Novosti Biznis

VLADINA MJERA

Subvencionirani krediti: kupci stanova iz turističkih gradova zakinuti?

VLADINA MJERA

Vladina mjera o subvencioniranju kredita odobravat će se samo za kupnju stana ili kuće koji imaju akt za uporabu građevine čija cijena s PDV-om ne prelazi 1500 eura po kvadratu, maksimalno do 100 tisuća eura.

To bi se građanima Splita, Zadra i Dubrovnika moglo čini nepravednim, pogotovo mladim obiteljima, jer je prosječna cijena stana u tim gradovima znatno iznad 1500 eura po kvadratu. Međutim, odmah treba kazati kako ugovorena cijena za prvi stan ili kuću može biti i viša (za građane mlađe od 45 godina), ali u tom se slučaju njezina razlika neće subvencionirati.

To znači da će se subvencionirati iznos kredita do 1500 eura po kvadratu, a ostatak će ići po komercijalnoj bankarskoj kamati, bez subvencije. Naime, uobičajeno je da se u ovakvim državnim mjerama ne subvencionira u potpunosti kupnja nekretnine čija je cijena iznad određenog državnog prosjeka uvećanog za neki postotak, a u Ministarstvu graditeljstva su se odlučili za 1500 eura po kvadratu.

Radi se o tome da, pokazuju podaci iz analize Njuškala.hr za srpanj ove godine, samo četiri grada – Dubrovnik, Split, Zadar i Zagreb – imaju prosječnu cijenu za stanove u zgradama i kućama iznad 1500 eura po kvadratu, s tim da u Dubrovniku ta cijena iznosi 3581, u Splitu 2209, u Zadru 1722, te u Zagrebu 1607 eura po kvadratu.

Podaci za ostale gradove govore kako je u Rijeci prosječna cijena kvadrata stana 1410 eura, u Puli 1410, u Kaštelima 1407, u Šibeniku 1300, u Velikoj Gorici 985, u Varaždinu 919, u Osijeku 840, u Karlovcu 745, u Slavonskom Brodu 726, u Sisku 655, u Bjelovaru 622, u Vinkovcima 590, te u Vukovaru 453 eura po kvadratu.

Ovi podaci govore o zaista velikoj razlici u cijeni nekretnina u Zagrebu i priobalju u odnosu na kontinent, s tim da Dubrovnik, Split i Zadar značajno odskaču od svih ostalih gradova, pa i Zagreba. Ti su gradovi postali "nekretninska elita" Hrvatske, a s njima se mogu mjeriti samo neki kvartovi u Zagrebu, poput Dolca (3121 euro), Tuškanca (2758), Srebrnjaka (2554), Kaptola (2474), te Ribnjaka, Gornjega grada, Šalate, Mirogoja, Centra, Pantovčaka, Voćarskog naselja, Donjeg grada, Britanca, Ksavera, Zelengaja i Medveščaka, u kojima se cijene kreću od 2332 do 1954 eura po kvadratu.

Dakle, koliko god je lako shvatiti mlade obitelji iz Dubrovnika, Splita i Zadra kojima će država subvencionirati "samo" cijenu do 1500 eura po kvadratu, jednako tako je lako razumjeti i državu koja mora postaviti neku "socijalnu" granicu, odnosno ograničiti vrijednost stana koju će subvencionirati.

Možda je veći problem to što nisu uspostavljeni dodatni socijalni i imovinski kriteriji, poput toga da će kredit moći koristiti samo mlade obitelji, a ne i samci, te da njihova primanja, na primjer, ne smiju biti veća od 10 tisuća kuna po zaposlenoj osobi. To bi onda mogla biti i trajna demografska mjera, a ne samo privremena, ali su u Vladi i Ministarstvu graditeljstva odustali od takvih ideja.

Pritom je moguće da su u Banskim dvorima ovom brzinskom mjerom samo željeli kompenzirati negativne reakcije javnosti na činjenicu da je ukinuto oslobađanje od poreza na promet nekretnina za sve koji kupuju prvu nekretninu.

Konačno, kad je nova mjera subvencioniranja kredita u pitanju, nije najbolje prihvaćen ni kriterij da će kredit prije dobiti oni koji su se prvi prijavili za dobivanje subvencije. U Agenciji za pravni promet i poslovanje nekretninama tvrde kako će svi zahtjevi dobiti svoj redni broj, a i u bankama ističu da će se zahtjevi rješavati po vremenu evidentiranja.
Međutim, još nije razjašnjeno hoće li APN kao evidentirano vrijeme uzimati podatak iz banke ili vrijeme kada su oni od banke zaprimili zahtjev. Jer, ako se odluče za ovaj drugi model, tada će i o brzini obrade zahtjeva u samoj banci, te dostave APN-u, ovisiti čiji će kredit biti među prvih 1000 ili 1500, koliko se procjenjuje da bi u ukupnom iznosu od 35 milijuna kuna za 2017. i 2018. moglo biti kredita.

No, kao što smo rekli, Vlada je odustala od toga da prednost da mladim obiteljima u odnosu na samce, ili da se uvede kriterij većih prihoda i imovinskog stanja, pa je onda preostao samo kriterij "bržeg obarača".

Rast cijena u odnosu na lani

U srpnju 2017. u odnosu na srpanj 2016., prema podacima Nuškala.hr, cijene u Dubrovniku su porasle za 11,3 posto, u Splitu 6,74, u Zadru 3,53, u Zagrebu 4,32, u Rijeci 2,57, u Puli 6,6, u Kaštelima 4,31, u Šibeniku 3,94 posto, a u svim ostalim gradovima su pale, i to najviše u Bjelovaru, za 8,22 posto.

Može i za manje od tisuću eura

Split je nakon Dubrovnika drugi grad u Hrvatskoj na ljestvici najskupljih nekretnina. Prosječna cijena kvadrata kuće kreće se oko 2600 eura, dok je prosječna cijena kvadrata stana oko 2400. I dok se najviše prosječne cijene kvadrata kuća u Splitu kreću oko 6000 eura, najpovoljniji kvadrati mogu se pronaći i za manje od 1000 eura na Mejašima.  

Naslovnica Biznis