Novosti Hrvatska

već je planula polovina ovogodišnje kvote od 300 kanadskih viza za privremeni rad u toj zemlji

NAVALA NA KANADU Danijela i Jasmina: Posao u Torontu dobile smo odmah, a u Hrvatskoj ga godinama čekamo

već je planula polovina ovogodišnje kvote  od 300 kanadskih viza za privremeni  rad u toj zemlji

Visokoobrazovane Zadranke   shvatile su da posao uzalud traže i odlučile otići na jednu godinu u Kanadu o kojoj su čule sve najbolje. Za jednu godinu boravak u toj zemlji su produžili gotovo svi mladi koji su lani otišli

Meni je najvažnije da odem, da ne besposličarim ovdje kao zadnjih pet godina. Diplomirala sam ekonomiju, kao i pola države, i u Hrvatskoj za mene nema posla, to mi je sad sasvim jasno. Zato idem u Kanadu. Prvo na godinu dana, pokušat ću se prekvalificirati, a kasnije ćemo vidjeti.

Ovako svoju priču počinje mlada Zadranka Jasmina Rodić. S fakultetskom diplomom u ruci, mlada se ekonomistica javljala na natječaje i nadala poslu. Uzalud. Umjesto rada u struci, dobila je tek nekoliko sezonskih poslova koji joj niti nisu upisani u radnu knjižnicu.

Sličan je put prošla i njezina prijateljica Danijela Dujić nakon što je diplomirala na Učiteljskom fakultetu.

- Moja diploma automatski znači da sam nezaposlena, znate kako je to kod nas. Od nekoliko poznanika sam čula za mogućnost odlaska u Kanadu i rekla: zašto ne. Za početak očekujem bilo kakav posao, samo neka se radi, poslije ćemo lako - smije se Danijela.

Dvije prijateljice iz Zadra, obje visokoobrazovane, bit će u grupi od 300 mladih Hrvata koji će ove godine dobiti jednogodišnju radnu vizu i otići na privremeni rad u Kanadu.

U samo dvije godine, koliko kod nas traje pilot projekt “Work Canada”, interes je toliki da je već u prvih tjedan dana 2012. godine popunjeno više od polovice raspoloživih viza za cijelu ovu godinu!

Iako program nudi šansu svima između 18 i 35 godina, bez obzira na obrazovanje, većina Hrvata koji se javljaju za posao u Kanadi su taman izišli s fakulteta, nezadovoljni što ne mogu pronaći posao - kaže Ivana Tihi iz tvrtke “BHV Education” koja preko agencije SWAP iz Toronta posreduje pri odlasku u Kanadu.

- Kanada je zemlja u razvoju koja mladima nudi brojne mogućnosti zaposlenja, od “običnih”, sezonskih poslova dok se ne snađu pa do radnog mjesta u struci. Do posla najlakše dolaze računalni stručnjaci i oni s diplomom naftnog rudarstva koji poslodavce preko interneta nađu i prije nego krenu na put - kaže Ivana Tihi, dodajući kako su iskustva kanadskih tvrtki s mladim Hrvatima izvrsna.

- Iako program traje tek dvije godine, već se zna dogoditi da kanadski poslodavci traže isključivo naše ljude jer o njima imaju odlično mišljenje - kaže Ivana.

No, ljubav je očito obostrana. Od 300 mladih koji su lani otišli preko ovog programa, njih čak 99 posto iskoristilo je mogućnost da svoj boravak u Kanadi produži za još godinu dana.

Ima tu i zaista ludih priča, a u rang najzanimljivijih svakako ide ona o 30 prijatelja iz Zagreba koji su se, jedan za drugim, kroz nekoliko mjeseci preselili u kanadski grad Edmonton.

Prvo su se na program “Work Canada” javila njih petorica koji su vrlo brzo dobili posao, što je bilo dovoljno da i ostatak ekipe ode njihovim stopama.

- Od ljudi koji su otišli tamo čujemo samo pozitivne stvari. Nalaze posao u roku koji mi možemo samo sanjati, a u svemu ti izlaze u susret dok se ne snađeš. Agencija SWAP pomaže da nađemo smještaj i napišemo životopis koji je najbolja slika koliko su Kanađani drukčiji, poslovniji i bolji mentalitet od našega. Evo, kod njih se u životopisu ne traže ni spol ni godine, samo obrazovanje i sposobnosti. A kod nas moraš i sliku poslati...- završava Jasmina, kojoj će Kanada od hladne i daleke brzo postati obećana zemlja.

ANA VUČETIĆ ŠKRBIĆ, foto: luka gerlanc / cropix

Uvjeti: 14.000 kuna na računu i do 35 godina

Uvjeti za dobivanje privremene kanadske vize:
- za mlade između 18 i 35 godina starosti
- struka nije važna
- ne smiju biti kažnjavani
- na bankovnom računu kao jamstvo moraju 2.500 kanadskih dolara odnosno 14 tisuća kuna


Konobar zaradi 2000 dolara

Propisani minimalac u Torontu i Vancouveru je 10 dolara po satu, a u Edmontonu i 12 dolara. Administrativni poslovi se bolje plaćaju, minimalno 15 kanadskih dolara po satu. Na poslovima konobarenja može se zaraditi 2.000 dolara mjesečno. Najam garsonjere u Torontu je oko 500 dolara, a hrana nije skupa.

