Ako vas pogodi kakva boljka pa mimo svoje volje, ali s pravim razlogom, završite u Šibenskoj bolnici, suočit ćete se s jednom neobičnom pojavom. Svaki dan će vas obići drugi liječnik ili liječnica, onaj tko se zatekne u dežurstvu, a među njima su i "liječnici na posudbi". Iz Zagreba, Splita, Zadra… a u Šibenik dolaze da bi odradili dežurstvo jer naprosto na nekim odjelima nema dovoljno liječnika.
Problem izrazitog deficita liječničkog kadra trenutno je prisutan prije svega na Odjelu ginekologije i Odjelu pedijatrije. Takve prakse u Šibeniku su relativno novijeg datuma. Ako problem gledamo iz kuta onih čiji je član obitelji hospitaliziran ili i sami kao potencijalni pacijenti, situacija će nam se činiti alarmantnom. No, ravnatelj Opće bolnice Šibenik Kristijan Stipaničev uvjerava nas da su stvari pod kontrolom i nipošto dramatične…
Na recentnoj sjednici Županijske skupštine i vijećnica Nezavisne liste Stipe Petrine Sanja Radin Mačukat upozorila je na ovaj problem, ilustrirajući ga, kako je rekla, katastrofalnom situacijom sa zdravstvenom uslugom u općini Murter. Tamošnja liječnica koja je radila u ambulanti otišla je u zasluženu mirovinu, a turistička sezona je pred vratima što znači da će broj ljudi na otoku biti utrostručen, pa je pravo pitanje kako tu zbilja ozbiljnu situaciju brzo i djelotvorno riješiti.
Liječnica iz Ukrajine
Odgovor, čini se,već zna župan Marko Jelić. Vijećnici Radin Mačukat kazao je da je već dogovoren angažman liječnice iz Ukrajine s kojom će možda doći i njezin suprug, također liječnik, čime bi županija, ili preciznije Murter, dvostruko dobio. No, da bi ovdje ukrajinska liječnica mogla raditi, upozorio je Jelić, morat će položiti tri ispita razlike na fakultetu. A to nije nepremostiv problem…
Ali, nije riječ samo o Murteru. Čak pet ordinacija na području Šibensko-kninske županije, kako je rekao ravnatelj Doma zdravlja Petar Čagalj, nema liječnika. A kad se tome pridoda i stanje u Općoj bolnici Šibenik koja vapi za liječnicima, napose ginekolozima i pedijatrima, bez sumnje se može zaključiti da su doktori postali najdeficitarnije zanimanje kod nas. Zasad se pokušava amortizirati "liječnicima na posudbu" koji putuju da bi dežurali u staroj bolnici u Šibeniku.
Šibenska bolnica je premašila 140 godina rada, u njoj je danas 1050 zaposlenih, zdravstvenog je osoblja oko 750, liječnika 200, a medicinskih sestara 400.
- Trenutna situacija u Šibenskoj bolnici je takva da na Odjelu ginekologije dežuraju dva liječnika iz Zagreba i još dva iz Rijeke. Ali, pozitivna je okolnost da imamo dosta specijalizanata i da se nije donio ovaj nesretni zakon, po kojem su značajno reducirane obveze plaćanja matičnoj bolnici koja im je financirala specijalizaciju ako odmah odu iz nje kad postanu specijalisti, mi ne bismo imali razloga za glavobolju. Zakon je, nažalost, izmijenjen na zadnjoj sjednici prošlog saziva Sabora, i sad će mladi specijalizanti dobiti ugovore po kojima su obvezni platiti oko 6000 eura za specijalizaciju i potpuno su slobodni otići gdje žele. A ako prelaze u drugu kliniku, proći će još bolje, bez ikakvog plaćanja svoje edukacije. I kako onda možete planirati funkcioniranje sustava - žali se Stipaničev.
Nije u svim dijelovima Šibenske bolnice jednako teška situacija s liječničkim kadrom. Na nekim odjelima, kaže ravnatelj, kao što su Kirurgija ili Anesteziologija, situacija je izuzetno povoljna. Nasuprot tome, Ginekologija i Pedijatrija imaju ozbiljan deficit liječnika.
Za Ginekologiju je Šibenska bolnica raspisala velik broj specijalizacija, trenutno ih je 8 u bolnici, a za još dva specijalizanta, koje su primili na zadnjem natječaju, čekaju odobrenje Ministarstva. Kad bi se svi oni vratili nakon specijalizacije, bilo bi puno bolje stanje i mogle bi se, ističe ravnatelj, uvoditi i nove metode liječenja, a mogli bi završiti i projekt adaptacije Odjela Ginekologije, jedinog koji nije još obnovljen. Za adaptaciju Odjela su osigurana decentralizirana sredstva županije i do kraja ove godine bi trebalo započeti s obnovom i uređenjem Ginekologije. Svakako, ravnatelj vidi svjetlo na kraju tunela, kako kaže, i u pogledu poboljšanja uvjeta rada i ljudskih resursa.
