Scena Kultura

UPOZNAJMO DRUKČIJE

Glumac splitskog HNK Nikša Arčanin priprema ulogu na plaži pa otkriva: Sunčam se za Aziza!

UPOZNAJMO DRUKČIJE

Glumci na svašta moraju biti spremni kad pripremaju predstave, ponekad na mučne zadatke, recimo smršavjeti, učiti pjevati, a Nikša Arčanin (31), glumac splitskog HNK, za domaći rad je dobio – kupanje i dodatno sunčanje!

Riječ je o ulozi Aziza, čovjeka s Bliskog istoka iz istoimenog komada autora Predraga Lucića, koji kao jedinu dramsku premijeru (9. kolovoza) ovogodišnjeg Splitskog ljeta režira Dino Mustafić. Pored brončane puti, Nikša priprema i umjetničku stranu lika, a popričali smo, gdje drugdje nego pod Marjanom, na kupalištu "Jadrana", gdje svom kožom upija sunčane kvantove valne.


Na 'Jadranu' i počeo


- Nije mi teško palo, naravno. Na "Jadranu" sam se i počeo kupati kad sam iz Dubrovnika došao u Split na Akademiju, pa sam tu i ostao, na sunčanoj strani Marjana. Redatelj Mustafić, kad mi je kazao da bi volio da igram Aziza, zamolio me je da se što više sunčam, pa sam uobičajeno vrijeme kupanja produžio za još par sati.

Možda nije najpametnije, ali izabrao sam termin za koji liječnici upozoravaju da se ne izlaže suncu, od deset, jedanaest ujutro, pa s pauzom za ručak negdje do večernjih proba u Vili Dalmacija, tako da sam praktički cijeli dan na Marjanu. Inače sam svjetliji tip i neću baš pocrnjeti kao ugarak, nije nam ni trebala maska u tom smislu, uostalom i da nisam crn ostali "igraju mene" kroz svoje sumnje i strahove kao drugačijeg – objašnjava Arčanin, napominjući kako je više riječ o koreografskoj potrebi jer Aziz, osim što se radi o liku po mnogočemu drugom i drukčijem od sredine u koju dolazi, ima i izražen pokret, pa uz kazališnu rasvjetu tamna put efektnije izgleda. I zlatni kostim, koji simbolizira Istok.

- Onda kad predstava u sezoni preseli na pozornicu kazališta, morate na kvarcanje?

- Kvarcanje ne dolazi u obzir. Kupanje i sunčanje na moru je ipak naš stil života, a one lampe, to nikako – kategoričan je Nikša, pa kad smo razriješili ove trivijalnosti, krećemo putem umjetničkog oslikavanja Aziza.

- Hm, volio bih ne reći ništa što nije viđenje autora Lucića, ali mislim da sam kroz vrijeme pokusa uhvatio poruke i koncept, riječ je o brehtijanski nadograđenom komadu koji potencira vrijeme straha i nepostojanja želja da se upozna drukčijeg, drugog, nepozvanog.



Kroz Aziza igram živu sliku svega što zapadna civilizacija ne razumije i stoga unaprijed odbacuje, kao što čini s aktualnim problemima izbjeglica s Bliskog istoka, pokušavajući čak i agresivno "kultivirati" ljude koji se nisu svojom voljom našli u našoj sredini. Naravno, pritom se konformistički Zapad najčešće bavi posljedicama, ne uzrocima, a svi mi se s vremenom "navikavamo" i na terorizam i na izbjeglice, vrlo često ne mijenjajući ustaljeni, odbojni stav prema ljudima kojima treba pomoć.

S Dinom sam kreirao lik koji je usprkos svemu čist i nedirnut brutalnošću, u svojoj osnovi nepopravljivo plemenit – objasnio nam je glumac, nastavljajući o suradnji s Dinom Mustafićem.


Lagano i opušteno


- Vidim ga kao vrlo inteligentnog i obrazovanog, politički vrhunski potkovanog i sa sjajnim pedagoškim pristupom. Upravo kroz pedagogiju i humor počeli smo kreirati komad vrlo lagano i opušteno, postavljati konstrukciju, da bi sada, koji tjedan pred premijeru, radili punim tempom.

Ono što je vrlo važno, posebno za nas u Splitu, jest da Dino uspijeva ustrojiti i ujednačiti glumački ansambl. Kad su glumci "impregnirani" predstavom i emocijama koje ona nosi, onda se vrlo lako dogodi pozitivna reakcija publike. Jedan primjer; koliko smo gledali Krležu ili Shakespearea sa svim njihovom univerzalnim i vječnim temama, a koje nas nisu dotaknule, ali ako se dobro odrade pa se ta energija prenese na publiku, onda iziđu pravi Krleža i Shakespeare, onda nakon predstave imaš potrebu svima pričati o tome.

Dino ima krasne ideje, posebno kroz etide, kojima se potencira mržnja. Bitno je pričati o ovakvim aktualnim problemima, važno je da se teatar njima bavi, volio bih da ova predstava koja ima snažnu globalnu poruku bude uspješna i viđena. Šteta je da ostane samo u granicama Splita i bit ću sasvim iskren; žao mi je što se za naše predstave ne čuje u većim kazališnim sredinama, konkretno poput Zagreba, dok mi pratimo što se tamo zbiva oni i ne znaju za nas. Nije pošteno, ali mogu razumjeti – dobro kaže Nikša.
 

 


Glazba Tamare Obrovac

Nikša Arčanin govorio nam je i o glazbi Tamare Obrovac u ovoj predstavi kojom je oduševljen, a kod ove glazbenice ga fascinira njezina vjera da svi ljudi mogu propjevati. Koreografija Gjergija Prevazija vrlo je zahtjevna, na razini rituala, šamanizma, a glumac vjeruje da ju je savladao, uz pomoć redovitih posjeta fizioterapeutu zbog bolnih leđa...


Dino Mustafić: Lucić nas ingeniozno secira

O drami Predraga Lucića koja se osvrće na planetarnu histeriju 'rata protiv terorizma' i proizvodnju industrije straha porazgovarali smo i s redateljem Dinom Mustafićem, koji navodi kako Lucić ingeniozno secira malograđanski duh zapadne civilizacije, koja opterećena strahovima pokazuje otvorenu ksenofobiju, rasizam i vjersku diskriminaciju:

- Drama otvara aktualne probleme naše stvarnosti u kojoj se konformizam i malograđanski oportunizam očituju u limitiranosti duha i znanja, a stereotipi su hrana mržnje koja prelazi u brutalnost i zlokobnu tupost. Lucićev tekst iznimno je vrijedan i kao drama i kao scensko štivo za gradnju i scensku kontemplaciju o dijalogu kultura o kojem se često govori u javnom prostoru – smatra Mustafić, koji je u splitskom teatru prije desetak godina režirao 'Udovice', a sada je zatekao obnovljeni ansambl s mladim snagama sa splitske Akademije.

- U Splitu postoji potencijal da se razvije vrlo kreativan ansambl i tu tendenciju treba osnaživati. Radimo vrlo intenzivno u prijateljskoj atmosferi, studiozno otvaramo sve podtekstove Lucićevog teksta inspiriranog Brechtom, što je za mlade glumce vrijedno iskustvo. Radimo u Vili Dalmacija, vrlo vrijednom splitskom ambijentu za koji mogu preporučiti kako bi ga trebalo sačuvati od potpune komercijalizacije i ostaviti ga kulturi i građanima, jer je to identitetski amblem jedne sredine.

 

Naslovnica Kultura