Novosti Biznis

TOMISLAV VUIĆ

Predsjednik Uprave HPB-a: Naša banka najbrže raste u Dalmaciji, a državi je bitno da zadrži više od 50 posto vlasničkog udjela

TOMISLAV VUIĆ

Tomislav Vuić poslovnu karijeru u bankarstvu započeo je 1996. godine, a zadnje tri godine vodi Hrvatsku poštansku banku (HPB), najveću banku u domaćem vlasništvu i većinskom vlasništvu države. Iz godine u godinu HPB bilježi rast, osobito u Dalmaciji, a za nastavak rasta treba svježi kapital pa planira do kraja ove godine provesti dokapitalizaciju. O tim planovima i poslovnim rezultatima razgovarali smo s predsjednikom Uprave HBP-a.

Desetog rujna navršavaju se tri godine otkad ste na čelu Hrvatske poštanske banke. Prve dvije godine Vašeg mandata, 2015. i 2016., bile su uspješne za HPB, dok je u prvom polugodištu 2017. iskazan gubitak od 64,5 milijuna kuna. Je li to posljedica izloženosti Agrokoru ili ima i drugih razloga?

- HPB je imao dvije najbolje godine od osnutka po dobiti, rastu tržišnih udjela, broju klijenata i po ubrzanoj digitalizaciji. Banka je ostvarila 123 milijuna kuna dobiti 2015., a 2016. godine 188 milijuna kuna. Dobit će 2017. biti smanjena zbog rezervacija za Agrokor i povezana društva koja su u prvih šest mjeseci dovele do gubitka od 64,5 milijuna kuna. Na sreću, smanjili smo izloženost za više od pola u protekle dvije godine. Poslovna banka mora biti profitabilna, imali smo dvije odlične godine i imat ćemo ih opet.

Kriza u Agrokoru

Što činite da biste neutralizirali taj gubitak u poslovanju? Može li kriza u Agrokoru i nadalje umanjivati rezultate HPB-a, ali i drugih banaka?

- Imamo više od 630 tisuća klijenata, u dvije godine akvizirali smo 65 tisuća klijenata u građanstvu i 2000 u gospodarstvu, sve je više mlađih klijenata i dobrih kompanija, što pokazuje prvo polugodište 2017., kad su neto kamatni i prihodi od naknada porasli rekordnih 7,3%, odnosno 6,5 posto. HPB je sve bolja svojim klijentima i dioničarima, i to se vidi u rezultatima.

Početkom srpnja izvijestili ste posredstvom Zagrebačke burze da je započeo proces povećanja kapitala koji bi trebao završiti do kraja ove godine. Kako teku pripreme za javnu ponudu dionica? Kakav interes očekujete? Koliko bi se sa sadašnjih 76% smanjio udjel državnog vlasništva?

- Pripreme teku dobro. Novo je da je HNB prije dva tjedna promijenio regulativu u dijelu načina izračuna visine tržišnog udjela. Više se ne računa stanje na dan, nego trogodišnji ponderirani prosjek, tako da je naš tržišni udjel 4,65, a ne 4,9%. Od kraja 2016. zaustavljali smo rast i pojedine dijelove poslovanja da ne probijemo 5-postotni udjel na tržištu jer on zahtijeva višu adekvatnost kapitala. S obzirom na ambiciozne planove i novu regulativu, potreba za novim kapitalom i dalje postoji, ali nemamo dnevni pritisak zaustavljati rast. Prema informacijama koje smo dobili od vlasnika, državi je bitno da zadrži više od 50% vlasništva.

Mislite li da bi gubitak u prvom polugodištu mogao negativno utjecati na uspjeh dokapitalizacije?

- Ne bi trebao utjecati, potencijalni investitori razumiju i znaju čitati brojke. "Agrokor" je jednokratni efekt, nije dugoročno povezan s vrijednošću banke. Vjerujem da su izgledi za dobivanje svježeg kapitala dobri.

Kad se osvrnete na protekli period, koliko je HPB drukčija u odnosu na stanje koje ste zatekli kad ste preuzeli mjesto predsjednika Uprave?

