteni rad, poštenog spašavanja planeta - neće biti.
Oko 900 traktora se u ponedjeljak ukotrljalo u belgijsku prijestolnicu i dovezlo do četvrti gdje su smještene europske institucije. Došavši pred zgradu Europskog vijeća, dočekala ih je policijska blokade od betonskih barijera i bodljikave žice. Vozači ovih robusnih vozila bez previše oklijevanja nasrnuli su na službenike, prskajući ih tekućim gnojivom i paleći gomile guma. Nekoliko traktora probilo se kroz metalni lanac ograda, natjeravši snage reda u bijeg.
Dok se dim kovitlao niz ulice, a vodeni topovi nastojali otjerati pobješnjele farmere, ministri poljoprivrede EU-a su na sastanku razgovarali o krizi svog sektora. Njihovi šefovi vlada su nedavno, na istom mjestu, gledali slične scene, kada su poljoprivrednici palili bale sijena te bacali jaja i petarde na po...
