Dalmacija Split

ekološki aktivist, profesor Tomislav lerotić i udruga ‘sunce’ upozorili glavnogA gradskog komunaLCA RONALDA REJU:

Otrovne vode s Karepovca završavaju u maslinicima

ekološki aktivist, profesor Tomislav lerotić i udruga ‘sunce’ upozorili glavnogA gradskog komunaLCA RONALDA REJU:

Na sreću, tlo oko deponija sastoji se od tupine tako da otrovne tekućine ne prodiru duboko do pitke vode, nego se razlijevaju po površinskom sloju tla. Ekolozi nas prozivaju zbog Karepovca na kojem smo nemoćni, a bune se kad treba odrediti lokac

Na sreću, tlo oko deponija sastoji se od tupine tako da otrovne tekućine ne prodiru duboko do pitke vode, nego se razlijevaju po površinskom sloju tla. Ekolozi nas prozivaju zbog Karepovca na kojem smo nemoćni, a bune se kad treba odrediti lokaciju za gospodarenje otpadom - kaže Rejo

 - Nakon svake kiše, s gradskog deponija na Karepovcu se slijevaju crni potoci. Otrovne vode natapaju obližnje livade i maslinike i tko zna dokle dopiru, tvrdi ekološki aktivist prof. Tomislav Lerotić, koji je s udrugom “Sunce” ovih dana, zbog splitskih ekoloških problema, posjetio gradskoga komunalca Ronalda Reju.

 - Budući da u Splitu, kao i u cijeloj županiji, nema organiziranog odvojenog prikupljanja otpada, građani opasni otpad bacaju u kante za komunalni otpad. Zbog toga stare baterije, fluo cijevi, ostaci boja, herbicida, pesticida, lijekova i predmeta koji sadrže azbest, teške metale i druge opasne tvari završavaju od 1964. godine na “odlagalištu” Karepovac, koje nema ni minimalne uvjete za odlaganje komunalnog, a još manje opasnog otpada, upozorava Lerotić.

Nikako u Lećevicu

Koliko će ova ekokatastrofa potrajati, trenutačno nitko ne zna. Ronald Rejo priznaje kako na Karepovcu ne postoji sustav zbrinjavanja procjednih voda koji bi zaustavio da one zagađuju okoliš.

Aktivist Lerotić snimio je crne potoke oko Karepovca i fotografije proslijedio ‘Slobodnoj Dalmaciji’
 - Svi znamo da je Karepovac ekobomba. Situacija jest alarmantna. No, jedino rješenje je u saniranju Karepovca, a da bi se to dogodilo, potrebno je prethodno izgraditi centar za gospodarenje otpadom u Lećevici. Taj proces ide presporo, ali za to je kriva spora zakonska procedura koja se može jako dugo razvući, tvrdi Rejo, koji priznaje i da se na Karepovcu ne provode mjerenja štetnosti crnih potoka.

 - Zašto vršiti mjerenja kad znamo da su te vode opasne? Na sreću, tamošnje tlo se sastoji od tupine, tako da otrovne tekućine ne prodiru duboko do pitke vode. One se razlijevaju po površinskom sloju tla, što je također neprihvatljivo, smatra član Poglavarstva za komunalu koji ne štedi ni ekološke udruge.

 - Ekolozi nas prozivaju zbog situacije na Karepovcu, u čemu smo kao Grad trenutačno nemoćni, ali se istodobno bune kad treba odrediti lokaciju za županijski centar za gospodarenje otpadom, napominje Ronald Rejo.

Isparilo jezero

Lerotić smatra da je neoprostivo to što na Karepovcu nema sustava za prikupljanje procjednih voda.

 - Donedavno se od dijela procjednih voda stvaralo “akumulacijsko jezero” na livadi iza Karepovca. Tako se bar dio opasnih voda “kontrolirao”. No, početkom godine netko je postavio cjevovod za odvodnju procjednih voda iz tog jezera koje sada dospijevaju na polja i putove oko Karepovca, kaže Lerotić.

 

Naslovnica Split
Page 1 of 2FirstPrevious[1]2Last