Scena Kultura

DIREKTOR FANTASTIKONA

Marko Mlinar: U Splitu moraš biti pozitivno lud da zapravo ne poludiš

DIREKTOR FANTASTIKONA
Postoji desetak različitih konvencija u Hrvatskoj, a FantaSTikon je prva velika u Dalmaciji. Puno toga ovisilo je o toj prvoj koju smo organizirali u točno dva mjeseca. Bili smo ludi sami sebi, ali u ovom gradu moraš biti pozitivno lud da zapravo ne poludiš.

FantaSTikon se 2015. i 2016. održavao usred vrućeg ljeta, no ove godine se pomaknuo unatrag za jedno godišnje doba i četiri mjeseca - na proljeće i ožujak. Direktor FantaSTikona Marko Mlinar odmah objašnjava zašto su se odlučili na promjenu termina i misli li da će to rezultirati većom posjećenošću.

- Želimo obuhvatiti publiku kojoj ljetni termin nije odgovarao, posebno srednjoškolce i studente koji upravo u srpnju odu iz Splita. Grad vapi za sadržajima za mlade upravo u ovo doba godine – kaže Mlinar.

Prijašnji datumi poklapali su se s krajem ispitnog roka na FESB-u, sada studenti tog fakulteta još nisu gotovi s obavezama, pa tako ni susjedni studentski dom nije slobodan za iznajmljivanje potencijalnim gostima iz drugih gradova. Koliko to može omesti FantaSTikon?
- Imamo vjernu publiku. Ispiti su za nama, ajmo proslavit. Za goste iz drugih gradova (Beograd, Zagreb, Rijeka, Višnjan, Zadar,...) pronađen je smještaj u apartmanima i hostelima.

Kako ste općenito zadovoljni s prva dva FantaSTikona? Što bi bili najveći plusevi, a što minusi?
- Sretan sam. Najvećim plusem smatram što napokon imamo prostor-vrijeme okupljanja (većinom mladih) zaljubljenika u fantasy, igre i SF koji brojem svake godine raste. Kroz dvije godine oko ideje konvencije okupila se grupa organizatora (Romana Jadrijević, Gordan Radobolja, Jerko Popović, Toni Lozančić, Marijana Munitić, Kruno Lapenda i ja) koja marljivo radi tokom cijele godine, formirana u Udrugu za fantastiku, igru i znanstvenu fantastiku F&ST, koja je osnovana prije godinu dana. Imamo odaziv vrsnih autora i znanstvenika, poput Ivice Puljka koji nas podržava od početka i održao je nekoliko aktualnih znanstvenih predavanja na konvenciji.. Mi još imamo dosta toga za učiti, prvenstveno u području financiranja i pripreme, često naiđemo na zainteresirane koji nisu znali za prošla dva Kona pa nam svima bude žao jer nisu znali, no svake smo godine bolji.

Hoće li treći biti i najveći i kako?
- Očekujem najviše publike dosad (da, i tebe koji ovo čitaš). Imamo još bolje nagrade za natjecatelje. Zapravo, za početak, sasvim smo veliki bili i prvi put, što je bilo iznenađenje i za mene (okvir je 60-70 sati kvalitetnog programa koji se ne ponavlja plus igraonice, npr. ona društvenih igara). Novi su elementi ove godine: igraonica računalnih i konzolnih igara tokom čitave konvencije (udruga Level Up) i najkvalitetniji komorni LARP u Hrvatskoj (Terrible Creations). Irsku kulturu predstavljamo u suradnji s Ambasadom Republike Irske iz Zagreba (ustupili su film “Tajna Kellsa“, koji je osvojio velike svjetske nagrade, bio kandidat i za Oscara, prikazan jučer).

Danas je program bogat sadržajima kojima slavimo 20. obljetnicu Harrya Pottera, a sutra imamo veliko natjecanje cosplayera (dolaze i najbolji, Valinor Srbija). Jučer smo ugostili počasnog doktora znanosti, Korada Korlevića, najvećeg astronoma Hrvatske. Aleksandar Žiljak, najnagrađivaniji autor SF-a u Hrvatskoj, počasni gost ovogodišnjeg Eurocona, naš je poseban gost ove godine. Kristina Bilota Toxicpanda, najbolja umjetnica u SF-u između dva Eurocona, mlada djevojka iz Trogira naša je počasna gošća, kao i Milena Benini, nagrađivana spisateljica i prevoditeljica, po prvi put u Splitu. Naravno, imamo i program za djecu, danas ih dovedite na radionicu škole čiji je glavni voditelj Guinessov rekorder u irskom plesu, a koju za nas vodi njegova učenica Bojana Vukotić.

