Novosti Hrvatska

kad uspjeh postane problem

Jesu li stranci razlog što se ljeti gužvamo na cestama, što uvozimo hranu ili što Hrvati postaju jeftina radna snaga? Pročitajte najveće zablude o hrvatskom turizmu, 'zlatnom teletu' domaćeg gospodarstva

kad uspjeh postane problem

Nismo turističku sezonu do kraja pošteno ni odradili, a već je počelo naše omiljeno nacionalno nadmetanje u pljuvanju, a po čemu bi drugom nego po – turizmu. 

Što je bolji, to ga jače napadaju. Nema toga državljanina naše zemlje koji ovih dana ne zna baš sve o toj djelatnosti: koliko je ona opasna za zaštitu okoliša, koliko nam stvara šušura, kako od nas pravi jeftinu radnu snagu, uništava nam prostor, ubija autohtonost života, samo zbog turizma uvozimo namirnice, a on je kriv i što neki nemaju vode ili struje.

A di ću parkirat, vrag ih odnija ‘ko ih je donija...

Pa se nabraja nadalje kako je samo turizam odgovoran što nemamo gdje parkirati automobil, gužvamo se u kolonama po cestama, na pazaru nam je sve skuplje, a u zgradama nas prvi susjedi uljudno pozdravljaju sa “good morning”. Sve je to krivnja istog onog turizma kojemu su se do jučer klanjali kao zlatnom teletu, prinoseći mu žrtve samo da im donese dobru žetvu.

I sada kada je ta turistička žetva stigla, kada smo se napokon nakon godina praznog želuca konačno “najeli”, i to delicija, kada nam se ostvario san da milijuni svjetskih putnika hoće baš k nama i da je, prvi put, potražnja veća od ponude barem u glavnom dijelu sezone, eto opet problema. Sada nam je gostiju previše, ne trebamo ih toliko, ne volimo ih više kao prije, mi bismo radije da ih je manje, a da više plate, da nisu tako bučni, da više troše...

I tu onda kreću kreativna razmišljanja svih onih koji, kao i uvijek, za sve imaju rješenje. Pa su mudro predložili kako hitno valja podignuti cijene u turizmu, udvostručiti ih čak, kako bi nam gostiju zbog skupoće dolazilo manje, a od njih se zaradilo isto.

Da nije tužno, bilo bi smiješno. Jer, doista je redikulozno nuditi drastična poskupljenja turističkih usluga kao rješenje za infrastrukturne probleme u kojima su se našle neke općine, gradovi i županije, zatečeni i nespremni za turističku invaziju koja nas je, srećom, zadesila.

Ponovimo: od turizma 10 milijardi eura

I sada, umjesto da priznaju kako godinama opijeni slavom, popularnošću i tražnjom gostiju nisu lokalno planirali niti ulagali u skladu s turističkim prometom koji je rastao, krivicu za nered u svojem dvorištu prebacuju na – turizam.

Baš kao da su potpuno zaboravili put koji je valjalo proći da se stigne do toga da turizam drži cijeloj platnoj bilanci države glavu iznad vode, da održava na životu gospodarstvo, zapošljava i zadržava kod kuće oko 150 tisuća onih koji bi, da turizma nema, već odavno radili u Irskoj, Njemačkoj, Austriji. I ne samo oni, nego i stotine tisuća građana koji u tom poslu sudjeluju i zarađuju, obrtnika, poduzetnika, građevinara, proizvođača hrane, trgovaca i tko zna koga sve čije se poslovanje u Hrvatskoj oslanja na turizam.

Ta djelatnost ove bi godine državnu blagajnu trebala ojačati za nešto manje od 10 milijardi eura, što je pet puta više nego je turizam uprihodio 1997. godine. U ta dva desetljeća Hrvatska je prošla put od tadašnja četiri milijuna gostiju do ovogodišnjih 17 milijuna posjetitelja i sve nas je to, čini se, razbahatilo do te mjere da se uspjeh pretvara u problem. Baš kao da je turizam kriv što su drugi gospodarstvenici neuspješni pa njegov udio u BDP-u raste i do 20-postotnog udjela.

Bahatost!? Odakle nam pravo...

Ne treba puno mašte da se zamisli kako bi nam izgledale jesen i zima bez turističke sezone. Dovoljno je sjetiti se devedesetih godina prošlog stoljeća neposredno iza rata.

Hrvatski turizam je od tada uspio iskoračiti i nositi se sa svjetskom konkurencijom na zahtjevnom međunarodnom tržištu, što malo kojoj grani gospodarstva u nas polazi za rukom. I zato, unatoč problemima koje donosi, lutanjima, lokalnim promašajima i nejasnim vizijama razvoja, našim htijenjima i očekivanjima od tog sektora, turizmu valja skinuti kapu i pokloniti mu se zbog mirnije zime koju će osigurati cijeloj zemlji.

Jer, ne treba bježati od toga da je i u najboljoj sezoni bilo promašaja, pogrešnih odluka, zlouporabe turističke naklonosti i naše bahatosti koja se ne oprašta.

Ali, turizam je do sada uradio sve što se od njega očekivalo, pa i više od toga. Preostaje da i drugi sektori, a prije svega lokalna razina uprave i samouprave, odrade ono što nisu, umjesto da “pakuju” toj jedinoj profitabilnoj grani.

Naslovnica Hrvatska