Novosti Hrvatska

pod povećalom

Zdravko Marić uopće nema pravo na povlaštenu kamatu? Evo kako je ministar financija uzeo povoljni kredit u HPB-u od 1,25 milijuna kuna

pod povećalom

Prema odluci uprave HPB-a iz rujna 2010., kamata za stambene kredite za mlade iznosila je 5,99 posto, a za ostale 6,49 posto. Razlika u iznosu kamata u 16,5 godina ročnosti kredita bi, dakle, iznosila znatno više od 200 tisuća kuna

Gordan Maras, saborski zastupnik SDP-a, u srijedu je, najavljujući kako će ta stranka do kraja tjedna u Saboru zatražiti opoziv Zdravka Marića, ministra financija, zbog, kako ističu, sukoba interesa u slučaju "Agrokor", problematizirao i kredit koji je 2010. Marić podignuo u Hrvatskoj poštanskoj banci.

Manji dio medija već je prošle godine, kada je Marić u imovinskoj kartici objavio dio tih podataka, upozorio na taj slučaj, ali je očito kako će taj problem opet doći pod povećalo javnosti.

Ministar financija je, naime, 2010. digao kredit u HPB-u u vrijednosti od 1,25 milijuna kuna uz kamatu od četiri posto. Tada je Marić bio državni tajnik u Ministarstvu financija, dakle državni dužnosnik, ali i predsjednik Nadzornog odbora HPB-a. "Pravilnik o kreditiranju zaposlenika HPB-a primjenjuju se i na kreditiranje članova Nadzornog odbora Banke.

Na temelju tog Pravilnika, Zdravko Marić je u razdoblju kada je bio predsjednik Nadzornog odbora HPB-a ostvario iste uvjete kreditiranja kao djelatnici Banke", kazali su nam tim povodom u HPB-u, ali nam nisu službeno odgovorili na pitanje što je Pravilnikom određeno u slučaju da osoba koja koristi povlašteni kredit ode iz banke ili iz NO-a.


Neslužbeno smo, pak, doznali da se u takvim slučajevima ugovorno određuje u svakom slučaju posebno što se događa s povlaštenim uvjetima kreditiranja, a kako je Marić u imovinskoj kartici iz prosinca 2016. i dalje potvrdio kako je ugovorena kamata četiri posto, to znači da je nastavio koristiti povlaštenu kamatu i dalje.

Dakle, Marić je postupio sukladno internom Pravilniku HPB-a, ali Gordan Maras
smatra da nije bilo moralno da Marić kao osoba koja mora nadgledati poslovanje HPB-a uzme povlašteni kredit.
 

No, osim moralnoga, postoji i dodatni problematični aspekt ove priče. Naime, Zakon o sprječavanju sukoba interesa u članku 14. stavku 5. navodi kako "dužnosnici smiju biti članovi upravnih i nadzornih tijela, najviše dviju, neprofitnih udruga i zaklada, ali bez prava na naknadu ili primanje dara u toj ulozi, osim prava na naknadu putnih i drugih opravdanih troškova". U proširenom tumačenju ovog članka zakona moglo bi se, naime, kazati kako je i povlaštena kamata dio naknade ili dara na koji državni dužnosnik nema pravo.

Zdravko Marić je na sve ove kritike odgovorio kako je postupio sukladno Pravilniku i da je sve objavio u svojoj imovinskoj kartici, a bit će vrlo zanimljivo što će na ovo kazati Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa. Pokušali smo doznati kakav je njihov inicijalni stav, ali nam je samo rečeno kako će u slučaju prijave istražiti podrobno čitav slučaj.


Nema sumnje i kako je sada SDP dodatno na "čistinu" doveo i Most, koji je prethodno kazao kako će se o zahtjevu za opozivom Marića izjasniti kada se razjasne sve okolnosti i optužbe kojima oporba kritizira Marića.

Uza sve ovo valja kazati kako je prema odluci uprave HPB-a iz rujna 2010. kamata za stambene kredite za mlade iznosila 5,99 posto, a za ostale 6,49 posto, što znači da je tada razlika u kamati bila dva do 2,5 postotna poena. Iako su kamate na kunske kredite tada pale, razlika u iznosu kamata u 16,5 godina ročnosti kredita iznosila bi znatno više od 200 tisuća kuna.

 

Inače, osim Marića još je nekoliko poznatih političara do sada koristilo neke kreditne pogodnosti u sustavu, a mediji su izvijestili o nekolicini njih. Tomislav Karamarko, bivši prvi potpredsjednik Vlade, godine 1994. je, kao načelnik PU zagrebačke, podignuo u Zagrebačkoj banci kredit od 493.000 kuna uz mjesečnu ratu od 1990 kuna, odnosno uz kamatu od dva posto, a tada je kamata u prosjeku iznosila 15-ak posto.

Josip Buljević, bivši ministar obrane i ravnatelj SOA-e, 2009. je uz kamatu od dva posto u PBZ-u podignuo kredit na 20 godina i 170.000 eura, a tada se kamata kretala oko sedam posto. Milijan Brkić je kao zaposlenik SOA-e 2008., na 30 godina, uzeo kredit od 200.000 eura, uz dva posto kamate za koji rata iznosi 739 eura.

Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednica države, kredit u visini od 70 tisuća maraka na rok od 20 godina dobila 1995. u PBZ-u, uz kamatu od četiri posto, kao zaposlenica u Ministarstvu vanjskih poslova. Uz istu kamatu kredit je 2007. u HPB-u u iznosu od 1,25 milijuna kuna realizirao Miro Kovač, bivši ministar vanjskih poslova.

Zoran Milanović je u svojoj 42. godini u Erste banci digao "kredit za mlade" od 290.000 eura uz rok otplate od 30 godina, a zatim je prodao tu nekretninu i smanjio dug za 170.000 eura, pa mu je preostao dug od oko 110 tisuća eura uz kamatu od 5,04 posto.

 

 

Naslovnica Hrvatska