Novosti Biznis

savjeti koje je bolje poslušati

Hoće li nam ovo upropastiti turizam? Ugledna investicijska kuća nahvalila Hrvatsku, ali upozorila i na slabe točke na kojima moramo ozbiljno poraditi - i to što prije!

savjeti koje je bolje poslušati

Investicijska kuća J.P. Morgan objavila je poprilično afirmativnu analizu o razvoju hrvatskog turizma i njegovoj konkurentnosti u odnosu na druge zemlje Mediterana, a naslov analize je preuzet od reklamnog slogana Hrvatske turističke zajednice: "Hrvatska je puna života (Croatia is full of life)".

Za Hrvatsku je najznačajniji zaključak analize, koju potpisuje analitičarka Jessica Murray, taj da rast hrvatskog turizma nije plod samo globalne tržišne konjunkture, nego i konkurentnih komparativnih prednosti Hrvatske u odnosu na ostale mediteranske države. Stoga se naglašava da Hrvatska zato raste brže od prosječnog rasta tržišta, da je upravo turizam povukao Hrvatsku iz recesije, ali i da naša država ima najveći udjel turizma u ukupnom gospodarstvu, odnosno, da čini čak 24,5 posto udjela u bruto domaćem proizvodu. Pritom se navodi kako je izravan doprinos turizma BDP-u 10,7 posto, ali i da je udjel zaposlenih u turizmu u općoj zaposlenosti 23 posto, od čega je 10 posto izravni učinak.


"Globalno gledajući, turistički sektor jača, ali rast hrvatskog turizma snažniji je od globalnog trenda: Hrvatska je sigurnija od destinacija južnog Mediterana (Egipat, Izrael, Jordan, Libanon, Maroko, Tunis), jeftinija od konkurenata sjevernog Mediterana (Hrvatska, Francuska, Grčka, Italija, Portugal, Španjolska i Turska), ima jedinstveni prirodni krajolik s više od tisuću otoka i razvedenom obalom, kao i bogatu kulturnu baštinu. Ova analiza istražuje snagu hrvatskog turističkog sektora i objašnjava zašto su trenutni trendovi održivi i ustrajni, podupirući gospodarski potencijal i realni ekonomski rast, ali istovremeno predstavljajući rizik u slučaju pada turističkog sektora", stoji u analizi J.P. Morgana.

Odjek 'arapskog proljeća'

U nastavku se ukazuje na to da je Hrvatska ustvari – zbog toga što je turizam zbog prihoda od deviza izvozni sektor, a kao takav čini 24 posto BDP-a – sama sebi najveći izvoznik.

"Hrvatska je od 2014. do 2016. ostvarila rast dolazaka inozemnih turista od osam posto godišnje. Turisti koji dolaze na praznike gledaju na Hrvatsku kao na sigurnu državu, pogotovo u odnosu na tradicionalne mediteranske destinacije kao što su Tunis, Francuska, Turska i Egipat. No, iako je šira mediteranska regija napredovala u okviru globalnog turističkog rasta, Hrvatska je nadrasla taj trend. Naša analiza pokazuje da, nakon što se dekomponira rast zbog konjunkture tržišta i konkurentni efekti, Hrvatska od 2009. konzistentno raste brže od mediteranske regije.

Kolaps turizma u dijelu Mediterana zbog socijalnih i geopolitičkih nestabilnosti donio je prednost zemljama sjevernog Mediterana, i taj efekt označavamo kao efekt "arapskog proljeća". Ali iako je Hrvatska profitirala zbog takvih događanja, ona je ostvarila rast koji nadrasta tu korist, pa i u slučaju da se situacija u tom dijelu Mediterana smiri, Hrvatska može zadržati povećani udjel na tržištu", stoji u analizi.

Računica je pokazala da u prosječnom rastu broja stranih turista od gotovo osam posto godišnje u Hrvatskoj od 2011. do 2015. oko 3,8 posto otpada na efekt rasta tržišta, oko 1,2 posto na efekt "arapskog proljeća", a za oko 3,5 posto godišnjeg rasta zaslužna je kompetitivnost našeg turizma.

Unatoč takvom robusnom i žilavom rastu, ističe se kako naša zemlja i dalje ima prostora za daljnju tržišnu ekspanziju.

