Novosti Hrvatska

intervju s ministrom

Predrag Šustar: I djeca mi kažu 'daj, tata, nešto napravite jer ovo nije dobro'

intervju s ministrom
U novim kurikulumima napravljen je pomak s jednog starog načina učenja prema razvijanju kritičkog mišljenja. To je modernizacija koja je, barem kada je filozofija u pitanju, u duhu angloameričke tradicije koja nije usmjerena toliko na memoriranje podataka, nego na primjenu, kaže Šustar

Obrazovanje, obrazovanje, obrazovanje", taj kredo Tonyja Blaira ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar na početku mandata najavio je kao ultimativan smjer politike svoga ministarstva i nove vlade.

Međutim, ni dva mjeseca poslije uslijedilo je hladno otrežnjenje: resor obrazovanja i znanosti postao je jedan od najvećih proračunskih gubitnika, srezano mu je gotovo 160 milijuna kuna. Uzavrelo je u resoru, odgovor djelatnika i šire javnosti nije trebalo dugo čekati, a ministar Šustar imao je priliku vro brzo se uvjeriti koliko je fotelja prvog čovjeka ovog resora sve samo ne udobna.

Što se dogodilo da su od prvobitnog zanosa i decidiranih najava obrazovanje i znanost opet pali u drugi plan?
- Proračun je takav kakav je. Citirao sam Tonyja Blaira koji je na upit o tri prioriteta svoje vlade kazao: "Obrazovanje, obrazovanje, obrazovanje." Ali, moram dodati da se i Blair nakon nekog vremena, neću reći pokajao, ali shvatio da je nedostatak jasnih kriterija i jasno definiranih priorireta u što ulagati, a uložili su puno u obrazovanje, doveo do neželjenog omjera uloženog i dobivenog. Još uvijek stojim iza tog stava. A sad, je li bilo zanosa? Nisam više u tim godinama.

Moram podsjetiti da je i premijer Orešković prilikom predstavljanja u Saboru u smjernicama rada nove vlade visoko pozicionirao obrazovanje i znanost, osobito povezivanje znanosti i gospodarstva.
- Točno. Ali, ja to vidim kao utrku na duge staze. Bar se nadam da će to duže trajati, bez obzira tko vodio ovaj resor. Obrazovanje i znanost moraju biti dio politike koja je dugoročnija, a to se, na primjer, vidi u cjelovitoj kurikularnoj reformi. Zanos mora biti fino raspoređen, ne samo na "refule", to ne ide tako.

Razumljivo, ali nisu li prvi potezi ipak nekakva poruka?
- Bilo bi loše ako tako ostane.

Čija je bila konačna odluka da se reže obrazovanju i znanosti?
- To je, rekao bih, kaskada uzroka - Europska komisija koja nas je svrstala u zonu prekomjernog deficita, zahtjevi Vlade, Ministarstva financija, a u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta imali smo još i naslijeđenu situaciju, a to su 93 milijuna neizvršenih kuna iz prethodnog proračuna, pa smo morali toliko sredstava manje planirati u ovom proračunu. Kada bi dugoročno situacija bila ovakva, ne bi bilo dobro, no s obzirom na postojeće okolnosti negdje smo na razini prošle godine, odnosno oko 1,31 posto manje. Ali, na nekim stavkama imamo i iskorak, pa ako tome pridodamo ono što očekujemo od europskih fondova, bit će i nešto više. Naravno, ne možemo imati samo očekivanja od europskih fondova.

Vrlo nespretno, blago rečeno, bilo je zadiranje u subvencioniranje prijevoza srednjoškolaca. HDZ i Most ipak su pripremili amandmane da sufinanciranje države već od 1. travnja, sa 75 posto, ne padne na 50 posto. Odakle ste u međuvremenu pronašli 94 milijuna "srezanih" kuna?
- Potrebna sredstva iznaći ćemo u suradnji s Ministarstvom financija. Do jeseni i početka nove školske godine izradit ćemo jasne kriterije iznosa subvencije, temeljene na imovinskom ili dohodovnom cenzusu. Plan je da do jeseni država subvencionira prijevoz i dalje sa 75 posto, a od jeseni cijena će ovisiti o imovinskom cenzusu, ili barem dohodovnom, to ćemo još utvrditi. To je jako dobro jer će to biti uređeniji sustav, pravednija distribucija prema socijalnim kriterijima, s tim da treba naglasiti da stopostotona subvencija države u prijevozu djece iz socijalno potrebitih obitelji ni u jednom trenutku nije dolazila u pitanje. Model subvencija prema imovinskom cenzusu odavno je uspostavljen u Europskoj uniji, to je nešto što se u nas odgađa godinama. Postoji još jedan razlog: ne možemo se ni prijaviti za sredstva iz EU fondova za prijevoz učenika ako ne uspostavimo barem dohodovni cenzus. Zbog toga to dosad i nije bilo moguće. Također, u suradnji s predstavnicima lokalne samouprave načinit ćemo analizu cijena karata, jer nije tajna da su mnogi prijevoznici "nabijali" te cijene nakon što je država počela subvencionirati prijevoz.