Je li se Fantastikon razvija kako ste izvorno planirali? I koji je bio izvorni plan?
- Izvorni plan bio mi je organizirati konvenciju u Splitu. Postoji desetak različitih konvencija u Hrvatskoj, a FantaSTikon je prva velika u Dalmaciji. Puno toga ovisilo je o toj prvoj koju smo organizirali u točno dva mjeseca. Bili smo ludi sami sebi, ali u ovom gradu moraš biti pozitivno lud da zapravo ne poludiš. Od 2015. uspješno smo održali preko 140 sati kvalitetnog programa kroz konvencije i oko 200 sati kroz događaje okrenute druženju kroz društvene igre. Organizirali i znanstveno predavanje naše počasne članice iz NASA-e. Pokazali da autori svjetske klase imaju publiku u Splitu, kao i da Split ima kvalitetne svjetske i mlade autore, poput Veljka i Milivoja Popovića, Bore Pavlovića i drugih.

Kako vam je bilo s volontiranja na SferaKonu i organizacija lokalnih i međunarodnih turnira u društvenim igrama postati direktorom FantaSTikona?
- Imam iskustva u organiziranju različitih događaja: nekoliko godina sam bio član organizacijskog odbora Festivala znanosti u Splitu (posebno ponosan što sam bio jedan od četvero ljudi – uz Fadilu Zoranić, Antonija Šarolića i Željku Fuchs - koji su unutar Festivala organizirali smotru djece i mladih “Budi i Ti Znanstvenik!“), bio aktivan politički (iz ideala) i aktivistički (jedan od osnivača LGBT udruge Rišpet!), a imao sam jedno vrijeme i vlastitu tvrtku.

Bio sam predsjednik udruge maketara Stari svijet i glavni organizator tri međunarodna turnira u Warhammer Fantasy Battlesu. Posjetio i veće događaje, npr. Europsko prvenstvo u Warhammeru u Novom Sadu i shvatio da i u Splitu možemo okupljati ljude iz cijelog svijeta oko divnih stvari koje vodi mašta. No, da, direktno najbliže iskustvo bilo je volontiranje na SferaKonu 2015. kad je moja luda ideja splitske konvencije i nastala.

Jesu li vam SferaKonovci dali kakve savjete za FantaSTikon? Koji su uopće primarni uvjeti koji se moraju ispuniti za jednu ovakvu manifestaciju?
- Dali su ogromnu podršku, naročito Petra Bulić i Marija Mihaela Perković. Primarno morate imati na raspolaganju kvalitetan prostor (kakav nam od početka daje FESB, hvala!) i ideju gdje smjestiti posjetitelje. S jedne strane moraš ostati u okviru ostvarivog, a s druge graditi.

Koliko ljudi iz Splita kuže znanstvenu fantastiku/fantasy i koliko su za njih istinski zainteresirani? Koliko njima znače imena vaših gostiju?
- Split je zapravo oduvijek imao ljude koji su se bavili znanstvenom fantastikom, od Branka Belana i poslije. Postojale su i male zajednice (iz jedne takve, davno zamrle, redovito nam pomaže i Zdeslav Benzon). Jedna stvar povlači drugu, jedan kontakt drugi i na kraju saznate kako jedino što Split nije imao u svom ovom vremenu jest neka veća organiziranost. A to je, moram priznati, u vrijeme interneta i moderne tehnologije, puno lakše napraviti. S organiziranošću dolazi i publika.

Što je, pak, sa Splitom? Koliko je Grad pokazao sluha za FantaSTikon i prepoznao trud vas i vaših entuzijasta? Kakve ste reakcije dobili?
- Nadamo se da će nas Grad, ali i Županija prepoznati (što su na prvom FantaSTikonu napravili, hvala). Reorganizirali smo se, osnovali udrugu kojoj se i u nazivu vide sve djelatnosti kojima se želimo baviti. Potičemo mlade, ne samo Splita nego i okolice, na kreativnost i razvoj socijalnih vještina, imamo namjeru raditi kroz cijelu županiju. Kako stvaramo turistički zanimljiv sadržaj, prepoznala nas je i Turistička zajednica grada Splita. Kao i niz afirmiranih umjetnika i znanstvenika, koji su prihvatili počasno članstvo u udruzi.

