Novosti Crna kronika

što nakon predaje?

Hoće li Todorić kaznu odslužiti u Velikoj Britaniji? Poznati splitski odvjetnik pojašnjava kojim pravnim manevrima posrnuli tajkun može izbjeći naše pravosuđe te koje mogućnosti uopće ima Republika Hrvatska

što nakon predaje?

Pet mjeseci će se čekati na izručenje Ivice Todorića hrvatskom pravosuđu i naša se javnost opravdano pita je li predug taj rok koji je Ujedinjeno Kraljevstvo dalo najpoznatijem hrvatskom bjeguncu.

Građani se pitaju je li Todorić dobio vrijeme da se još bolje pripremi i snađe te organizira svoju obranu, kojoj je očito konačni cilj prikazati da se u njegovu slučaju radi o političkom progonu.

Ono što se očekivalo za stotinjak dana, u najgoroj varijanti, odgođeno je tako na 150 dana, a sada isplivavaju teorije da Todorić nije slučajno izabrao kao mjesto za predaju zemlju koja polako izlazi iz sustava Europske unije.

Jedino je sigurno da će Britanci morati poslati službeno objašnjenje Hrvatskoj o razlozima kašnjenja Todorićeva izručenja u ovom roku i navesti razlog, jer se europski uhidbeni nalog obrađuje i izvršava kao žurni predmet, a na kraju je ispalo da se ovdje radilo o svemu i svačemu, a ponajmanje o žurbi.

Okvirna odluka Vijeća Europske unije o europskom uhidbenom nalogu postoji već petnaest godina (donesena je 2002. godine) te je propisala jasne i definirane pretpostavke predaje okrivljenika iz jedne u drugu državu članicu Europske unije, a Zakonom o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije odluka je implementirana i u pravni poredak RH kao pravni akt Europske unije.

Okvirnom je odlukom, među ostalim, propisano kako se europski uhidbeni nalog obrađuje i izvršava kao žurni predmet, pa su u tom smislu i propisani određeni rokovi. Dakle, ako tražena osoba pristaje na vlastitu predaju (što se u Todorićevu slučaju nije dogodilo), pravomoćna odluka o izvršenju europskog uhidbenog naloga trebala bi biti donesena u roku od 10 dana nakon njezina pristanka.

Ako ne pristaje na predaju (što se dogodilo), pravomoćna odluka o izvršenju europskog uhidbenog naloga trebala bi biti donesena u roku od 60 dana od uhićenja tražene osobe.

Ako, u posebnim slučajevima, europski uhidbeni nalog ne može biti izvršen u navedenim rokovima, pravosudno tijelo izvršenja odmah o tome obavještava pravosudno tijelo koje je izdalo uhidbeni nalog (u ovom slučaju RH), navodeći razloge kašnjenja. U tom slučaju rok može biti produljen za dodatnih 30 dana.

– Međutim, prema Okvirnoj odluci, ako u posebnim okolnostima država članica, u ovom slučaju Velika Britanija, ne može poštovati propisane rokove, a to je u Todorićevu slučaju evidentno, ona o tome obavještava Eurojust, tijelo Europske unije koje je osnovano za poticanje i unaprjeđenje suradnje pravosudnih tijela država članica EU-a u sprječavanju teških oblika kriminala, navodeći razloge za kašnjenje.

 


- Ne želeći ulaziti u predmetni postupak, jer mi nije poznato što je Ivica Todorić izjavio nadležnim tijelima Velike Britanije, može se pretpostaviti da je upravo sadržaj njegova iskaza i dostavljena dokumentacija, kako ona koju je dostavila Republika Hrvatska, tako i ona koju je dostavio Todorić, bila razlog što se o europskom uhidbenom nalogu nije odlučilo u propisanim rokovima.

- Dakle, vrlo je moguće da će nadležni sud Velike Britanije zatražiti dodatnu dokumentaciju od Republike Hrvatske kako bi mogao donijeti konačnu odluku hoće li Ivica Todorić biti predan Republici Hrvatskoj – rekao nam je prof. dr. sc. Damir Primorac, poznati splitski odvjetnik i nositelj kolegija Kazneno procesno pravo II na Sveučilišnom odjelu za forenzične znanosti Sveučilišta u Splitu i nositelj kolegija Kazneno procesno pravo i Kriminalistika na poslijediplomskom doktorskom studiju Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, te redoviti član Akademije pravnih znanosti Hrvatske.

I kao šlag na kraju, od Primorca doznajemo da ako tražena osoba (u ovom slučaju Todorić) koja je predmet europskog uhidbenog naloga izdanog u svrhu kaznenog progona ima državljanstvo ili boravište u državi članici izvršenja (a Todorić ima prijavljeno boravište u Londonu), predaja te osobe može biti podložna uvjetu da ta osoba nakon saslušanja bude vraćena državi članici izvršenja kako bi u njoj izdržala zatvorsku kaznu koja joj je izrečena u državi članici koja izdaje europski uhidbeni nalog.

Prijaviti Engleze Bruxellesu

– Ako Republika Hrvatska smatra da Velika Britanija višekratno prekoračuje rokove za izvršavanje europskog uhidbenog naloga prema Todoriću, a da za to ne postoje nikakve posebne okolnosti ni opravdani razlozi, tada Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske može o tome obavijestiti Vijeće Europske unije kako bi se takvo postupanje Velike Britanije ocijenilo na razini država članica Europske unije. Takva mogućnost ne samo da je propisana Okvirnom odlukom, nego je sadržana i u hrvatskom Zakonu o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije.

Sama činjenica da Ivica Todorić nije zadržan u istražnom zatvoru na temelju europskog uhidbenog naloga ne znači ujedno da će jednog dana biti donesena odluka o predaji, odnosno da će predaja biti odbijena. Naime, prilikom odlučivanja o europskom uhidbenom nalogu nije nužno da protiv uhićene osobe uvijek bude određen istražni zatvor.

U ovom slučaju interese Republike Hrvatske u Velikoj Britaniji zastupa tužiteljstvo Velike Britanije. Pretpostavljam da je tužiteljstvo Velike Britanije u tom predmetu predlagalo određivanje istražnog zatvora protiv Ivice Todorića, ali je sud procijenio da se ista svrha može ostvariti određivanjem jamstva te jednom od tzv. mjera opreza, na primjer oduzimanjem putne isprave, obvezom redovitog javljanja nadležnim policijskim tijelima, nošenjem sigurnosne narukvice i sl.

Mišljenja sam također da će tužiteljstvo Velike Britanije, ako za to postoji zakonska mogućnost, izjaviti žalbu protiv odluke kojom sud nije odredio istražni zatvor, tako da u svakom slučaju treba pričekati i pravomoćnost te odluke – objasnio nam je Primorac sve varijante i mogućnosti pravne borbe u slučaju izručenja Ivice Todorića.

Naslovnica Crna kronika