Čija je uopće bila ideja da se povuče jedan tako nepopularan potez? Javnost je jako osjetljiva ako se više daje, na primjer, političkim strankama, voznom parku sudaca, uredima u Vladi, a oduzima školskoj djeci.
- Generalna boljka u Hrvatskoj je da svi ponavljamo kako su nam potrebne reforme, ali kada do toga dođe, nitko ne želi da se krene od njega. Ono što je dobro jest da se nisu dirale plaće svim zaposlenima u resoru, naprotiv, bit će veće za 0,5 posto za minuli rad. Ali sve to sužava prostor za raspolaganje ostalim sredstvima. Nastojalo se rezati minimalno, ali drago mi je što se uspjelo pitanje prijevoza riješiti na ovaj način i posebice, kada se sve svede bude uklopilo u novi model prema cenzusu.

Gotovo je sigurno da u obrazovanju i znanosti s ovim sredstvima, kažu kritičari, neće biti nikakvih pomaka u doglednoj budućnosti. Iz Mreže mladih znanstvenika poručuju kako ovakva politika mlade može samo učvrstiti u odluci da odu iz zemlje, a dio znanstvene zajednice pokrenuo je peticiju za izmjenama proračuna za znanost i obrazovanje. Jeste li se trebali više boriti za svoj resor?
- Ne znam je li se ikad dogodilo da su svi zadovoljni prijedlogom proračuna. Dolazim iz sustava visokog obrazovanja, znam da su očekivanja uvijek bila puno veća od onoga što se na kraju dobilo. Reći ću to ovako: zadovoljan sam jer smo uspjeli sredstva u proračunu u danim okolnostima zadržati gotovo na istoj razini kao prošle godine, Hrvatskoj zakladi za znanost sredstva su povećana za 17 milijuna kuna preko Fonda za zaštitu okoliša za istraživanje klimatskih promjena, i uz postojećih 79 milijuna kuna, to će biti dostatno za zapošljavanje nova 154 doktoranda. Isto vrijedi za centre izvrsnosti kojima su sredstva povećana za dva i pol milijuna kuna, a tu je i najmanje 448 reformskih radnih mjesta na sveučilištima koje smo omogućili postojećim docentima i postdoktorandima. Normalno je da se u sustavu očekuje više, ali mi moramo najprije neke stvari urediti. Očekujem da se na sveučilišta uvede sustav koji je moderniji, da se ide prema programskim ugovorima, da se konačno usklade upisne kvote i potrebe gospodarstva. Država u budućnosti neće jednako financirati studije koji su tržištu potrebni i one koji to nisu.

U ovogodišnjem proračunu stoji da su sredstva znanosti i tehnološkom razvoju srezana sa 745 milijuna kuna na 346 milijuna kuna, potpora inovacijskim procesima prepolovila se kao i ulaganje u znanstveno-istraživačku djelatnost. Hrvatska u istraživaje i razvoj ulaže tri puta manje od europskog prosjeka, 0, 79 posto BDP-a prema Eurostatu, manje nego prije 12 godina. Koliko to može stimulirati, osobito mlade znanstvenike, da ostanu u Hrvatskoj?
- Slažem se s Rektorskim zborom da sredstva Hrvatske zaklade za znanost trebaju biti dvaput veća nego što su sada. To je moguće jačim angažmanom i prijavama na europske fondove, ali i jačanjem udjela privatnog sektora. Hrvatska ima apsurdnu situaciju da su izdvajanja za istraživanje i razvoj iz javnog i privatnog sektora jednaka, dok su vani ona iz privatnog sektora dvaput veća u odnosu na javna sredstva. Mi smo anomalija u okviru europskog istraživačkog prostora jer privatni sektor minimalno participira. Nemam ništa protiv da mladi ljudi u jednom trenutku odu van, ali mi moramo inzistirati na tome da se radi demografske obnove zadrži ona zasebna kvota za povratnička radna mjesta na fakultetima i institutima kako bi se njima omogućio povratak u domovinu.

