Stil Putovanja

Padaju rekordi

Dosadilo im more? Imoćani objašnjavaju zašto Crveno jezero ove sezone privlači sve veći broj turista

Padaju rekordi

Proteklih mjesec i pol dana imotski prirodni fenomen Crveno jezero bilo je često u vijestima pisanih i elektroničkih medija diljem svijeta. Reportaže o toj kraškoj jami, jednoj od najdubljih na svijetu, otišle su u Francusku, Sloveniju, Italiju, Austriju, Njemačku...

Internet je vrvio vijestima o još jednoj međunarodnoj ekspediciji u Crvenom jezeru, a stranice Turističke zajednice Imotski bilježile su istovremeno nevjerojatan broj dolazaka. Da ne govorimo o drugim događajima - o hodanju adrenalinista iz Austrije po 2,5 centimetara širokoj traci nad jezerom ili skakanju base jumpera s visine od 400 metara u grotlo jezera. Svi ti događaji Imotsku krajinu su pretvorili u zanimljivu turističku destinaciju.

- Već prvi rezultati koje imamo samo za grad Imotski u prvih pet mjeseci ove godine idu u prilog našim predviđanjima da bi ova turistička sezona mogla dobro nadmašiti prošlogodišnju. Naime, samo u gradu Imotskom u prvih pet mjeseci zabilježeno je 2600 noćenja, većinom stranih, što je za 23 posto više nego u istom periodu prošle godine.

A kako se sezona u nas zahuktava tek od 1. lipnja, do 31. rujna mogli bismo očekivati rekordne brojke. One bi se po nama trebale kretati oko 60 tisuća noćenja. Prošle godine imali smo oko 42 tisuće, od toga 80 posto stranih noćenja - ponosno govori Luka Kolovrat, direktor TZ Imotski te nastavlja:

- Sveukupno smo 2009. godine imali oko četiri tisuće noćenja. To su ogromni koraci i vidjet ćete da će se magična brojka od sto tisuća noćenja ostvariti već iduće godine ili najkasnije 2019. Tek tada Imotski i Imotska krajina ulaze u daleko ozbiljnije turističke destinacije - objašnjava Kolovrat.

Dok se sezona zahuktava, francuski ronilac Frederich Swierczynski, prvi čovjek koji je rukom dotaknuo dno Crvenog jezera, čime je donekle okončao misteriju te lijepe kraške rupe, najavio je povratak u rujnu.

- Imamo i ja, ali i stručnjaci, biolozi, geolozi, hidrolozi i ostali još mnogo posla da bi se otkrio potpuni misterij jezera, jer to je jedinstven fenomen - izjavio je Frederich i kazao da u rujnu slijedi detaljni zaron s modernim pomagalima kako bi se ispitala cijela konfiguracija dna, ušlo u dostupne podvodne spilje, detaljno se istražio primjerak do sada nepoznatog crva s dubine od 242 metra i još mnogo toga.

No, Imotska krajina osim Crvenog ima još mnoštvo prirodnih fenomena zbog kojih bi turisti trebali pohoditi ovaj kraj.

Tu je deset prirodnih jezera, svi ti kraški biseri smješteni su u promjeru od oko pet kilometara zračne linije. Nitko to u Hrvatskoj nema, pa ni u Europi! Modro jezero, Dva oka (Gornje i Donje), Krenica, Prološko blato, Bućuša, Jezerce, Mamića, Lokvičićko jezero i Galipovac, sve redom jedinstveni biseri u vodenoj niski Imotske krajine. Ljudska ruka dotaknula je dno njih deset, a još nije istraženo jedino Prološko blato.

Junak međunarodne speleoronilačke ekspedicije u Crvenom jezeru 1998. godine, njemački ronilac Thomas Berend tada je znakovito izjavio:

- Da je Crveno jezero u Njemačkoj, od njega bi moglo lijepo živjeti dvadeset tisuća ljudi. A od ostalih deset jezera da i ne govorim, cijeli jedan veliki grad. Fantastičan kraj!

Berendova tvrdnja zasigurno stoji, samo je pitanje vremena kada će Imotska krajina doista zaživjeti kao intrigantno turističko odredište, i to zahvaljujući blagodatima majke prirode.


Šta kažu Imoćani: Turistima je dosadilo more

Tihomir Lelas, voditelj turističke agencije:

- Imotskom i Imotskoj krajini dogodio se turizam, a nikako iz razloga naše pripremljenosti i ponude. Turisti su vidjeli svu blagodat ovoga dijela Dalmatinske zagore i krenuli nam ususret. No, po meni, dok god lokalna samouprava, tu mislim i na njezino vodstvo, ne bude maksimalno prisutna u razvoju turističke infrastrukture, ponajprije donošenjem prostornih planova, izgradnje turističkih i rekreacijskih zona, suradnje s ljudima vezanim uz turizam, nema velike sreće. Prema tome, mislim da su ovo solidni počeci što se tiče interesa turista, no mi nismo spremni i da bismo bili poznata destinacija još puno treba raditi.

Ivan Glavota, vinogradar i turistički djelatnik:

- Nikakvo čudo da su Imotski i Imotska krajina doživjeli ovaj bum. Turistima je dosadilo more i gužve na našoj obali, krenuli su preko Biokova i došli u netaknuti raj. Jedanaest prirodnih jezera, rijeka Vrljika, zdrava hrana, dobro vino, mir, ekološki čist kraj, prijazni ljudi. To je ono što strancu treba. Obišao sam cijelu Europu pa znam da ljudi, posebno dubljeg džepa, to traže. No, nas sve skupa to je iznenadilo jer se nismo pripremili, jednostavno nismo znali. Zato nam silni euri odlaze ispred nosa, jer turisti nemaju gdje potrošiti novac. Sadržaja nam treba, ponude, restorana, konoba, kulturnih i sportskih priredbi, biciklističkih staza, suvenirnica. Tu se dobiva novac od turizma. No, svi učimo i nadam se da ćemo to ispraviti u idućim godinama, jer nam nitko ove vrijednosti koje imamo ne može ukrasti.

 

Naslovnica Putovanja