Novosti Biznis

Ministar udario po Todoriću

Goran Marić optužio koncern da je fiktivnim ugovorima o upravljanju 'isisavao' novac iz povezanih poduzeća: Agrokor je iz Leda, Jamnice, i Tiska izvukao milijarde kuna!

Ministar udario po Todoriću
Poduzeća su za navodnu pomoć u upravljanju 'Agrokoru' fakturama plaćala 500 milijuna kuna godišnje. I zbog toga nisu mogla plaćati dobavljačima. Te štetne ugovore treba hitno raskinuti - tvrdi Marić

Ministar državne imovine Goran Marić iznio je u srijedu nove optužbe na račun "Agrokora" tvrdeći da je sklapao - de facto - fiktivne "ugovore o upravljanju" s "Ledom", "Jamnicom", "Tiskom" i drugim povezanim kompanijama ukupno vrijednim 500 milijuna kuna na godišnjoj razini te da je na taj način izvlačen novac iz tih poduzeća.

Dakle, tu se ne radi o izdavanju "Agrokorovih" mjenica za isporučenu robu i usluge ili izdavanju mjenica bez pokrića u robi i uslugama kao kolateralu za kredite, već se, po Mariću, radi o izvlačenju novca fakturama iza kojih nije bilo realno pruženih usluga.

- To je jedan od razloga zbog kojeg tvrtke poput "Jamnice", "Leda" i "Tiska" nisu mogle plaćati dobavljačima i stoga bi te ugovore trebalo raskinuti, ako već nisu, jer su štetni za te kompanije - rekao je Marić.

Bez osnove i razloga

- Bilo bi dobro analizirati cjelokupno stvarno stanje. Očekujem da će izvanredni povjerenik odgovoriti tim zadaćima, ali očekujem i, primjerice, da se hitno raskinu, ako još nisu, svi štetni ugovori koje je "Agrokor" imao s povezanim društvima. Ne štetnim za "Agrokor", nego štetnima za ta povezana društva. Jer, neka od tih društava plaćala su desetke milijuna kuna "Agrokoru", a da protučinidbe zapravo prave nije bilo, odnosno protučinidba je bila u pomoći u upravljanju. Nažalost, to je bila takva pomoć da ih se dovelo u teškoće - kazao je Marić u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada", dodajući kako nije bilo razloga, niti osnove ni za kakvo plaćanje "Leda", "Jamnice" i "Tiska" "Agrokoru" godišnje 10, 20, pa i 50 milijuna kuna.

- Takvih je ugovora bilo otprilike 500 milijuna kuna godišnje. To trenutno treba raskinuti, jer zbog tih ugovora te tvrtke nisu mogle plaćati svojim dobavljačima nego su plaćale "Agrokoru". Ovo nije iznenađenje za sve one koji se ozbiljno bave ekonomskim poslom. Ja sam još 2005. napisao da je bespredmetno pregovarati s nekim kompanijama u Hrvatskoj, a poslovno pregovaranje je preduvjet tržišnoga gospodarstva - ustvrdio je ministar.

Nije lako Ramljaku

Međutim, ako je točno to što tvrdi Marić, a radi se o vrlo ozbiljnim optužbama za koje bi on morao podastrijeti dokaze, onda je to posao ne samo za Antu Ramljaka nego i za Dinka Cvitana, odnosno Državno odvjetništvo. Pogotovo zbog količine samog novca.

Jer ako je riječ o 500 milijuna kuna godišnje, to bi u pet godina bilo 2,5 milijarda kuna. Iz izvora bliskih prinudnoj upravi "Agrokora" neslužbeno nam je rečeno kako za sada ne mogu ni potvrditi ni demantirati takve navode, ali da je u tijeku veliko "pretresanje i pospremanje", odnosno analiza i revizija kompanije u kojoj će se utvrditi sve okolnosti poslovanja.

"'Agrokor' je sedimentna pojava. Ne samo trenutno, nego u hrvatskoj ekonomskoj povijesti, to je najsloženiji gospodarski predmet", kazao je tom prilikom Marić, dok je za posao izvanrednog povjerenika u "Agrokoru" Ante Ramljaka ocijenio da nema složenijeg i zahtjevnijeg gospodarskog posla u Hrvatskoj.

