Scena Kultura

kinoteka

Izložba u Splitu: Federico Fellini svoje je snove - crtao

kinoteka

Dodatni zamah crtačkoj strasti Felliniju je razgorio njegov psihijatar koji ga je svojedobno savjetovao da skicira snove. Najveći dio radova predstavljenih na splitskoj izložbi pripada upravo tome ciklusu, koji je na koncu i ukoričen pod naslovom ‘Knjiga

Da nisam redatelj, nitko ne bi govorio o mojim crtežima”, kazao je u jednom intervjuu Federico Fellini. “Za mene je to sasvim sporedna, marginalna, periferna aktivnost koja ne bi izazivala ničiji interes da nisam, eto, snimio nekoliko filmova.”

Ma koliko se trsio minorizirati svoje likovne radove, Fellini ipak nije utekao usudu izlaganja u najprestižnijim galerijama. Tako mu je, primjerice, 2003. godine newyorški Muzej Guggenheim priredio veliku retrospektivu, i to kat iznad dvorane u kojoj su predstavljena remek-djela velikana kalibra Picassa ili Cézannea.

Kompulzivna navika

Izložba otvorena ovih dana u splitskoj Kinoteci nudi neusporedivo skromniji uvid u sasvim osebujnu infišaciju velikana filma. Predstavljeno je samo devetnaest, naravno, reprodukcija.

Naime, izložba originala bila bi preskup i logistički prezahtjevan zalogaj i za ozbiljne galerijske kuće, a kamoli tek za skromnu ustanovu kojoj su crteži kultnoga redatelja tek zgodna žunta ili − kako se to moderno kaže – ekstenzija core businessu, prikazivanju ciklusa Fellinijevih filmova.

Ma koliko malen bio, ponuđeni uzorak dovoljno je instruktivan za upoznavanje s rukopisom čovjeka čiji je crtački staž bio dulji od onoga službeno upisanog u radnu knjižicu – redateljskog. Naime, prije no što se posvetio filmu, Fellini je surađivao u cijelom nizu satiričkih listova i dječjih zabavnika kao autor raznovrsnih priloga.

Među ostalim, pisao je i scenarije za stripove, a okušao se i kao crtač geg-tabli. Nakon što se prestrojio na filmski kolosijek, nije odustao od skoro pa kompulzivne navike da olovkom, perom ili flomasterom skicira svijet oko sebe, odnosno izmaštane situacije, krhotine priča koje tek čekaju celuloidno uprizorenje. Štoviše, nepretenciozne skice pokazale su se iznimno korisnim alatom u pripremi filmskih projekata.

‘Zamrznute slike’

Jer, puno prije nego što smo ih imali prilike vidjeti na platnima kinodvorana, njegovi su klasični naslovi “testirani” na papiru: u nepreglednom mnoštvu crteža koji su predočavali karaktere, kostime, mizanscenu, osebujni imaginarij velikoga meštra.

Dodatni zamah crtačkoj strasti Felliniju je razgorio njegov psihijatar koji ga je svojedobno savjetovao da skicira snove. Najveći dio radova predstavljenih na splitskoj izložbi pripada upravo tome ciklusu, koji je na koncu i ukoričen pod naslovom “Knjiga snova”. Ako spadate u štovatelje njegova opusa, preporuka je jasna: otiđite u Kinoteku i uvjerite se da Fellini nije bio samo meštar pokretnih slika, nego i onih “zamrznutih”.

IVICA IVANIŠEVIĆ
FOTO: JADRAN BABIĆ / CROPIX

Flash Gordon

Kao svojevrsni kuriozum vrijedi spomenuti podatak da se Fellini u mladosti iskušao i kao scenarista kultnoga stripa “Flash Gordon”. Naime, nakon što je fašistički režim uveo embargo na sav kulturni import iz Sjedinjenih Američkih Država, “buletu” su platili i mnogi popularni serijali toga vremena. Da bi udovoljili čitalačkoj gladi za omiljenim junacima, talijanski su izdavači počeli u vlastitoj režiji producirati nove nastavke i to, naravno, na crno.

Crtaču Gioveu Toppiju pripao je zadatak da “skine” stil velikog Alexa Raymonda, a Fellini ga je opskrbljivao scenarijima koji su slijedili duh izvornog “Flasha Gordona”. Ovaj je podatak bio poznat uglednom producentu Dinu de Laurentiisu, pa ne treba čuditi što je Fellini bio njegov prvi “pick” nakon što je otkupio prava na filmsku adaptaciju toga stripa. Do te suradnje, međutim, nikada nije došlo. Film je, na koncu, režirao Mike Hodges i, u najmanju ruku, nije se baš proslavio.


Dva strip albuma

Čovjek koji je karijeru započeo u svijetu stripa, toj se izražajnoj formi posvetio i na samom kraju umjetničkog puta surađujući s briljantnim crtačem Milom Manarom na dva aklamacijom dočekana albuma.


Naslovnica Kultura