Novosti Hrvatska

za generacije koje dolaze

Muzej pobjede priča o herojstvu Dalmatinaca: 'Čega se više prisjećati, fašističkih zločina ili nadčovječanskih napora na Neretvi, Sutjesci i drugim bojištima'

za generacije koje dolaze
– Je li bilo onih koji nisu pomagali, a morali su? Jest, ali o tom drugom prilikom. Danas im ne damo ni riječ – rezimirao je Restović i pozvao prisutne na razgledanje Muzeja

Simboličnim rezanjem prigodne torte, 89-godišnji Šibenčanin Vinko Guberina, jedan od najstarijih partizanskih boraca sa šibenskog područja i neposredni sudionik operacija oslobođenja Dalmacije od fašističkih okupatora, otvorio je u Šibeniku Muzej pobjede i oslobođenja Dalmacije u Drugom svjetskom ratu.

Manifestacija, koju je organizirala šibenska Udruga antifašista, okupila je u subotu u šatoru na trgu ispred kavane Medulić više od tri stotine gostiju iz cijele Dalmacije, članova antifašističkih udruga, predstavnike javnog, političkog i društvenog života Šibenika. 

Njima se najprije obratio Zoran Restović, predsjednik Zajednice udruga antifašističkih boraca Šibensko-kninske županije, podsjetivši kakvu su sudbinu 18. svibnja 1941. godine cijeloj Dalmaciji namijenile odredbe Rimskih ugovora sklopljenih između Kraljevine Italije i Nezavisne države Hrvatske, od pripajanja obale i otoka Italiji, do svekolike talijanizacije stanovništva, uzurpacije posjeda, nametanja poreza i prisiljavanja na rasprodaju zemljišta. 

U tom vremenu i takvim uvjetima ustao je, dodao je predsjednik ZUAB-a, narod Dalmacije pod vodstvom i organizacijom Komunističke partije.

– Čega se više prisjećati – nacifašističkih zločina, Talijana, ustaša, četnika, Nijemaca, suradnika okupatora koji su zajednički mučili, zatvarali, strijeljali, vješali, ili možda nadčovječanskih napora dalmatinskih partizana na Neretvi, Sutjesci i drugim bojištima od 1941. do 1944. godine?! 

- Vrhovni štab s vrhovnim komandantom, maršalom Titom tada odlučuje da Dalmaciju treba osloboditi, cjelovitu vratiti matici zemlji, i više od 30 tisuća partizana uključenih u 8. korpus, zajedno s partizanskim odredima Dalmacije, vodi bitku za veliku pobjedu i potpuno oslobođenje. Nikada do tada u današnjim granicama Dalmacija nije bila slavenska, nije bila hrvatska – kazao je Restović, te dodao kako je toj veličanstvenoj pobjedi, koja nadilazi sve povijesne istine, otvorena spomen-soba, Muzej pobjede i oslobođenja Dalmacije u Drugom svjetskom ratu.

– Željeli smo postav koji može informirati mlađe generacije, turiste, strance, namjerne i nenamjerne prolaznike, koji može ispričati djelić herojstva naroda Dalmacije. Sa smiješno malo novca ukupni prostor dovukli smo do kraja, sigurni da će se on popravljati, dorađivati... – rezimirao je čelni čovjek šibensko-kninske Udruge antifašističkih boraca, zahvalivši sponzorima i donatorima na pomoći te posebno grafičkom dizajneru Anti Filipoviću Grčiću na osmišljavanju vizualnog identiteta i grafičkog dizajna postava.

– Je li bilo onih koji nisu pomagali, a morali su? Jest, ali o tom drugom prilikom. Danas im ne damo ni riječ – rezimirao je Restović i pozvao prisutne na razgledanje Muzeja.

Za goste i posjetitelje Muzeja, među kojima su bili i šibenski gradonačelnik Željko Burić, Ranko Ostojić, Ivan Vrdoljak, Tomislav Jakić, Ivan Klarin i mnoga poznata lica iz političkog miljea, bio je organiziran ručak, a svečano su ozračje upotpunile i prigodne antifašističke pjesme.

Niz događanja

U sklopu trodnevnog programa 72. obljetnice oslobođenja grada Šibenika i Dalmacije od nacifašizma, osim otvorenja Muzeja, organizirano je i otvorenje izložbe nositelja partizanske spomenice sa šibenskoga područja, održan je i okrugli stol "Antifašizam jučer, danas, sutra", položeni su vijenci u Spomen-parku na Šubićevcu, a niz događanja završio je svečanim koncertom ženskog pjevačkog zbora "Kombinat" u HNK-u u Šibeniku.

Guberina: Ponosan sam što sam ovo doživio

– Ponosan sam i sretan što sam ovo doživio u svojoj 89. godini. U partizane sam otišao kao 16,5-godišnjak i sa svojom sam četom uglavnom bio na šibenskom području, a skupa s trogirsko-šibenskim odredom izveli smo i nekoliko operacija protiv Nijemaca i ustaša. U Šibenik sam stigao nakon oslobođenja grada, u studenome – prisjetio se Vinko Guberina, koji je 70-ih godina prošlog stoljeća bio predsjednik Skupštine općine Šibenik.

Uskoro i Muzej Domovinskog rata

Gradonačelnik Šibenika Željko Burić istaknuo je kako je Muzej pobjede, oko čijeg je uređenja gradska uprava od početka uspješno surađivala s Udrugom antifašista, novi sadržaj u šibenskoj gradskoj jezgri koji priča nespornu priču o borbi protiv antifašizma. 

Najavio je i otvorenje Muzeja Domovinskog rata kako bi se "povezao i prikazao kontinuitet borbe hrvatskog naroda za samostalnost i pravo da u svojoj državi sami odlučuju o svojoj sudbini".

Naslovnica Hrvatska