Novosti BiH

ratni zločini

Pripadnici HVO-a obratili se hrvatskom pravosuđu: DORH šuti o istrazi časnika Armije BiH

ratni zločini

Udruge bivših pripadnika Hrvatskog vijeća obrane podnijele su Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske kaznenu prijavu protiv 16 bivših časnika Armije BiH zbog ratnih zločina počinjenih od lipnja 1992. do travnja 1994. nad bosanskohercegovačkim Hrvatima, objavljeno je ovih dana u hrvatskim medijima.

Podnositelji prijave prilično su konspirativni, predstavnici udruga bivših pripadnika HVO-a iz Rame i Čapljine s kojima smo razgovarali ili su tvrdili da o tome ništa ne znaju ili su prijavu potpisali, ali o njoj ne žele govoriti.

Prijavljeni su Sefer Halilović, Jovan Divjak,Vehbija Karić, Enver Hadžihasanović,Selmo Cikotić, Asim Koričić, Sakib Mahmuljin, Amir Kubura, Šerif Patković,Džemal Merdan, Ramiz Dreković, Salko Gusić, Enes Kovačević, Bakir Alispahić,Fahrudin Agić i Midhat Cerovac.

Na teret im se stavlja da su "u oružanom sukobu između HVO-a i ARBiH, zajedno s Rasimom Delićem, Arifom Pašalićem, suprotno međunarodnim sporazumima i odlukama mirovnih konferencija i u vrijeme dogovaranja mirovnih planova svih sukobljenih strana na području Bosne i Hercegovine, s ciljem da prije potpisa mirovnih sporazuma osvoje, preko sjeverozapadne Hercegovine i dolinom rijeke Neretve, područja pod kontrolom HVO-a i ostvare izlaz na more, a Hrvate protjeraju" vojnim zauzimanjem Lašvanske doline i otvore put Armiji prema Hercegovini i Jadranu "zapovijedali jedinicama u sastavu 3. i 6. korpusa, operativnim grupama, odredom El Mudžahid i specijalnim postrojbama MUP-a".

Ubijeno 876 civila

Prema prijavi, pobrojani su napadali zonu pod kontrolom HVO-a "svjesni da se na području ofenzivnog djelovanja ARBiH nalaze nezaštićeni civili", a još su "uz angažiranje odreda El Mudžahid sastavljenim uglavnom od stranih državljana, mudžahedina, ubijali i mučili civile, zatvarali ih u logore, mučili i teško zlostavljali te ubijali ratne zarobljenike, rušili crkvene objekte, palili kuće, protjerali Hrvate iz njihovih kuća i područja na kojima su živjeli, prikrivali počinjene zločine" pa je u srednjoj Bosni, prema navodima iz prijave, "ubijeno 876 civila i zarobljenih pripadnika HVO-a, protjerano i izbjeglo 118.000 Hrvata", a stotine civila i pripadnika HVO-a bili su zatočeni "u logorima koje je držala ARBiH".

Prijava, dakle, tereti niz časnika Armije BiH za ratni zločin što nije neobično. Neobično je što je podnesena hrvatskom Državnom odvjetništvu i to, kako se može vidjeti po medijima, zbog nepovjerenja u pravosuđe u BiH. No, spomenuti zločini uglavnom su počinjeni na teritoriju Bosne i Hercegovine, protiv njezinih državljana, a i počinitelji, uglavnom, imaju isto državljanstvo. Je li ova kaznena prijava hrvatski pokušaj konzumiranja "regionalne jurisdikcije", koju Hrvatska predbacuje Srbiji?

– Nisam upućen u konkretan slučaj, ali ne bih to dvoje miješao – veli Davor Derenčinović, profesor kaznenog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu.

– Hrvatska ima mogućnost voditi postupak počinjen i na teritoriju druge države ako su oštećeni hrvatski državljani, ali postoje određena ograničenja koja srpski zakon gotovo nema. No, u svakom slučaju, bolje je da svaku istragu vode institucije države u kojoj je počinjeno kazneno djelo, jer se javlja praktičan problem provođenja izvida u drugoj državi – ističe Derenčinović.

Kontaktirali smo i s Državnim odvjetništvom, zanimalo nas je hoće li se proglasiti nadležnim u ovom slučaju, no ono se pozvalo na tajnost istrage.

Naslovnica BiH