U šibenskoj gradskoj knjižnici započeo je 4. Mediteranski forum Agromed o temi „Agrosolari u mediteranskoj poljoprivredi”. Forum je sačinjen od nekoliko panela u kojima sudjeluju donositelji odluka iz Ministarstva poljoprivrede, predstavnici poljoprivrednika, proizvođači solarnih ćelija, stručnjaci iz oblasti energetike i agronomije, te predstavnici Grada Šibenika i Šibensko-kninske županije.
- Hrvatska je jedna od 10 zemalja EU koje su se odlučile za primjenu agrosolarnih elektrana u poljoprivredi. Hrvatska je postala dio zajednice zemalja koje ulažu značajan napor u razvoj agrosolara i na taj način učinkovito povezuje dva glavna sektora društva i gospodarstva – poljoprivredu i energetiku – kaže dr. sc. Vedran Obućina, voditelj foruma koji se odvija u krilu Instituta za europske i globalizacijske studije. Naglašava kontradiktorna mišljenja u vezi s primjenom solara na poljoprivrednim zemljištima. Općenito, trebali bi biti dodana vrijednost na poljoprivrednom zemljištu i dodatni prihod farmerima, no primjerice u Francuskoj, gdje se koriste, postoji i jaka struja koja drži stav da solari ne doprinose značajno poljoprivrednoj proizvodnji.
Naprotiv, po njima je više štete nego koristi, no Obućina podvlači da jako puno ovisi o zemljištu na kojima se grade. - Postoji pitanje zasjenjivanja usjeva ako bi se solari postavili iznad poljoprivrednih kultura, no ipak, još uvijek nije čista slika što je pozitivno, a što negativno. To ne znamo i očekujem da ćemo nakon ovog foruma biti pametniji - kaže Obućina. Dodaje da u Dalmaciji još uvijek nemamo takvih instalacija na poljoprivrednim površinama. Neki su se OPG-ovci čak prijavili na EU fondove, međutim, na pitanje bi li se o vlastitom trošku poduhvatili postavljanja solara, bez dotacija iz europskih fondova, najčešći odgovor bio je niječan.
Vedranu Obućini posebno je drago što su u četiri godine uspjeli za istim stolom okupiti znanstvenike, poljoprivrednike i donositelje odluka. To su doista ljudi koji su ključni u svojim sektorima. Možda se ne vidi veza između našeg foruma i donošenja odluka, no teme su takve da je nemoguće zaobići dokumente koji proizađu iz ovih susreta, uvijek s aktualnim temama.
- Mislim da je u Hrvatskoj na ovakvoj interdisciplinaroj razini rijetko tko progovorio na ovaj način - zaključio je Obućina. Na njega se nastavio prof. dr. Anđelko Milardović, suvoditelj foruma i direktor Instituta za globalizacijske studije.
- Ovaj forum dio je generalnog projekta pod nazivom „Globalno društvo rizika i nova društvena paradigma” spomenutog instituta. Pokušavamo spojiti tehnologiju 21. stoljeća, energiju i proizvodnju hrane. To je dobitnički trokut ako se strukturira razložno. Zato smo išli na ovu temu, jer hrana, energija i tehnologija glavni su markeri nove geopolitike, zbog čega se vode ratovi. Zato je svrha foruma skrenuti pozornost na važnost sadržaja za društvo u cjelini. Forum je edukativan i nema neke druge ambicije - kaže prof. dr. Milardović.
Zanimljiva je opservacija o primjeni solara u poljoprivredi prof. dr. Marka Karoglana s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji surađuje na jednom projektu agrosolara koji je zasad u postupku prijave na EU projekte.
- Ima tu dosta kontroverzi. Ako se agrosolari primjenjuju gdje mogu dati pozitivan efekt, sigurno su dodana vrijednost poljoprivredi. I obrnuto, mogu naštetiti ako ih se postavi tamo gdje nema potrebe. Treba donijeti dobro razrađene uvjete gdje mogu biti, a nakon toga, barem pet godina potrebno je pratiti kako utječu na određene kulture.
- Ipak, glavna je bojazan da će se zlorabiti poljoprivredno zemljište. Nešto slično dogodilo se u Italiji koja je, uz Francusku najdalje odmakla u primjeni agrosolara, no vlast je to suzbila. Dakle, zemljište ne smije postati „tvornicom električne energije”, umjesto usjeva. Zato nadzor treba biti sustavan! - zaključio je prof. dr. Karoglan.