Pozabaviti se manama

Prema izvješću World Economic Foruma (WEF) za turizam, Hrvatska je ostvarila bolje rezultate od država južnog Mediterana u sektorima sigurnosti, zdravstva i higijene, turističke usluge, infrastrukture i prirodnih resursa, ali lošiji smo od tih zemalja kad je riječ o zračnoj prometnoj infrastrukturi i poduzetničkoj klimi. Negdje u prosjeku s ostalim zemljama Mediterana smo u području visine cijena, tržišta radne snage i otvorenosti institucija.

Stoga u J.P. Morganu kažu da se moramo fokusirati na rješavanje detektiranih lošijih aspekata našeg turizma kako bismo poboljšali turističku konkurentnost, uz notornu primjedbu kako smo i dalje percipirani kao sezonska destinacija "sunca i mora". Kako bismo smanjili sezonalnost, ali i spomenute slabosti, u analizi se preporučuje da se više pažnje posveti investiranju i razvoju jadranskih otoka, te razvijanju turističkih niša u području sporta, zdravlja i eko-turizma.

U društvu s Libanonom

Udjel zaposlenosti u turizmu u ukupnoj zaposlenosti iznosio je u Hrvatskoj 2016. 23,4 posto, dok je prosjek udjela zaposlenosti na sjevernom Mediteranu bio 15,9 posto, a na južnom Mediteranu 13,3 posto. Pritom smo izjednačeni s Grčkom, koja također ima taj udjel od 24,3 posto, Francuska ima 9,9 posto, Italija 12,6 posto, Portugal 19,6 posto, Španjolska 14,5 posto, Turska 8,1 posto, Egipat 6,6 posto, Izrael 7,2 posto, Jordan 18,1 posto, Libanon 18,8 posto, Maroko 16,6 posto i Tunis 12,8 posto.

BDP

Analiza udjela turizma u bruto domaćem proizvodu pak pokazuje da je prosjek sjevernog Mediterana 15,2 posto, a južnog Mediterana 14,6 posto. Veći udjel turizma u BDP-u od Hrvatske imao je 2015. samo Libanon, od čak 29,7 posto, ali je u 2016. taj udjel pao na 19,4 posto (turizam je znatno pao zbog problema sigurnosti), tako da Hrvatska u 2016. drži primat u tom pogledu. Francuska (u 2016.) ima udjel od 8,9 posto, Grčka 18,6 posto, Italija 11,1 posto, Portugal 16,6 posto, Španjolska 14,2 posto, Turska 12,5 posto, Egipat 7,2 posto, Izrael 7,9 posto, Jordan 19,4 posto, Libanon 19,4 posto, Maroko 18,5 posto, te Tunis 13,7 posto.

Turska, Tunis i Egipat ispaštaju zbog terorizma

U pregledu turističke aktivnosti ostalih država Mediterana, analiza J.P. Morgana posebno promatra Tursku, za koju se navodi da je do 2014. rasla na krilima tržišta, ali da od tada zbog terorizma i posljedica pokušaja državnog udara počinje zaostajanje. Uz to, ističu, posebno je nezgodna za turski turizam bila posljedica rušenja ruskog aviona prije tri godine, koja je rezultirala zabranom ruskih čarter-letova u tu zemlju. Prije 2015. ruski su turisti činili 11 posto stranih turista u Turskoj, a u 2016. taj broj pao je na 3,4 posto. Nakon što je Rusija ukinula sankcije, situacija se nešto popravila, a vlada nastoji sve nevolje koje ima u sektoru turizma riješiti subvencijama za gorivo aviokompanijama i kreditnim olakšicama za hotele.

S druge strane, putničke agencije i hoteli nude cijene po jakom diskontu kako bi privukli turiste. Libanon, Egipat, Tunis i Maroko također su doživjeli veliki pad zbog efekta "arapskog proljeća", a taj negativni trend i dalje se nastavlja, vjerojatno sve dok budu trajali geopolitički i sigurnosni problemi u toj regiji. Iznimka je među tim zemljama Maroko, koji je zadnji teroristički incident zabilježio 2011. u Marrakechu, a na njega se nisu previše prelili regionalni problemi. Ipak, i on je usporio rast s 8,1 posto rasta prije krize na 1,9 posto prosječnoga godišnjeg rasta nakon 2010. godine. Ipak, unatoč upozorenjima vlade o mogućim terorističkim napadima, u prvoj polovini 2017., zabilježen je rast dolaska inozemnih turista od oko osam posto, jer turisti očito doživljavaju Maroko "dovoljno" sigurnijim od Egipta i prethodno navedenih država.

Naslovnica Biznis