Novosti Hrvatska

Krakovi afere

Otkriveni novi detalji istrage protiv Todorića: Agrokor je s malverzacijama počeo prije 17 godina, a stečaj su mogli proglasiti još 2010. godine!

Krakovi afere

Agrokor je još od 2006. godine poslovao s gubitkom, a već 2010. bio je zreo za stečaj. To proizlazi iz obrazloženja rješenja o provođenju istrage koje je zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo donijelo protiv Ivice Todorića i ostalih osumnjičenih u aferi Agrokor.

Prema optužbi, već 2010. godine iznos kumulativnih prenesenih gubitaka i ranije ostvarenih gubitaka koji su ostali nepokriveni nakon upotrebe rezervi kapitala, zakonskih i ostalih rezervi, premašio je iznos temeljnog kapitala. Zbog toga se izvodi zaključak da je Agrokor već tada bio dužan provesti odgovarajuće radnje sukladno Zakonu o trgovačkim društvima, a od 2012. i radnje propisane Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. A to zapravo znači da su trebali ili hitno pronaći sredstva za dokapitalizaciju ili pokrenuti stečajni postupak, a od 2012. postupak predstečajne nagodbe.

Izvidi Baker Tillyja

Da je bilo tako, tužiteljstvo potkrepljuje i radnim materijalima revizorske kuće Baker Tilly upravo iz 2010. kada je rađena revizija financijskog izvješća Agrokora za 2009. godinu. Revizorski tim Baker Tillyja već je tada imao u vidu i moguće šire posljedice koje bi mogli prouzročiti financijski problemi u Agrokoru.

“Tijekom godina Agrokor postaje veoma značajan koncern koji pod svojim utjecajem ima velik broj tvrtki različite branše. Agrokor ima gotovo monopolsku poziciju u društvu. Problemi u funkcioniranju Agrokora kao sistema imali bi značajan utjecaj na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo.” To je dokumentirano zapažanje, bolje rečeno upozorenje, tima revizora iz tvrtke Baker Tilly, dano još u proljeće 2010. godine.

Revizijski je tim pritom predložio da se izrazi negativno mišljenje na financijsko izvješće Agrokora za 2009. godinu. Potvrđuju to izuzeta radna dokumentacija, ali i izjave ovlaštenih revizora do kojih je došlo nadležno tužiteljstvo tijekom predistražnog postupka u slučaju Agrokor.

Prema rješenju o provođenju istrage, revizorski je tim već tada uočio značajne nedostatke u Agrokorovim izvješćima. Primjedbe su se odnosile na primjenu metode udjela ili troška u priznavanju pridruženih i povezanih tvrtki, odnosno pogrešnog vrednovanja imovine, kao i na pogrešno prikazivanje novca i novčanih ekvivalenata jer su zajmovi prikazivani kao depoziti. Revizori su tada zapazili i velik broj knjiženja bez vjerodostojne dokumentacije krajem poslovne godine te su zapisali primjedbu da “na kraju perioda postoji mogućnost namještanja rezultata, u prvom redu međusobnim transakcijama između društava koncerna...”, a također primjećuju da su prikazani dobici u većini društava koncerna nerealni.

Neukrotivi Pandžić

Iz izuzetih bilješki vidljivo je da su revizori učestalo o uočenim problemima razgovarali s Alojzijem Pandžićem, izvršnim direktorom Sektora financija i knjigovodstva Agrokora, te da je on izričito odgovarao da neće izvršiti predložene ispravke.
Jedna ispitana revizorica iz Baker Tillyja navela je da je sustavno upozoravala na uočeno postupanje protivno međunarodnim računovodstvenim standardima te je o tome u pisanom obliku upoznavala svoju sada okrivljenu šeficu Sanju Hrstić, koja je dalje komunicirala s nadležnima u Agrokoru, kao i direktor Bakera Olivio Discordia.

- Međutim, mene svih tih godina nitko nije doživljavao. U vezi s tim nitko ništa nije poduzeo - izjavila je svjedokinja, napominjući kako je njezin tim dao preporuku da se izrazi negativno mišljenje za financijski izvještaj Agrokora za 2009. godinu. No, ta preporuka nije prihvaćena. Tako su odlučili, istaknula je, Sanja Hrstić i Olivio Discordia.