Kakva je splitska SF/fantasy scena u odnosu na druge gradove u Hrvatskoj?
- Prije konvencije bila je većinom rascjepkana i individualizirana, uglavnom fahovski. U Splitu i Dalmaciji postoji niz svjetski uspješnih autora i mladih koji počinju. Naročito je scena jaka u vizualnim umjetnostima (digitalno crtanje, animacije, strip).

A Hrvatska u odnosu na ostatak Europe i svijeta?
- Vjerovali ili ne, u odnosu na veličinu države, prilično obimna. Naravno, ne možemo se mjeriti s poljskom scenom (Pyrkon okuplja i do 50.000 ljudi svake godine) ili njemačkom kulturom društvenih igara (Essen privlači preko 150.000 ljudi godišnje), no imamo dobre autore. S jedne strane, teško je početi. S druge, kod nas ova generacija stvara i filmove kandidirane za Oscara (braća Popovići) i računalne igre koje su svjetski hitovi (Serious Sam). Kristina Bilota, iz okolice Trogira, u svojoj je kategoriji jedini nagrađeni europski autor prošlog Eurocona. U pisanoj je riječi ipak teže, no očito uz trud i hrvatski pisci s vremenom mogu doći do vrha Europe (Žiljak).

Mislite li da će se mala splitska zajednica zaljubljenika u znanstvenu fantastiku i fantasy širiti?
- Hoće. Treba nam podrška Grada – prostor. Možemo stvoriti inkubator mašte za mlade, dati im prostor u kojem mogu raditi s vrhunskim autorima, kao i podučavati jedni druge.

Može li tu FantaSTikon pripomoći?
- Naravno. FantaSTikon nam pruža vidljivost, čvrsti svjetionik koji se vidi u cijeloj Hrvatskoj. A Split ima što pokazati!

Mislite li da bi FantaSTikon u svojoj domeni mogao postati popularan kao FMFS u filmsko-festivalskoj?
- Priželjkujem, jednog dana. Čestitam FMFS-u, ti ljudi uporno i dobro rade godinama. Zahvalan sam im što su nam pružili ruku suradnje, kao i svima drugima koji su to napravili.

Top-10 omiljenih SF i fantasy filmova

1. Mad Max 2 – najdraži glumac u najboljem izdanju, uvjerljivost priče.
2. Indiana Jones i otimači izgubljenog kovčega - omiljeni filmovi iz djetinjstva, napeto do kraja.
3. Ratovi zvijezda IV: Nova nada. – za mene prvi film najbolje filmske sage.
4. Batman - Jack Nicholson, Tim Burton.
5. Gospodar prstenova – animirani; Gospodar Prstenova – trilogija Peter Jackson - Da, mala podvala, 4 filma, ali meni stoje bok uz bok. Animacija zbog iznimnog filma unatoč godine snimanja i budžeta, a trilogija zbog režije i specijalnih efekata.
6. Aliens – režija, Weaver, uz bok prvom Alienu, nema boljeg horor SF-a za mene.
7. The Phantom Tollbooth – poučni film za djecu kojeg uvijek volim gledati.
8. Čudesna šuma - najdraži dugometražni film odlične škole animiranog filma.
9. Čuvari galaksije – veliko ugodno iznenađenje, iznimno zabavan film.
10. Gremlini – lutke i animacija.
* Film kojeg nestrpljivo očekujem: “Valerian i grad 1000 planeta“. Odličan francuski strip i redatelj.

Projekt koji ima budućnost
Konvencija ovog tipa zahtijeva puno energije i vremena. Svi smo volonteri, a nakon početka sa sedmero članova, dva motora koja su pružila novu snagu su Tea Juretić i Ivana Čović. Tea je uređivala web FantaSTikona čak i tijekom puta u Novi Zeland, a Ivana nam je donijela iskustvo rada s volonterima s kojima dugo i dobro radi u Festivalu mediteranskog filma Split. Vijeće ćemo vjerojatno s vremenom još proširivati. Mogu najaviti i dvije zanimljivosti za FantaSTikon 2018.  godine. Direktorsku funkciju rado ću prepustiti drugoj osobi iz Vijeća FantaSTikona, nakon tri godine vrijeme je za osvježenje konvencije (a meni za odmor). Nakon što nam su nam podteme konvencije bile Švedska i Irska (hvala Ambasadama na suradnji) iduće godine jedna od podtema konvencije bit će Japan - najavljuje Mlinar.

Naslovnica Kultura