Fizičke barijere među državama i narodima odavno su trebale biti stvar prošlosti, ali iako najpoznatijeg zida više nema, mnogi drugi i dalje razdvajaju svijet. Neki su tu da bi spriječili ljude da uđu, drugi ih sprečavaju u izlasku. Neki zidovi, pak, samo drže ljude razdvojene. I najčešće ti zidovi ukazuju na neku neuspjelu politiku.
Pad najslavnijeg, Berlinskog zida jedan je od najvažnijih događaja s kraja 20. stoljeća. Bio je važan povijesno, ali i simbolično. Temelji zida postavljeni su 13. kolovoza 1961.. Trebalo je podići 40.000 armiranobetonskih blokova visine 4 m u dužini od 47 km.
Zid je podijelio kuće, ulice i obitelji, zaustavio gradski promet. Unatoč zidu, žičanoj ogradi, promatračnicama i konstantnim ophodnjama, mnogi su uspjeli prijeći na drugu stranu, ali ...