Novosti Hrvatska

ISTRAŽIVANJA na hrvatsku sramotu

Europska komisija predvidjela je da ćemo doći do dna 2020.

ISTRAŽIVANJA na hrvatsku sramotu

Ne piše nam se dobro, svima je to jasno osim Vladi

S obzirom na usporavanje gospodarstva, znanje je sve važnije. Ne, tu rečenicu nije izrekao nitko iz hrvatske intelektualne i političke elite, premda su im usta godinama prepuna “zemlje znanja”. To je još 2008. godine kazala finska ministrica za obrazovanje Sari Sarkomaa, obrazlažući zašto je ta zemlja s ciljem suzbijanja recesije odlučila povećati izdvajanja za znanstvena istraživanja i razvoj. Danas je Finska zemlja s najvišim izdvajanjima za R&D u Europi, prema netom objavljenim Eurostatovim podacima za 2013.godinu, ona iznose 3,32 posto BDP-a.

Nemoćna sveučilišta

Iako nije zanemariva činjenica da se Hrvatska našla pri dnu te ljestvice s 0,81 posto izdvajanja, ili četiri puta manje od Finske (europski je prosjek 2,02 posto), dodatni je šok izazvala Vladina odluka da novac za znanstvena istraživanja za 2015. godinu smanji za još 200 milijuna kuna.

U godinama kada smo iz primjera drugih zemalja mogli učiti kako istraživanje i razvoj, dakle znanost, staviti u funkciju pokretača zemlje, mi ionako “bijedna sredstva” za znanstvena istraživanja, kako ih je nazvao obrazovni ministar Vedran Mornar, smanjujemo na nevjerojatnih 0,21 posto BDP-a ili ukupno 672 milijuna kuna.

Malo je vjerovati da sveučilišta iz svojih prihoda i gospodarstvo mogu znatnije “podebljati” te postotke, pa se s pravom postavlja pitanje slijedi li hrvatskoj znanosti najcrnji scenarij.

Podsjetimo, Europska je komisija još 2013. godine predvidjela da će Hrvatska do 2020., nastavi li ovim tempom, pasti na dno europskoga dna prema ulaganjima u znanstvena istraživanja i razvoj, koja bi tada mogla u nas iznositi 0,6 posto BDP-a. Čak i za zemlje koje su sada gore od nas predviđa se stagnacija (Rumunjska, Bugarska, Grčka) ili napredovanje (npr. Cipar). Po svemu sudeći, to bismo dno mogli dočekati i mnogo prije.

- Koliko smo trenutačno upoznati, smanjenje od 200 milijuna kuna obuhvatit će kapitalna ulaganja, ali bojimo se i znanstvene projekte. Krucijalan je problem što se prema ulaganjima u znanost nalazimo na povijesnom minimumu i svako daljnje smanjivanje znači zabijanje čavla u lijes hrvatske znanosti – kaže prof. dr. Igor Radeka, predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.

Kako dalje opstati, koji će biti temeljni posao ljudi na institutima, pita se profesor Radeka, napominjući kako je u posljednje dvije godine ugrožen najvitalniji dio, odnosno blokiran je ulazak mladih ljudi u sustav:

- Naši najizvrsniji mladi asistenti sve će više odlaziti iz zemlje. Prave probleme još ćemo više osjetiti za nekoliko godina - smatra prof. dr. Radeka.

Svako uzimanje novca u ovom je času opasno za sustav, dodaje, naglašavajući neophodnima reforme i modernizaciju sustava. S tim se slaže i profesor zagrebačkoga Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Kristian Vlahoviček. On je analizirao 16 europskih zemalja, uključujući i Tursku, od kojih sedam (s Hrvatskom) u znanost ulaže manje od jedan posto BDP-a. Rezultati su porazni - iako je u skupini ispod jedan posto najbolja po izdvajanjima, Hrvatska je najneučinkovitija prema omjeru uloženog novca i znanstvene produkcije. U tome su bolje čak i Slovačka i Bugarska koje za znanost izdvajaju manje od nas.

Analiza je pokazala da je od 2300 domaćih projekata koje je od 2007. do 2013. godine financiralo Ministarstvo znanosti, samo njih dvije stotine bilo prepoznatljivo u međunarodnim okvirima. Sve to govori o neučinkovitosti sustava kojemu su nužne reforme.

- Nitko ne osporava da su ulaganja u znanost u Hrvatskoj premala, ali i to malo što imamo neučinkovito trošimo. Kupujemo sladoled umjesto kruha i mlijeka – slikovito kaže profesor Vlahoviček.

Poljoprivredni model

Problem je i to što godinama kroz plaće jednako plaćamo sve, bez obzira koliko i kako radili, i na to odlazi 90 posto proračuna, a sigurno 30 posto ljudi u znanosti nije produktivno - kaže on.

- Isti je model trošenja novca i za poticaje u poljoprivredi i u znanosti. Nemamo dobra mjerila kvalitete, a bolji i lošiji znanstvenici jednako su tretirani. Ako jednako dajete i prvoligašu i trećeligašu, ne možete očekivati da jedan bude bolji od drugoga. U takvom sustavu najviše ćete destimulirati upravo prvoligaše – kaže prof. dr. Vlahoviček, uz ocjenu da 20 godina stagniramo u znanosti.

- Ako netko nije svjestan da postoji problem i napokon ne smogne snage početi ga rješavati, ne znam treba li ponavljati kakva je perspektiva zemlje - zaključuje profesor Vlahoviček.

Marijana Cvrtila

Srbija nas je debelo prešišala

Ne samo što u istraživanja i razvoj Srbija ulaže više od Hrvatske (2012. godine 0,91 posto BDP-a), nego za Srbijom kaskamo i kada je u pitanju znanstvena produktivnost. Akademik Vladimir Paar nedavno je podsjetio kako je vodeća američka i svjetska baza znanstvenih podataka Web of Science pokazala da je tijekom 2008. godine broj znanstvenih publikacija, kao jednoga od pokazatelja znanstvene produktivnosti, u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji bio podjednak. Već 2013. godine Slovenija je imala deset posto, a Srbija čak 50 posto znanstvenih radova više od nas.

- Tijekom prvih nekoliko mjeseci 2014. godine trend je još nepovoljniji za našu zemlju: Slovenija ima 24 posto, a Srbija 58 posto više znanstvenih radova od Hrvatske – istaknuo je akademik Paar.

ULAGANJA U ISTRAŽIVANJA I RAZVOJ 2013. godine
(izvor EUROSTAT):

FINSKA 3,32 posto BDP-a
ŠVEDSKA 3,21 posto BDP-a
DANSKA 3,05 posto BDP-a
EU PROSJEK 2,02 posto BDP-a
HRVATSKA 0,81 posto BDP-a
GRČKA       0,78 posto BDP-a
BUGARSKA 0,65 posto BDP-a
LATVIJA       0,60 posto BDP-a
CIPAR       0,48 posto BDP-a
RUMUNJSKA 0,39 posto BDP-a

Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 7FirstPrevious[1]234567Last