Dalmacija Split

simbličan potez

Andro Krstulović Opara u svoj ured iz Vile Dalmacije prenio maketu broda i poslao snažnu poruku

simbličan potez

Hrvatska i Split nikad neće odustati od nastojanja da se ponos jadranske mornarice, školski brod 'Jadran' koji je početkom rata devedesetih godina zadržala Crna Gora, vrati u svoju matičnu luku u Lori.

Za tim idu zadnje inicijative ministra obrane Damira Krstičevića koji je tijekom susreta s crnogorskim kolegom Predragom Boškovićem iznio zahtjev da se brod vrati Hrvatskoj, nakon čega mu je uputio i pismo istog sadržaja, a formirana je i radna skupina koja bi se trebala baviti ovim problemom.

Premijer Andrej Plenković je još kao zastupnik u Europskom parlamentu zatražio povratak broda, a nedavno je i splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara napravio simbličan potez – iz Vile Dalmacija prenio je u svoj ured veliku maketu š/b 'Jadran' izgrađenog 1933. godine u Hamburgu na inicijativu Jadranske straže. A veliku uokvirenu fotografiju 'Jadrana' u svoj je ured postavio i ministar obrane Damir Krstičević. Očito je dragulj jadranskog pomorstva postao 'opsesija' hrvatskih političara nove generacije.

U zamjenu obnova Lovćena

- Maketa 'Jadrana' bila je izložena na gornjem katu Vile Dalmacije pored Titova apartmana, godinama zaboravljena od svih. Stoga sam naložio da se maketa prenese u ured gradonačelnika, jer je 'Jadran' ponos kako hrvatskog pomorstva, tako i grada koji je njegova matična luka i dio je identiteta Splita. Vidovićevu vedutu grada koja je ondje stajala vratio sam Galeriji umjetnina i uz maketu stavio minijaturu 'Verige', prizor 'vrata' Bokokotorskog zaljeva Vaska Lipovca. Koliko mogu, želim pridonijeti da se oteti jedrenjak vrati Hrvatskoj pa u tom smjeru ide i ovo nastojanje, makar na simboličan način. Koliko mi je 'Jadran' u srcu, svjedoči i zaslon mog mobitela na kojem je prizor tog jedrenjaka pred splitskom lukom – objasnio nam je gradonačelnik Krstulović, koji je kao ravnatelj Muzeja Ivana Meštrovića predlagao da u znak dobre volje, kad se brod vrati Hrvatskoj, naša država pripomogne obnovi Njegoševa mauzoleja na Lovćenu, koji je izradio Ivan Meštrović, a komponente je klesao splitski kipar Andrija Krstulović.



Krstulovićev potez odobrava i kapetan Stjepan Bernardić, zapovjednik 'Jadrana' od 1980. do 1985. godine, predsjednik Udruge kapetana školskog broda 'Jadran', koja se još od devedesetih žestoko bori za povratak broda.

- Lijepo je da je maketa 'Jadrana' izložena u uredu gradonačelnika i sjećam se da je Krstulović još dok je bio u Zagrebu bio zainteresiran za ovu tematiku. Ipak, glavni pokretači procesa povratka bit će premijer Plenković i ministar Krstičević koji su se od svih hrvatskih političara dosad pokazali najangažiraniji.

Crna Gora brod ne da iz čistog inata i dobro znaju da je pravo na našoj strani jer je 'Jadran' upisan u flotnoj listi Ratne luke Lora, ovdje mu je matična luka i formacijski pripada Splitu. Sukcesija imovine bivše JNA prema međunarodnom pravu vodi se po teritorijalnom načelu i stoga prema svim propisima 'Jadran' treba biti naš. Sva potrebna dokumentacija za taj proces već je odavno pripremljena i Crnogorcima je jako dobro poznata – objašnjava kapetan Bernardić, koji spominje i četverogodišnji remont u Bijeloj koji je okončan ove godine i u koji je uloženo 1,7 milijuna eura. Nedavno su prodani i veliki i mali dok tog brodogradilišta u stečaju pa će crnogorska flota odsada biti remontirana u drugim zemljama.

- Najvažnije radove na remontu 'Jadrana', koliko mi je poznato, odradile su hrvatske tvrtke, a Crna Gora nikad nije izgradila niti jedan brod, pa izlaz na more dobili su tek 1898. godine. Oni više i nemaju stručnjaka za tako složene poslove i pravo je pitanje koliko je kvalitetno izveden kompletan remont 'Jadrana' – smatra Bernardić.

Iz Ministarstva obrane RH naglašavaju da je školski brod 'Jadran' neraskidivi dio hrvatske pomorske povijesti pa Hrvatska vlada, odnosno MORH poduzimaju sve korake u sklopu bilateralnih susreta s predstavnicima Ministarstva obrane Crne Gore kako bi zajednički došli do kvalitetnog i za obje strane prihvatljivog rješenja budućeg korištenja školskog broda 'Jadran'.

Isplovi li iz Crne Gore...

- U skladu s navedenim Ministarstvo obrane očekuje da će se ovo pitanje riješiti u duhu prijateljske, dobrosusjedske suradnje, a na obostrano zadovoljstvo. Također, i posljednji postupci crnogorskih vlasti ukazuju na pozitivan odnos crnogorske strane koja respektira odlučnost hrvatskih vlasti da zaštite svoje interese spram sukcesijske mase bivše države te spremnost za iznalaženje obostrano prihvatljivog rješenja.

Međutim, sve dok se ne iznađe zajedničko i za obje strane prihvatljivo rješenje, pozicija Republike Hrvatske spram crnogorskog protupravnog korištenja školskog broda 'Jadran' isključivo za potrebe Ministarstva obrane Crne Gore ostat će nepromijenjena. To znači da bi Republika Hrvatska u slučaju korištenja broda u međunarodnim vodama bila prisiljena poduzimati sve diplomatske i međunarodnim propisima dopuštene postupke, skrećući pozornost da se radi o brodu neriješenog vlasničkog statusa, koji je predmet sukcesijskog spora između dviju država – upozoravaju iz hrvatskog Ministarstva obrane.


Dug 57 metara, tri jarbola...
'Jadran' je jedrenjak tipa barkantin, deplasmana 720 tona, dužine 57, širine 8,80, visine 2,64 i gaza od 4,20 metra, s tri jarbola i 12 jedara. Osim Jadranskim morem, brod je plovio Crnim, Sjevernim, Crvenim i Sredozemnim morem, te tri puta Atlantskim oceanom.

 

Naslovnica Split