- Puno drukčija, više okrenuta klijentima i tržištu, orijentirana na rezultat, očišćen je veliki dio loših plasmana starih desetak godina i ostvaren značajan tržišni rast. Istina, još uvijek nismo dobri koliko želimo biti - puno brži i bolji od konkurencije.

Digitalne usluge su jedan od naših prioriteta, dobili smo nagradu SoMo Tech za najbolju mobilnu aplikaciju - SuperSmart HPB račun (Weekend Media Festival, 2016.), a Deloitte je HPB svrstao među digitalno najnaprednije banke u Hrvatskoj.
Voljeli bismo da to prepozna tržište i svi naši klijenti.

Poslovna mreža

Kroz suradnju s Hrvatskom poštom proširili ste znatno poslovnu mrežu, a istodobno naglasak je i na digitalizaciji. Kakvi su planovi?

- Suradnja je sve bolja, imamo odličan odnos s kolegama u Pošti, no potencijal je iznimno velik i kroz ovu mrežu bi se mogao servisirati puno veći broj klijenata. Kada bi stvar bila samo u broju prodajnih mjesta, veliki smo koliko sve druge banke u Hrvatskoj zajedno.

Koliko ste konkurentni na tržištu s kamatama na štednju i kredite građanstvu i gospodarstvu?

- Naše su kamate vrlo konkurentne i mislimo da takve trebaju biti i zbog zahtjeva tržišta i zbog činjenice da smo u hrvatskom, pretežito državnom vlasništvu. Tržišni rast HPB-a, kao i onaj koji planiramo, najvećim dijelom se treba temeljiti na kvaliteti usluge, a ne na najnižoj cijeni. Dakle, cijene su nam vrlo konkurentne, ali to ne znači da smo u svemu najjeftiniji.

Što biste još u svom mandatu željeli uraditi?

- Želio bih našim klijentima ponuditi uslugu bitno bolju nego što imaju ostale banke (po istraživanju GfK imamo najzadovoljnije klijente od svih banaka u Hrvatskoj), značajno ubrzati sve procese i podići efikasnost, zaposlenicima koji najbolje rade osigurati primjerene financijske nagrade, osvojiti još nekoliko nagrada za digitalne inovacije i da klijenti, zaposlenici i dioničari budu ponosni što su dio ove Banke. Želio bih da HPB ima između 10 i 15 posto tržišta - u ovom mandatu to neće biti moguće, ali smo na odličnom putu ostvariti takav udjel u Dalmaciji.

Nije nam isplaćena ni kuna bonusa

Jeste li razgovarali s ministrom državne imovine Goranom Marićem nakon njegove ovoljetne tvrdnje da je HBP najveća među firmama u državnom vlasništvu po isplati bonusa iako je prethodnih 6-7 godina akumulirala gubitak? O čemu se tu radi?

- Nismo o tome razgovarali. Nama, Upravi koja je došla krajem 2014. nije isplaćena niti kuna bonusa. Veliki gubitak iskazan 2014. rezultat je kredita odobravanih u razdoblju 2004.-2009. i on nije slika današnjeg HPB-a nakon temeljitih organizacijskih, kadrovskih i promjena u korporativnom upravljanju. Taj je gubitak podsjetnik koliko je u bankarstvu važno kome se povjerava upravljanje i kontrola rada.

HPB najbrže raste u Dalmaciji

Na što mogu računati klijenti HPB-a u Dalmaciji?

- Ovdje HPB najbrže raste, na ovom tržištu imamo 200 tisuća klijenata, otvaramo nove poslovnice (14. rujna u Solinu), samo u Splitu smo ove godine povećali mrežu za 20 bankomata, a u cijeloj Dalmaciji ih je 180, u suradnji s HP-om pružamo sve osnovne bankarske usluge i u najmanjim mjestima (40 ureda 'Banka u Pošti').

Naši klijenti u Dalmaciji mogu računati na kvalitetne proizvode po dobrim cijenama, na dobru uslugu koja će biti sve bolja i na to da će se zarada koju Banka ostvari vraćati najvećim dijelom u državni proračun i kroz to svim našim građanima, tako smo zaista njihova banka.

 

Naslovnica Biznis