Hoćete li ove godine imati dovoljno sredstava za provedbu kurikularne reforme i počinje li eksperimentalna faza od jeseni, sukladno s najavama, u 60 osnovnih i srednjih škola? Što je s najavljenih 50 milijuna eura koliko bi u sljedećih pet godina trebalo biti povučeno iz EU fondova? Postoje dvojbe u javnosti jesu li nadležne institucije uopće izradile aplikacije za ta sredstva.
- Ove godine oko sedam milijuna kuna za provedbu cjelovite kurikularne reforme osigurali smo u državnom proračunu, a u Ministarstvu smo formirali tim ljudi koji će zajedno s članovima Ekspertne radne skupine pripremiti prijavu za povlačenje potrebnih sredstva iz Europskoga socijalnog fonda. Koliko mi je poznato, aplikacije za EU fondove su pripremljene, ali ne bih zasad govorio o poslovima koje su bile u domeni bivše vlasti.

Reforma je dobila političku potporu nove vlasti, ali u javnosti se stvorio dojam da se oteže sa stručnom i javnom raspravom, odnosno da se žele opstruirati ti procesi kako bi dokumenti u predloženom obliku brzo ušli u škole?
- Nema nikakvih opstrukcija. Ako netko tako razmišlja, onda uzalud sve. Previše je spekulacija u javnom prostoru, ali vjerujem da je većina ljudi prepoznala koliko je reforma važna. Znam iz svog primjera, jer imam djecu u osnovnoj i srednjoj školi i ona kažu "daj, tata, nešto napravite jer ovo nije dobro". Stručna rasprava počela je u ponedjeljak, i uključivat će tribine, predavanja i slične formate. Nakon nje slijedi javno savjetovanje, javna rasprava koja može trajati mjesec i više dana.

Što to znači, da je ipak upitan početak reforme od nove školske 2016./17.godine?
- Naš dogovor je da se ponašamo kako je bilo zamišljeno, znači startamo od jeseni u 48 osnovnih i 12 srednjih škola. Sviđa mi se što su sami kolege iz Ekspertne radne skupine zaključili kako, ako ne uspijemo sve kvalitetno pripremiti navrijeme, možemo eksperimentalnu fazu prolongirati za godinu dana. Reći ću otvoreno: sad je najvažnije da javna rasprava "našpana" ljude na pravi način, da se što više uključe u javno savjetovanje. Vidjet ćemo, ako komentari budu kozmetičke naravi, ako se zaključi da su dokumenti u osnovi dobri i da su potrebne tek male korekcije, onda se sve stigne do jeseni. Ali, ako na osnovi komentara stručne i šire javnosti procijenimo da su potrebne korjenite i duboke promjene dokumenata, vjerojatno će zaključak biti da je bolje strpjeti se još godinu dana. Ali, onda ćemo sigurno 2017./2018.godine uključiti puno više od 60 škola. Lakmus-papir za mene će biti najprije stručna, a potom i javna rasprava. Ovako duboku reformu dosad nismo imali i bio bih jako razočaran da ljudi grintaju sa strane, a ne uključe se u raspravu.

U javnosti se puno prašine diglo oko nekih prijedloga u predloženim dokumentima poput opisnog ocjenjivanja, strukture buduće srednje škole, a najviše na otvoreni popis lektire. Što vi mislite o tim kritikama?
- Kada je riječ o popisu lektire, moram reći da razumijem motivaciju kolega koji su predložili nešto modernije naslove. Priznajem, ja sam "azroman", obožavam Azru i pjesme Branimira Štulića. E sad, kao Predrag Šustar slažem se što je Štulić stavljen u lektiru, ali kao ministar mogu samo parafrazirati samog Štulića koji je rekao da sam sebe ne bi stavio u lektiru. S druge strane, na popisu za cjelovito čitanje nema Homera, a baš je Homera prevodio Štulić, što znači da je on sam prepoznao njezin značaj. Nisam ni ja volio čitati Homera, mislio sam "a joj, što je ovo tlaka". Međutim, neka su djela, poput Marulićevih i Homerovih, baza i ne bi bilo dobro da se preskaču. Dakle, sviđa mi se predložena veća izbornost, ali volio bih da se tekstovi temeljnih civilizacijskih postavki ostave obveznima.

