Mišljenja ad hoc

ad hoc

Josip JOVIĆ

Misterij gradnje pelješkog mosta

Dok iz Ljubljane stižu prijetnje o vojnom zauzimanju Savudrijske vale, što se nikako ne bi smjelo podcijeniti, u Sarajevu je Zastupnički dom Skupštine BiH usvojio posebnu deklaraciju o pelješkom mostu u kojoj se traži obustava njegove gradnje dok se ne utvrdi granica na moru.

Deklaraciju je inicirao SDA kao vodeća bošnjačka stranka, a poduprli su je, suprotno ranijim najavama i izjavama, zastupnici iz Republike Srpske, jer su uspjeli u tu deklaraciju nadožuntati i neke elemente (unska pruga, most na Savi, cesta kroz Popovo polje) koji nemaju nikakve veze sa samim mostom.

U ovoj troglavoj državi u načelu je svatko protiv svakoga, a u konkretnim pitanjima u različitim kombinacijama obično se poslože dvojica protiv jednoga. Čas su Bošnjaci i Hrvati protiv Srba, čas Srbi i Hrvati protiv Bošnjaka, čas, kao ovaj put, Srbi i Bošnjaci-muslimani protiv Hrvata. Sve nekako dva bez duše, treći bez glave.

Kao razlozi opstrukcije navode se tobožnje neriješeno razgraničenje i problem prolaska brodovima od Neuma prema otvorenome moru. To su, dakako, samo navodni razlozi budući da je granica poznata, most se gradi između dva nesporno hrvatska kopna i preko hrvatskog teritorijalnog mora, prolaz i najvećim brodovima omogućen je gotovo šezdeset metara visokim lukovima.

Pravi i stvarni razlozi su oni koji se ne spominju, a tiču se strateških bošnjačko-turskih interesa za zauzimanje i kontrolu tog dijela Jadrana.

U igri je gradnja trgovačke i ratne luke na području Neuma, gdje se već dulje vrijeme namjerava graditi i džamija, iako tu uopće ne žive muslimani. Bošnjački političari u svemu tome ništa ne pitaju Hercegovačko-neretvansku županiju niti Grad Neum, kojih se to izravno tiče, što svjedoči o svojevrsnu nasilju.

Hrvatske vlasti zacijelo znaju dobro o čemu se radi, ali, što je možda politički mudro, ne žele produbljivati svađu i zatezati zategnute odnose. U Vladi i dalje krajnje benevolentno govore o neobaviještenosti druge strane o tehničkim detaljima i o međunarodnom pravu, naglašavaju se i nadalje dobrosusjedski odnosi i podrška BiH na putu prema EU-u.

O neobaviještenosti, međutim, ne može biti riječi, do EU-a stalo je samo Hrvatima u susjednoj državi, a za dobrosusjedske odnose potrebna su oba susjeda. Instrumentalizirani, žestoki napadi na Kolindu Grabar-Kitarović zbog upozoravanja na potencijalne opasnosti od terorizma ili izjava Bakira Izetbegovića da su zločini mudžahedina bili individualni, dok je Franjo Tuđman bio vođa zločinačkog pothvata ne govori baš o pretjeranu prijateljstvu.

Odnos prema Hrvatima u BiH posebna je priča. I dalje vlada ogorčeno protivljenje izmjenama izbornog zakona kojima bi oni sami birali svoje političke predstavnike, što je zaista minimum konstitutivnosti i ravnopravnosti, čime ih se zapravo tjera u ništa ili pak u katalonsko-kurdski scenarij.

Naslovnica ad hoc