Mišljenja Međutim

Međutim

Ivan Ugrin

Međugorje, osporavani znak

Kad se prije gotovo dvije godine papa Frane vraćao iz Sarajeva u Rim, u zrakoplovu je, odgovarajući na novinarsko pitanje, rekao kako je Kongregacija za nauk vjere pri kraju s raspravom o zaključcima višegodišnjeg rada Međunarodnoga istražnog povjerenstva o "međugorskom fenomenu" i da će odluka o Međugorju biti donesena uskoro. 

U međuvremenu se u nekoliko navrata Sveti Otac "očešao" o fenomen ukazanja, ukazujući osobito na vidioce i Gospu "poštaricu", što su mnogi komentirali da će njegov stav o Međugorju biti negativan.

Konačno, samo dan, dva prije negoli će na nedavni blagdan Gospe Lurdske (11. veljače) biti objavljena vijest da je varšavskog nadbiskupa i ordinarija poljskoga grada Prage, palotinca mons. Henryka Hosera Papa imenovao specijalnim pastoralnim izaslanikom Svete Stolice za Međugorje, urbi et orbi su odjeknuli dijelovi intervjua koji je Bergoglio dao isusovačkom časopisu "Civilta Cattolica", među inim i ovo: 

"Prava Gospe je ona koja rađa Isusa u našem srcu, koja je Majka. Moda Gospe superzvijezde, koja stavlja sebe u središte kao protagonisticu, nije katolička".

Mons. Hoser će kontaktirati i mjesnog biskupa Ratka Perića, i franjevce koji vode župu, i vjernike, istaknuo je vatikanski glasnogovornik Greg Burke, koji je pojasnio novinarima da se nadbiskup neće baviti samim ukazanjima, koja su kao doktrinarno pitanje u nadležnosti Kongregacije za nauk vjere. 

Hoserovo imenovanje je objavilo Papino državno tajništvo, precizirajući da "misija ima za cilj stjecanje produbljenijih spoznaja o pastoralnom stanju u toj stvarnosti te, osobito, potreba vjernika koji onamo idu u hodočašće pa, na temelju toga, predlaganje eventualnih pastoralnih inicijativa za budućnost imat će utoliko isključivo pastoralan značaj".

Nipošto lagana misija

Na vijest o imenovanju poljskoga nadbiskupa, mjesni je biskup Ratko Perić svome kolegi uputio dobrodošlicu, dok je provincijal fra Miljenko Šteko, u ime Hercegovačke franjevačke provincije, čijoj je pastoralnoj skrbi povjerena župa Međugorje, izrazio sinovsku zahvalnost rimskome prvosvećeniku, Svetome Ocu Franji, na istinskoj pastirskoj brizi i pozornosti koja se očituje ovim imenovanjem. 

"U isto vrijeme, Njegovoj Ekscelenciji, nadbiskupu Hoseru, izražavam srdačnu dobrodošlicu. Ova provincija i franjevci koji pastoralno djeluju u Međugorju, s poštovanjem i odanošću primaju imenovanoga Posebnog izaslanika Svete Stolice, potvrđujući iskrenu i potpunu suradnju te svoje molitve za plodan i blagoslovljen rad u izvršenju povjerene zadaće", stoji u provincijalovom priopćenju.

U izjavi za talijansku katoličku agenciju SIR, s obzirom na činjenicu da veliki broj Talijana hodočasti u Međugorje, nadbiskup Hoser je kazao: "Uvijek sam služio Crkvi pa sam tako i ovaj put prihvatio nipošto laganu misiju u Međugorju".

Međugorje, za razliku od Lurda i Fatime, dva najpoznatija marijanska svetišta u kojima se također Gospa ukazivala, i gdje je Crkva nakon nekoliko godina istraživanja potvrdila autentičnost ukazivanja i privatnu objavu vidiocima, još uvijek, ni 36 godina nakon što je šestero djece posvjedočilo da vide Majku Božju, nema konačnog stava koji bi definirao radi li se o (nad)naravnom događaju. 

Dok traju ukazanja, neće se zacijelo ni donositi odluka. Međugorje je na svoj način osporavan, milijuni hodočasnika proteklih su godina pohodili nekad malo hercegovačko selo koje je postalo planetarno poznato, a kroz cijelo to vrijeme mjesni su se biskupi protivili mogućnosti da priznaju autentičnost ukazanja.

S druge strane, franjevci koji pastoralno vode župu prigrlili su brojne hodočasnike, organizirali molitveno-duhovni program. Misa i euharistijsko klanjanje od početka su u središtu zbivanja, pobožnosti poput krunice i križnog puta, molitve za ozdravljenje postale su dio svakodnevice u župnoj crkvi, na Podbrdu i na Križevcu. 

Mnoga su se obraćenja dogodila u Međugorju, jer toliki su u molitvenom ozračju iznova doživjeli sakrament ispovijedi.

Povjerene tajne

"Da bi Crkva priznala Međugorje trebat će vremena. Crkva uvijek mudro postupa i ispituje bilo vremena. Svaka je crkva sveto mjesto, a kamoli ne Međugorje gdje hodočaste i obraćaju se ljudi iz cijelog svijeta", kazao je jednom prilikom velečasni Zlatko Sudac, ističući kako je Međugorje ispovjedaonica svijeta. 

To je prvo što uočite kad u vrijeme hodočasničke sezone vidite stotine i stotine ljudi kako oko međugorske crkve čekaju u redu za ispovijed, a ispovijeda se na svim svjetskim jezicima. Kad sam prije nekoliko mjeseci bio u Fatimi, trebalo mi je dosta vremena da pronađem ispovjedaonice.

U nedavno objavljenoj knjizi vidjelice Mirjane Dragičević-Soldo s naslovom "Moje srce će pobijediti", autorica naslov navodi pozivajući se na jednu Gospinu poruku: "Ono što sam započela u Fatimi, završit ću u Međugorju. Moje srce će pobijediti". 

Ove je godine stota obljetnica ukazanja u Fatimi. Tamo je Gospa vidiocima povjerila tajne, kao što je učinila i u Međugorju. O svojim iskustvima i susretima s Gospom vidjelica Mirjana svjedoči na zanimljiv način u svojoj knjizi, osobito o progonima kojima je godinama bila izložena. 

Piše i o tajnama, ističući treću da će Gospa na Podbrdu ostaviti vidljiv znak svoje prisutnosti. To tek treba dočekati, i onda ne treba isključiti osporavanja...

Nadbiskup Hoser do kraja ovoga ljeta trebao bi ispitati "pastoralno stanje u toj stvarnosti". Međutim, nitko ne može reći da Gospa u Međugorju sebe stavlja u središte kao protagonisticu. 

Potvrđuje to i Gospina poruka Mirjani od 2. siječnja 2016.: "Zato, djeco moja mila, neka riječi moga Sina i Njegova ljubav budu prva i posljednja misao vašega dana."

Naslovnica Međutim