S karte zaposlenosti nestala dva grada veličine Zadra

Gotovo 150 tisuća radnih mjesta nestalo je u protekle tri godine u Hrvatskoj. Slikovito rečeno, to je kao da su s karte zaposlenih izbrisana dva grada veličine Zadra. Koncem studenoga 2011., prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u zemlji je bilo ukupno 1,38 milijuna zaposlenih, a prije tri godine 1,53 milijuna. U tom se je razdoblju zaposlenost smanjila za 148.581 osobu, što je više od istodobnog rasta ukupnog broja umirovljenika i nezaposlenih koji su brojniji za 135 tisuća.

Radna mjesta pojeli su otkazi, umirovljenja i prestanak rada poslodavaca, a podataka nema koliko je tomu kumovao svaki od ovih uzroka ili koliko je ljudi dobilo otkaz u ove tri godine.

Ne mogu se jednostavno izračunati iz ove statistike jer je u međuvremenu bilo zapošljavanja i otvaranja novih poduzeća. Sindikalci o otkazima kažu samo da se procjenjuje da je oko 100.000 radnih mjesta nestalo u tri godine.

Brojke su to od kojih boli glava, jasno je da se ukupan broj zaposlenih opasno približava broju umirovljenika, na jednog dolazi 1,23 zaposlenih, a već sada 1,2 milijuna umirovljenika premašuje 1,13 milijuna zaposlenih u svim poduzećima, malim i velikim, državnim i privatnim.

Koliko se još može funkcionirati ovako, bolje je ne pitati, uostalom, već se dvije godine dvoumimo jesmo li dotaknuli dno. Jedan nam je ekonomist kazao da jednostavno odgovor ne zna, a poslodavci nisu imali što reći o ovoj temi.

- Mislim da još nismo dotaknuli dno, bilo bi dobro da jesmo, imali bismo se od nečega čvrstoga odraziti. U siječnju će biti još gore sa zaposlenošću i nezaposlenošću, a ni i u veljači neće biti bolje. Naprijed nećemo bez strategije i jeftinijih kredita gospodarstvu. Neoliberalizam koji je propao u svijetu i stvorio ovu golemu krizu, kod nas zastupa tezu da je recept za otvaranje radnih mjesta olakšano otpuštanje radnika. Uostalom, već je zapošljavanje na određeno vrijeme rastegnuto preko svih granica i to se mora regulirati – ističe Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata koji naglašava kako je nelogično kad se govori da je teško otpustiti radnike jer brojke govore da to baš i nije tako.

Neće biti bolje ni u 2012.

Mladen Novosel, predsjednik SSSH

Da se poštuje zakonska satnica, u trgovini bi se odmah zaposlilo 30.000 ljudi Da se dalje ovako ne može, smatra Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske: - Neizdrživo je da na jednoga zaposlenog dolazi jedan umirovljenik. Mora se povećati proizvodnja i zaposlenost. Kao prvo, s obzirom na sve afere u javnim tvrtkama, na njihova čela treba postaviti stručne, a ne podobne i njihov rad mjeriti isključivo poslovnim rezultatima. A što se izgubljenih radnih mjesta tiče, poslodavci su poslove otpuštenih prebacili na radnike koje su zadržali. U Sindikatu trgovine kažu da bi se u trgovini moglo odmah zaposliti 30.000 novih ljudi kada bi se u toj djelatnosti radilo onako kako to zakon određuje, osam sati dnevno i da radni tjedan traje 40 sati – veli Novosel.

Zdeslav Šantić, Splitska banka

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke, objašnjava da se kod nas o tržištu rada govori uglavnom samo kroz nezaposlenost, a treba se fokusirati na zaposlenost, a Hrvatska uz Mađarsku ima najnižu stopu zaposlenosti u Europskoj uniji. - Prerađivački sektor ove godine očekuje restrukturiranje koje će smanjiti zaposlenost, dok uslužni sektor treba konsolidirati, te ove godine ne treba očekivati pozitivne pomake. I u Europi će nekoliko godina potrajati skroman oporavak – navodi Šantić, koji smatra da tržište rada treba reformu da bi radna snaga bila fleksibilnija i mobilnija te da bi se olakšalo novo zapošljavanje.

HGK o neodrživim odnosima

Više uzdržavanih od onih koji rade Slično na stvari gledaju i makroekonomisti Hrvatske gospodarske komore koji navode da je ukupan broj uzdržavanog stanovništva veći od broja zaposlenih što prolongira trend neodrživih odnosa. Ukazuju da u uvjetima gospodarske stagnacije nema značajnih povoljnih promjena na tržištu rada, a rast zaposlenosti se u optimističnijem scenariju može očekivati tek pred kraj ove godine.

S.S.

Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 9FirstPrevious[1]23456789Last