Temeljem takvih lažiranih bilanci prezentirano je daljnje pozitivno poslovanje Agrokora i vlasniku Ivici Todoriću nastavljeno je isplaćivanje dividendi sve do 2015. za prethodnu godinu. Sukladno tome, moglo bi se zaključiti da je Agrokor godinama plaćao državi puno više poreza na dobit nego što je zapravo trebao. Međutim, istražitelji su na temelju podataka iz Porezne uprave doznali da nije bilo baš tako. Naime, ispostavilo se da Agrokor, unatoč iskazivanoj dobiti, nije stvarno plaćao porez na dobit, i to zbog prenesenih poreznih gubitaka jer je pripajao druga društva s gubicima.

Zanimljivi su iskazi svjedoka o načinu na koji je Todorić, prema optužbi, novcem Agrokora financirao otkup dionica koncerna od EBRD-a 2013. godine. Riječ je o Mihi Glaviću i Nikoli Cvjetkoviću iz tvrtki Fairtrade i AWT International, koje su bile dugogodišnji poslovni partneri koncerna. Potvrdili su da su pristali na zamolbu iz Uprave Agrokora da pomognu pri skupljanju novca, ukupno 50 milijuna eura, za financiranje kupnje dionica EBRD-a.

Prema njihovim iskazima, šefovi Agrokora organizirali su u kratkom roku da njihova tvrtka Fairtrade dobije visoke kredite, 20 milijuna eura od Zagrebačke banke, i AWT tri milijuna eura od RBA. Za još 25 milijuna eura organizirano je rješavanjem kroz faktoring mjenica Konzuma. Glavić je rekao kako uopće nije bio u bankama prilikom odobravanja spomenutih kredita te da je bio “fasciniran činjenicom da je Zaba na taj način dala tako velik kredit Fairtradeu”. Izjavio je da njegova tvrtka nije imala nikakvih troškova, a pritom se prisjetio da je otprilike godinu dana nakon tih transakcija trebalo vratiti kredit Zabi. Javljeno mu je, ispričao je, da Zaba ima nadzor HNB-a, koji je imao primjedbe na spomenuti kredit.

Prema riječima financijskog direktora Fairtradea, Nikole Cvjetkovića, financiranje kroz faktoring mjenica u cijelosti su organizirali ljudi iz Riznice Agrokora, pri čemu je napomenuo da mu je Tomislav Lučić u startu rekao da će oni pronaći izvore financiranja za cijelu transakciju. Na kraju je sklopljen okvirni ugovor između Konzuma i Fairtradea, kojim se Konzum obvezao kroz izdavanje mjenica osigurati 25 milijuna eura te ujedno osigurati i financijsku instituciju kod koje se izdane mjenice mogu eskontirati.

Na kraju je Fairtrade samo primljenu uplatu trebao proslijediti Agrokoru, a sve financijske obveze zatvarane su cesijama, bez ikakve štete ili koristi bilo za Fairtrade, bilo za AWT.

No, koristi od cijele operacije na kraju je imao Ivica Todorić koji je, prema tužiteljstvu, zapravo angažirao sredstva Agrokora za otkup dionica EBRD-a, i to ukupno 100 milijuna eura. Kroz koloplet starih i novih pozajmica, izdavanih i zatvaranih osobnih mjenica, knjiženja i preknjižavanja Todorić je na koncu ostao dužan Agrokoru još više od 700 milijuna kuna. To potraživanje od Todorića ove je godine, s datumom od 31. prosinca prošle godine, prebačeno na Todorićevu nizozemsku tvrtku Agrokor Investment BV kojoj je Todorić ranije, prilikom preuzimanja Mercatora, dao zajam od 151 milijun eura.

Međutim, pozivajući se na podatke iz računalnog sustava Agrokora, tužiteljstvo zaključuje da je sporno prebacivanje potraživanja napravljeno krajem ožujka ove godine, u trenutku kad je Sberbank već imao založno pravo na dionicama Mercatora u vlasništvu Agrokor Investment BV-a. A pokraj tih već založenih dionica, Agrokor Investment od imovine još ima samo 21.000 eura, što je Todoriću, smatra tužiteljstvo, bilo dobro poznato, kao i činjenica da prebačeno Agrokorovo potraživanje od oko 700 milijuna kuna time postaje nenaplativo.

Naslovnica Hrvatska