Novosti Svijet

A di su im ustaše i partizani?

Revolucija obrazovanja iz Finske: matematika, fizika i drugi predmeti odlaze u povijest, a, umjesto bubanja, djecu se uči da misle

A di su im ustaše i partizani?

Njihovo je obrazovanje među najboljima u svijetu, djeca postižu izvrsne rezultate na svim relevantnim međunarodnim istraživanjima, učitelji imaju isti status kao liječnici i odvjetnici, a još od 1978. godine svi nastavnici imaju zvanje magistra.

Na učiteljske studije nakon stroge selekcije upisuju između svega pet do deset posto najboljih među prijavljenima. I sve to u ozračju potpuno besplatnog školstva sve do doktorskih studija. Finci su u cijelom svijetu pojam uspješnog, korisnog, inovativnog školstva, a nakon što su od 1970. godine do danas proveli čak pet obrazovnih reformi, sada su otišli i korak dalje.

Za 2020. godinu najavljuju, naime, početak velike promjene koja se svodi na potpuno ukidanje klasičnih školskih predmeta kakve danas poznajemo, i uvođenje interdisciplinarnog načina podučavanja, odnosno možda bi bolje bilo reći da klasične predmete namjeravaju spajati i povezati ovisno o temi za koju se učenici opredijele.

Kako je pojasnila glavna osoba za sustav obrazovanja u Finskoj Marjo Kyllonen, to bi značilo da će đaci ubuduće, na primjer, temu Drugog svjetskog rata umjesto samo unutar povijesti, izučavati iz različitih kutova – povijesti, zemljopisa i matematike.

Tematiku “rada kafića” proučavat će kroz engleski jezik, ekonomiju i komunikacijske vještine, a tema Europske unije kroz kombinaciju gospodarstva, geografije, povijesti i jezika.

Taj bi se inovativni pristup uveo za učenike od 16 i više godina, što znači da bi zaobišao osnovce.

Već sada se oko 70 posto učitelja u Helsinkiju priprema za ovakav sustav, a svi učitelji koji prihvate ovakav način predavanja bit će stimulirani povećanjem plaća. Sve to kako bi finski obrazovni sustav, kažu njegovi predstavnici, i po formi i sadržaju odgovorio potrebama 21. stoljeća.

Za to vrijeme na suprotnoj strani europskog kontinenta u, prema broju stanovnika približno sličnoj (čini se samo po tome) Hrvatskoj ne možemo se dogovoriti da od osamostaljenja do danas provedemo jednu istinski temeljitu reformu obrazovanja.

Kreda i školska ploča za mnoge su škole u Hrvatskoj još uvijek glavna pomagala u nastavi, a djeca koja izlaze iz obrazovnog sustava, kažu poslodavci, teško se snalaze na tržištu rada. Još prije šest godina u jednoj od potencijalnih reformi spominjala se ideja o uvođenju interdisciplinarnih predmeta u gimnazije, primjerice da se predmeti poput biologije, kemije i fizike spoje u jedan – prirodoslovlje (science). Treba li reći da se velik dio (stručne) javnosti digao na zadnje noge?

- Govorilo se o upropaštavanju hrvatske budućnosti, zatiranju STEM područja, upozoravalo na probleme u zapošljavanju biologa, kemičara, fizičara. Siguran sam da se u nas to neće tako skoro dogoditi, otpori su preveliki. Sve više sumnjam da su u našem školstvu bilo kakve promjene moguće, vidite samo što se događa s kurikularnom reformom – skeptičan je bivši ministar obrazovanja i znanosti prof. dr. Vedran Mornar, profesor na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Pozdravlja promjene koje uvode Finci:

- Zagovaratelj sam svega što će smanjiti broj školskih predmeta, količinu besmislenog učenja, poticati učenike da povezuju sadržaje. Djecu treba poticati da konačno počnu gledati cjelinu a ne izolirane činjenice. Život nije samo matematika, samo fizika, samo biologija ili povijest, on spaja sva ta znanja. Nekad se čini da smo učiteljsko-centrističko, a ne učeničko-centrističko društvo – kaže on.

Zagrebačka srednja Prirodoslovna škola “Vladimira Preloga” nije željela više čekati okončanje tko zna kojih po redu sukoba oko obrazovne reforme i na inicijativu svojih nastavnika izradila je 15 potpuno novih kurikuluma izbornih predmeta iz prirodoslovno-matematičkog područja, koji će od iduće školske godine ući u ovu školu. Ravnatelj Zlatko Stić kaže kako su promjene našeg sustava obrazovanja nužne jer već dugo “vozimo istim tračnicama”.

- Nisam potpuno upoznat s time što Finci žele postići ovim promjenama. Međutim, volim reći kako hrvatsko školstvo više nema vremena za terapiju, moramo krenuti s kirurgijom.

Gradivo u našim školama je zastarjelo, previše je toga s fakulteta “spušteno” u srednje škole, preveliko je tjedno opterećenje učenika. Vjerujem da, ako okupimo dobar tim, za tri, četiri mjeseca možemo 'počistiti' nepotreban dio gradiva koji djeca uče u školi, ne trebaju nam za to tri godine – uvjeren je profesor Stić, koji predlaže da se tako dobiveno vrijeme popuni projektnom nastavom. Klasične modele nastave, poručuje, možemo zaboraviti!

ŠKOLSTVO U FINSKOJ I HRVATSKOJ

- broj nastavnih dana: Finska 190, Hrvatska 175;
- međunarodno PISA istraživanje (rezultati 2012. godine, 65 zemalja svijeta): matematička pismenost Finska 12. mjesto, Hrvatska 40. mjesto; prirodoslovna pismenost: Finska 5. mjesto, Hrvatska 34. mjesto; čitalačka pismenost: Finska 6. mjesto, Hrvatska 35. mjesto;
- prosječna godišnja plaća učitelja razredne nastave (bruto): Finska 44 tisuće eura, Hrvatska 10.791 euro;

Naslovnica Svijet