Uloga HNB-a

Ministar državne imovine opet se oštro dotaknuo i uloge Hrvatske narodne banke u vezi s "Agrokorom". "Ne znam da postoji zapisnik Vijeća koji procjenjuje da će biti ugrožena financijska stabilnost Hrvatske. I zato mi je vrlo neinteligentno mahanje HNB-a naknadnom pameću. Mislim da s tom praksom trebaju prestati i svi koji su institucionalno odgovorni za stanje i za financijsku stabilnost", istaknuo je, dodajući kako se čak ni u bivšoj državi nije moglo dizati toliko milijardi kuna mjenica bez pokrića, a da to institucije ne znaju.

- Dakle, znale su te institucije koje odgovaraju za stanje i za to da se izdaju mjenice bez pokrića. Mislim da netko mora snositi odgovornost za takvo stanje - naglasio je Marić.

Treba kazati i kako su se HNB i drugi korporativni pravnici ipak usuglasili kako mjenica ne mora imati pokriće u robi u uslugama, a iz središnje banke su već poručili kako su od 2011. uočili "mjenične" poslove u sustavu "Agrokor" i oko njega i na vrijeme reagirali kako bi spriječili stvaranje sitemskog rizika za financijsku stabilnost države.

Uobičajena participacija

Firme unutar nekakve velike grupacije ili holdinga često imaju usluge upravljanja, a to onda mora biti postavljeno transparentno, da se zna da povezana društva plaćaju matici za dio posla koje matica odrađuje za njih - rekao je naš visoko pozicionirani sugovornik upoznat sa situacijom. To mora biti definirano, kazao nam je, kao postotak nekakvog prihoda, a rijetko je to nekakva konkretna usluga. Isto tako, poreznici gledaju da se to ne koristi kao nekakav porezni štih pa da je to u jednoj godini više, a u drugoj manje.

- Holding kompanija traži od svojih članica participaciju jer se i ona mora hraniti. Ne može se reći da menadžment Agrokora nije radio u interesu svih članica holdinga - dodao je. Agrokor tako funkcionira, kaže drugi sugovornik, od 1991. kada god je imao nekakve akvizicije, a financije su u Agrokoru uvijek bile centralizirane. - Kada je Agrokor ušao u nelikvidnost onda tih 500 milijuna kuna može izgledati jako puno, ali treba se gledati na skoro 50 milijardi prihoda. Ako je neki revizor pogledao izvještaje i ako je suvlasnik Europska banka za obnovu i razvoj zašto su oni pristali na to jer su oni sigurno imali taj podatak - pita se naš sugovornik. 

D. Ž.

Dokapitalizacija 'Borova' i 'Petrokemije'

Goran Marić je ustvrdio i da odluka o arbitraži u slučaju Ina-MOL neće utjecati na odluku Vlade o vraćanju Ine u hrvatsko vlasništvo, nego će na to najviše utjecati visina cijene i sam model otkupa.

Komentirajući situaciju u "Petrokemiji", naveo je kako su sve dosadašnje reakcije države prema "Petrokemiji" bile "trenutne, ni jedna dugoročna", dodajući kako je u utorak imao sastanak s dobavljačima, s PPD-om, te da se redovita isporuka plina nastavlja, kao i da će u sljedećih 10 dana "Petrokemija" dobiti kredit iz kojeg će namirivati tekuće obveze.

- Ali istodobno se ide u proces restrukturiranja i dokapitalizacije "Petrokemije". Država će zadržati najmanje do iznosa 25 posto plus jednu dionicu da bi imala utjecaja na ključne odluke. Ali, "Petrokemija" će ići u dokapitalizaciju i privatizaciju i to će biti dugoročno rješenje, a taj proces će se realizirati navjerojatnje do ljeta - naglasio je Marić.

Uz to, potvrdio je i da "Borovo" također do ljeta ide u dokapitalizaciju. "Vatrogasna mjera je dana, ona je nužna, ali ta vatrogasna mjera je i suvišna i nepotrebna ako nema dugoročnog rješenja. Ova Vlada je iznimno ozbiljno pristupila i 'Borovu', opet najprije zbog proizvodnje, zbog 600 zaposlenih, zbog Vukovara kao simbola Hrvatske, zbog odgovornosti koje Vlada ima prema čovjeku, prema Hrvatskoj", kazao je Marić, dodajući i kako jedna državna tvrtka godišnje potroši 30 milijuna kuna za oglašavanje, a da "Borovo" nema niti jedne kune za oglašavanje.

Naslovnica Biznis