Mišljenja Librofilija

Librofilija

Ivica Ivanišević

Čitanje XX. stoljeća

librofilija

"Apsolutno nezamislivo" priča je o dvadesetom stoljeću, koju autor John Higgs započinje 15. veljače 1894. Ako smo ulazak u treće tisućljeće proslavili 2000., dakle, cijelu godinu prije njegova službenog početka, zašto bismo ovome Britancu zamjerali preuranjeni start? A toga se dana francuski anarhist Martial Bourdin probudio s čvrstim uvjerenjem da podmetne bombu u Kraljevski opservatorij u Greenwichu. Zašto je prčeviti revolucionar odlučio raznijeti jednu znanstvenu instituciju, a poštedjeti obližnja središta političke moći kao što su Buckinghamska palača ili zgrada Parlamenta? Razlog je bio simboličan: dogovorom dvadeset pet najmoćnijih zemalja toga vremena Greenwich je bio priznat kao prvi meridijan, neka vrsta polazišne točke cijeloga svijeta. Udarajući po toj meti Bourdin je tukao u samo srce britanskoga imperija, ali i šireg, međunarodnog poretka vrijednosti. Njegov pothvat neslavno je propao. Bombu je nehotice aktivirao u obližnjemu parku, a od nje nije stradao nitko osim samog Bourdina, čiji su dijelovi tijela pronađeni u radijusu od šezdeset metara.

Da je ovaj anarhist malo pričekao, vjerojatno bi shvatio, veli Higgs, kako je svaka bombaška akcija s ciljem uništenja nekog simboličkog središta osuđena na neuspjeh naprosto zato što je dvadeseto stoljeće otpočelo u znaku temeljitog negiranja svakog čvrstog oslonca.

Svijet znanosti poljuljala je Einsteinova teorija relativnosti. Umjetnici o njoj, naravno, nisu imali pojma, ali kao da ih je nadahnula ista metodička sumnja u izvjesnost svega što si utvaramo da znamo, pa su počeli stvarati djela izgrađena na pretpostavci kako jedan kut gledanja nije ni izbliza dovoljan da bi u potpunosti izrazio našu stvarnost. Ni svijet politike nije utekao sudbini stvaranja nove paradigme koja je isključivala čvrste, izolirane oslonce. Ili kako Higgs veli: "Nagli nestanak careva preko golemih prostranstava planeta značio je odstranjenje pojedinačnih, apsolutnih, fiksiranih perspektiva. To je priča koju smo već vidjeli na različitim poprištima. Umjetnost, fizika i geopolitičke strukture prolazile su sličnu revoluciju otprilike u isto vrijeme iz naizgled nepovezanih razloga."

Higgsova knjiga od naslova nadalje bavi se činjenicom da je dvadeseto stoljeće bilo prvo u povijesti koje je temeljito "izblesiralo" ljudski rod. Sve do njegova početka nova znanstvena dostignuća, umjetničke projekte ili političke doktrine mogla su se, barem u osnovnim crtama, razumljivo predočiti većini stanovništva, bez obzira na pojedinačnu razinu obrazovanja. Novi, pak, vijek svojim je zakučastim konceptima (kvantne mehanike, kubizma, psihodelije, matematike kaosa, postmodernizma...) stvari do te mjere zakomplicirao da se za snalaženje u novim idejama počela tražiti itekako ozbiljna specijalistička sprema.

Sprema kojom Higgs očito raspolaže. Jer, uistinu je impresivno s kakvom se lakoćom on šalta s područja književne ili likovne teorije na prostor ljute fizike ili astronomije. Znamo li da je do sada bio poznat kao autor knjiga o Timothyju Learyju i acid-house grupi KLF, ne čudi njega obaviještenost u pitanjima kulture. No, poprilično zbunjuje činjenica da se jednako suvereno kreće i teritorijem prirodnih i tehničkih znanosti. Očito nije bez vraga činjenica što prezime dijeli s elementarnom, pače božjom česticom.

Nekim čitateljima sasvim sigurno neće lijepo sjesti činjenica da Higgs potpuno ignorira ili tek usputno spominje neke osobe i njihova djela koja su, po općem uvjerenju, presudno obilježila dvadeseto stoljeće. Primjera radi, Karla Marxa, čijim su se kanonskim spisima nadahnjivali svi praktičari komunizma, nigdje nećete pronaći između korica ovoga libra. S druge strane, Sigmund Freud prošao je kudikamo bolje, Higgs ga na nekoliko mjesta spominje, ali još uvijek previše rijetko i usputno da bi udovoljio očekivanjima onih koji drže kako je otac psihoanalize umnogome modelirao prošlo stoljeće.

To, međutim, nije dovoljan razlog da se knjiga otpiše kao slaba ili manjkava. Upravo suprotno, Higgsov vrlo osobni izbor ključnih osoba i tema samo podcrtava priličan polemički potencijal ovoga djela. Nezanemarivu prašinu mogle bi u dijelu javnosti podignuti i one dionice teksta koje se tiču "Rolling Stonesa", prema kojima autor nije nimalo nježan i bez krzmanja ih smješta u ideološko susjedstvo Margaret Thatcher. Ako vam se, na prvu, teza može činiti pomalo nategnutom, treba reći kako njezina elaboracija ipak nije lišena solidnog utemeljenja.

"Apsolutno nezamislivo" nije "samo" eruditski libar, nego i vraški zabavna literatura. U tom smislu znakovito je poglavlje o postmodernizmu za koje pisac kaže: želite li ga razumjeti, morate potrošiti nekoliko sati igrajući "Super Mario Bros". Razlog? "U toj igri igrač upravlja brkatim talijanskim vodoinstalaterom po imenu Mario. Mariov zadatak je da se kreće kraljevstvom gljiva kako bi spasio princezu Breskvicu koju je oteo Bowser, čudovišni kralj iz naroda Koopa nalik na kornjače. Valja naglasiti da ništa od toga nema nikakva smisla."

Od video-igara do bloga
Od video-igara do bloga

John Higgs odrastao je u sjevernom Walesu, studirao je u Liverpoolu, a živi i radi u Brightonu. Osim članaka i knjiga, piše i televizijske scenarije (uglavnom za dječje emisije i animirane programe), osmišljava videoigre te se bavi produkcijom. Uza sve to, ima vremena i za uredno servisiranje vlastitoga bloga. Hrvatsko izdanje njegove knjige "Apsolutno nezamislivo" preveo je Marko Kovačić.

Heroina Elsa
Heroina Elsa

Zamoljen u jednom novinskom intervjuu da izabere njemu najmarkantniju osobu dvadesetog stoljeća, Higgs je optirao za barunicu Elsu von Freytag-Lofighoven, u svoje vrijeme turboavangardnu umjetnicu kojoj neki pripisuju pravo autorstvo nad "Fontanom", čuvenim izvrnutim pisoarom koji je u povijesti umjetnosti zaveden kao rad Marcela Duchampa. "Ona je", veli Higgs, "pravi primjer osobe koja je stalno bila na rubu i koju je okolina doživljavala kao potpuno ludu. Naprosto nije bilo konteksta u koji su je suvremenici mogli smjestiti i tako razumjeti."

Naslovnica Librofilija

VIŠE IZ RUBRIKE

Librofilija/Dino Bauk: 'Kraj. Iznova'

Trojica u mraku

'Utopljenici i spašeni'

Kemija zla