Situacija, dakle, ne bi bila problematična, naglašava Stipaničev, kad bi se naši specijalizanti vratili. U prosjeku ih se vrati oko 70-80 posto, ali taj se postotak odnosi na vrijeme kad su svi ugovorom bili obavezni nakon specijalizacije odraditi 5 godina u Šibenskoj bolnici. Da se neki od njih žele prebaciti u svoje matične sredine iz kojih su došli u Šibenik radi specijalizacije, Stipaničev razumije, jer nije lako stalno putovati na posao. A kad se javljaju na natječaj za specijalizaciju, mogu dolaziti iz bilo kojeg grada, i ne smiju biti diskriminirani, pogotovo ako ih se, kaže ravnatelj, 5 javi iz Splita.
- Šibenska bolnica ovog trenutka ima ukupno 50-ak specijalizanata. Stalno radimo pritisak na Ministarstvo zdravstva da nam daju nove specijalizacije, i moram reći da nam izlaze u susret, ali ima nekih specijalizacija, primjerice za pedijatre, gdje je vrlo slab interes. Nekad bi se za kiruršku specijalizaciju javilo i 15-ak kandidata, a danas - nitko - govori ravnatelj bolnice. Zašto, čudimo se.
- Pa zato što su isti koeficijenti za liječnika na Kirurgiji i liječnika na Sportskoj medicini. Cijenim sve svoje kolege bez obzira u kojoj su grani medicine, ali činjenica je da je obim posla, težina, odgovornost, razina stresa, daleko veći na Kirurgiji nego na primjerice Sportskoj medicini. Ti problemi datiraju odavno, kad su bile zabranjene specijalizacije pa je nastala rupa 10-15 godina koju je nemoguće sanirati. Jer, sad imate liječnika pred mirovinom, a prvi sljedeći do njega ima 40-ak godina - kaže Stipaničev.
Kako privući mlade liječnike da dođu ovdje ili one koji su odavde da ostanu u matičnoj bolnici?
Stipaničev na to pitanje odgovara kako neke županije nude stipendije, plaćanje kredita ili kamata na kredite, povoljna stambena rješenja, mada, dodaje, i to ima svoju "kvaku 22":
- Onda se naši specijalizanti osjećaju zakinuti jer oni nisu imali sve te pogodnosti. Jedna od mjera je i da se liječnik plaća po učinku. Jednom pedijatru koji radi na klinici, i koji uz sebe ima još tri pedijatra, puno je lakše nego njegovom kolegi u Šibenskoj bolnici koji uz sve ima i 24-satno dežurstvo, i ako se tijekom njegovog dežurstva desi ijedna hitnoća – kriv je, iako zapravo ni kriv ni dužan - objašnjava.
Nema gašenja odjela
Ukratko, ravnatelj Šibenske bolnice zaključit će da situacija nije alarmantna.
- Kod nas nema prijetnji gašenjem nekih odjela, ali treba raditi na stalnom pridobivanju mladih liječnika, pa i ovu priču o izgradnji nove bolnice u Šibeniku treba sagledavati u tom kontekstu. Jer, mladom liječniku svakako je privlačnije raditi u novoj, moderno opremljenoj bolnici nego nekoj staroj, neadekvatno opremljenoj i uređenoj bolnici.
Iako čak i danas, napominje Stipaničev, imamo puno Splićana i Zadrana među kolegama liječnicima koji su cijeli radni vijek proveli u Šibenskoj bolnici jer je, ipak, ugodnije i lakše raditi u manjem sustavu.
Manjak liječnika rezultirao je i time da pacijent svakog jutra u viziti vidi drugog liječnika. Nema više vezivanja uz "svog liječnika" u kojeg pacijent ima najveće povjerenje i koji mu ulijeva najveću sigurnost.
- To je zapadnjački model medicine koja je stigla i kod nas, a naši pacijenti ne znaju da nemaju pravo na svog kirurga, svog otorinca, svog ginekologa… nego imaju samo pravo na svog obiteljskog liječnika. To se ne sviđa ni pacijentima ni liječnicima, jer nema tog nužnog odnosa povjerenja među njima koji se ne može stvoriti ako se liječnici mijenjaju, a nijedan nije s pacijentom od početka do kraja njegovog liječenja. Ali, to je danas tako i tu se ne može ništa -zaključuje Stipaničev.
Uvjerava nas na kraju da itekako pažljivo i kontinuirano planiraju specijalizacije kako odlaskom starijih liječnika u mirovinu ne bi ostali bez liječnika na nekom odjelu. Ne dozvoljavaju, kaže, da ih situacija iznenadi. Nada se, također, da će Šibenik poboljšati uvjete za mlade liječnike i da će deficit liječnika u dogledno vrijeme biti riješen na optimalan način.