Što vam se sviđa u predloženoj reformi, a što ne? Rekli ste kako biste vi neke stvari drukčije napravili.
- Mogu najpreciznije govoriti s pozicija svoje struke, filozofije. U novim kurikulumima napravljen je pomak s jednog starog načina učenja prema razvijanju kritičkog mišljenja. To je modernizacija koja je, barem kada je filozofija u pitanju, u duhu angloameričke tradicije koja nije usmjerena toliko na memoriranje podataka, nego na primjenu. Dakle, možete naučiti kako strukturirati dobar argument, koje su greške u argumentiranju, što vam može dobro doći bez obzira čime ćete se kasnije baviti, novinarstvom, filozofijom, znanostima.

Slažete li se sa svojom kolegicom iz Vlade ministricom socijale Bernardicom Juretić da se trebamo moliti za uspjeh ove vlade, inače nam nema spasa?
- Nije dobro ako nam samo Bog može pomoći. Jesam vjernik, ali ako nam je samo to ostalo, neće biti dobro.

Kakvom biste nazvali suradnju s mostovcima?
- Poticajnim izazovom.

Split mora zadržati Umjetničku akademiju

Zbog nedostatka novca gašenje prijeti splitskoj Umjetničkoj akademiji. Riječ je o oko 2,5 milijuna neisplaćenih honorara za vanjske suradnike. Rektor Šimun Anđelinović već je zatražio razgovor s vama. Kako namjeravate riješiti taj problem?
- Moram priznati da nisam upoznat sa svim detaljima vezanima uz Akademiju. Svakako ću se naći s kolegom Anđelinovićem, čiji rad iznimno cijenim, i to što prije. Grad poput Splita apsolutno zaslužuje Umjetničku akademiju. Moj stav je ako imate programe koji imalo imaju smisla, koji su integrirani u rad sveučilišta, život grada, svakako treba naći načina da se oni zadrže. Bio bi grijeh dovesti takvo nešto u pitanje.
Pred zatvaranjem u Splitu, zbog nedostatka novca, još je najmanje pet studija. Zašto su sredstva za to sveučilište umanjena u ovogodišnjem proračunu, a recimo Sveučilištu Sjever u Koprivnici upeterostručena?
- O radu Splitskog sveučilišta mogu iznijeti samo pohvale. Bili smo pravedni, zadržali smo vrlo korektan odnos prema svima. Splitsko sveučilište ima iznimno dobre rezultate, prijavom na EU fondove može povući još više sredstava, a mi ćemo im u tome ponuditi svu moguću pomoć. Što se tiče Sveučilišta Sjever, riječ je o ustanovi iz zone koja je dosad bila marginalizirana kada su u pitanju visokooobrazovne institucije. Ugovorne obveze prema njima naslijedili smo od bivše vlade i tu obvezu moramo poštovati.

Zakon o sportu je nejasan

U kojoj su fazi rezultati sportske inspekcije? Hoće li na kraju, ako se to potvrdi, biti sankcija za HNS koji nije obavio preustroj u skladu sa zakonom?
- Svi su, počevši od HNS-a, jasno iskazali da se žele držati zakona, međutim, inspekcija ne može izdavati rješenja jer je zakon u jednom dijelu nejasan. Stoga smo zatražili vjerodostojno tumačenje i čekamo odluku kako provoditi odredbu vezano uz preustroj. Međutim, nama je u interesu donijeti strategiju o sportu, a onda na temelju nje i novi cjeloviti zakon o sportu. Ove promjene koje su donesene tek su djelomično dobre. Nejasno je zašto nije prethodno provedena javna rasprava, nego su izmjene donesena po hitnom postupku zbog čega su se i dogodili propusti poput nejasnih odredbi. Da je toga bilo, vjerujem da bi ta odredba bila jasna i primjenjiva i da ove nervoze između sjevera i juga, koja je potpuno neproduktivna, ne bi bilo.

Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 3FirstPrevious[1]23Last