Stil Zdravlje

Život nakon prosinačke euforije

Iz splitskog KBC-a stižu savjeti kako pobjediti postblagdansku depresiju: je li riječ o pravome problemu ili o 'čistoj izmišljotini'?

Život nakon prosinačke euforije

Blagdanskim guštima i euforiji pomalo se bliži kraj, a s njima na moždane vijuge kuca i takozvana blagdanska depresija. Osim toga, s novom godinom stižu i novi počeci i očekivanja, a većina ljudi pobornici su sastavljanja velikog popisa novogodišnjih odluka te čvrsto odluče da moraju veliki dio njih i ostvariti.

Tako se na listi nalaze obećanja o redovitim odlascima u teretanu, postajanjem bolje osobe, zdravijeg načina života, više putovanja, prestanku pušenja, napretka na poslu kao i brojna ostala...

Kako smo valjda svi to već iskusili, u većini slučajeva slijepo držanje svih navedenih, novonabrojanih životnih pravila padne u zaborav već nakon nekoliko dana, nakon čega mnogi padaju u anksiozna stanja. Što zbog kraja toploga blagdanskog ugođaja i druženja s najmilijima, što zbog osjećaja da moraju pošto-poto ostvariti neke zacrtane ideje jer je krenula nova godina. Ako ste pobornik sastavljanja i sprovođenja novogodišnjih odluka, donosimo vam nekoliko savjeta psihologinje Žane Pavlović kako postaviti realne ciljeve prilikom planiranja "novih životnih odluka".

– Za vrijeme blagdana dolazi do promjene ritma dana, prehrambenih navika, navika spavanja, konzumiranja alkohola, i sve to utječe na naše raspoloženje te obično nakon euforičnog (izvan okvira) raspoloženja dolazi do osjećaja praznine, tuge i uznemirenosti. Potrebno je neko vrijeme da se vratimo u "normalu", odnosno u uobičajeni ritam.

Najbolje bi bilo donijeti "novogodišnje odluke" nekoliko dana nakon praznika, kad su naši stavovi realniji te možemo realnije razmišljati i vidjeti što zbilja možemo promijeniti kod sebe. Ni jedna promjena nije laka i sam put je veoma težak. I dok uživamo u blagdanskoj idili kad je sve pomalo pretjerano, često dolazi do nerealnih očekivanja i ciljeva koje nismo u stanju ispuniti i veoma brzo odustajemo od njih. Ne mora se biti dio sveopćeg ludila.

Dakle, ne previsoko postavljati ciljeve, bolje je jedan veliki cilj postaviti kao dio manjih ciljeva jer ćemo se osjećati odlično i samopouzdano ako jedan po jedan ostvarimo. Ako se i dogodi da neki cilj ne uspijemo ostvariti, bitno je iznova pokušati i da nam to ne uništava samopouzdanje. Neuspjeh treba prihvatiti kao dio života i kao način učenja, kao jedno novo iskustvo. Očekivanja treba smanjiti i ostati u realnim okvirima. Ako ne možemo sami, važno je kao i uvijek potražiti pomoć onih koji nam mogu pomoći (prijatelj, neko blizak iz obitelji, stručnjak..) – savjetuje psihologinja Pavlović.

Prema njezinom mišljenju, u današnje vrijeme blagdani su iskomercijalizirani pa se tako i osobno zadovoljstvo i sreća kupuju, jer samo tako možemo biti zadovoljni i ispunjeni. Tako, kako nam je pojasnila, postajemo ovisni o materijalnom, a veoma brzo i ono gubi svaki smisao ako se ne ispune naše trenutne želje pa dolazi do anksioznosti, tjeskobe, straha, loših misli…
– Pokušajte ne idealizirati blagdansko razdoblje. Ono je dio godine! Blagdane možemo imati svaki dan, ako je za nas blagdan provesti vrijeme u ugodnom društvu – kazala je Pavlović.

Nakon što ste isplanirali narednu godinu, donosimo vam nešto o "postblagdanskoj depresiji", koja je prema mišljenju doc. prim. dr. Trpimira Glavine, predstojnika splitske Klinike za psihijatriju, čista izmišljotina.

– Riječ je kolokvijalnom izrazu za trenutno emocionalno stanje koje nastaje nakon blagdanskog opuštanja, a traje nekoliko dana. Nema veze s depresijom jer je ona kao takva bolest koja ima svoje kriterije i trajanje. Nakon ugodnih druženja, veselja, krećemo u svakodnevicu koja je oscilirajuća i onda se osjećamo bezvoljno. Takvo stanje, kako ga mnogi vole nazivati "postblagdanskom depresijom", najbolje se "liječi" na sljedeći način.

Treba imati načine kako se relaksirati, bilo bavljenjem sportom, ispijanjem kave i razgovorom s prijateljima. Često tražimo alibi zašto smo manje produktivni, pa to pripisujemo "postblagdanskoj depresiji". Dragi sugrađani, okružite se dobrim i pozitivnim ljudima. Nemojte biti stalno negativni i u svemu tražiti nešto loše.

Ono što znam savjetovati ljudima oko sebe je da prestanu čitati biometeorološke prognoze, horoskope i ostale informacije koje nam prognoziraju što će nam se dogoditi idući dan i kakve ćemo biti volje. I ne brinite, ovakvo stanje traje svega nekoliko dana, a rješenje je raditi ono što vas u određenom trenutku veseli – poručio nam je splitski psihijatar.

Naslovnica Zdravlje