Novosti BiH

71.GODIŠNJICA UHIĆENJA

Četnici skupom odali počast 'đeneralu Draži' u gradu u kojemu je živo spaljeno 70 civila, a tri tisuće su ubijene

71.GODIŠNJICA UHIĆENJA

Na 71. godišnjicu uhićenja četničkog vođe Dragoljuba Draže Mihailovića njegovi su se sljedbenici postrojili na glavnome trgu u Višegradu. To je već postalo tradicionalno okupljanje pripadnika Ravnogorskog pokreta s obje strane Drine, ali za razliku od prijašnjih godina ovoga puta barem nije bilo incidenata tipa napada na novinare.

- 13. ožujka bitan je za našu povijest, za našu ideju, za naš put kojim trebamo ići. Da ne zaboravimo zlodjela onih koji su se odrekli i Boga i svog srpskog naroda, svoje slave, predaka, povijesti i običaja. Dođite da svojom slogom i bratskom i sestrinskom ljubavi odamo počast đeneralu Draži i njegovim pratiteljima – pozivali su iz lokalnog Ravnogorskog pokreta.

Društvo sa kokardama

Međutim, koliko se može vidjeti po fotografijama i videosnimkama, (su)mještani im se nisu odazvali u većemu broju, tako da je Trg palih boraca, uz pokojeg znatiželjnika, okupiralo društvo u crnim uniformamama, dugim bradama i šajkačama s kokardama.

Nakon postrojavanja, četnici su odmarširali do spomenika Draži Mihailoviću, podignutom na mjestu njegova uhićenja i nedaleko povratničkog naselja Dobrun, da bi sve završilo 'ručkom mira i poštovanja'.

Na okupljanje su najburnije reagirali višegradski Bošnjaci, kojih je u posljednjem ratu na širem gradskom području ubijeno skoro tri tisuće, od čega 128 djece.

U lipnju svake godine se u Višegradu obilježava godišnjica zločina poznatog kao "Živa lomača", u kojemu je spaljeno sedadamdeset živih ljudi, civila Bošnjaka. Presudom Haaškog suda na doživotnu kaznu zatvora osuđen je Milan Lukić, zapovjednik paravojne jedinice “Osvetnici“, a policajac Sredoje Lukić na 27 godina.

Bakira Hasečić, predsjednica Udruge Žene-žrtve rata, još lani se žestoko se usprotivila rehabilitaciji četničke ideologije u Bosni i Hercegovini i zatražila od ministra sigurnosti Dragana Mektića da ne dopusti takva okupljanja, ali sve je očito bilo uzalud.

- Četnička ideologija je uzrok masovnih stradanja, posebno Bošnjaka. Od nadležnih vlasti u BiH tražimo ubrzano donošenje zakona o zabrani okupljanja takvih grupa, kao i zabranu upotrebe njihovih simbola – tražila je tada Hasečić.

Unatoč njezinu traženju, kao i nizu pokušaja, u državnom parlamentu BiH nikada nije izglasan takav zakon, pa tako ni službeno definirano što se sve smatra fašističkim obilježjima i organizacijama.

Iz svijeta politike jedini se oglasio bivši načelnik Srebrenice Ćamil Duraković prozvavši srpskoga člana Predsjedništva BiH Mladena Ivanića.

“Ja ga pozivam da osudi ovaj čin kojim se neofašistima dopušta postrojavanje u gradu u kojem su pobili mnogo ljudi. Zašto se ne proba na takav način pa da bude manje razmirica i podnošenja revizija ako se uđe u istinsku katarzu”, kazao je Duraković.


Danas gotovo čista srpska općina

Posljednji rat u BiH i zločini koje su počinile sprske snage drastično su promjenile i sastav stanovništva. Bošnjaka je prema popisu iz 1991.godine u općini Višegrad bilo 13.471 ili gotovo dvije trećine, točnije 63,5 posto.

Srba je bilo upola manje - 6.743 ili 31,8 posto. Ostale nacionalnosti bile su po broju gotovo zanemarive. Progon neSrba, masovna ubojstva, sve je to utjecalo da je po popisu iz 2013. broj Bošnjaka pao na samo 1.043 ili 9,7 posto, a Srbi su sada došli na gotovo 90 posto od ukupnog pučanstva sa 9.338 stanovnika ili 87,53 posto.

 

Naslovnica BiH