Dalmacija Split

do not cross

Dragan Primorac: Forenzičari su traženi jer je sve više kriminala

do not cross

Studenti Sveučilišnog odjela za forenzične znanosti na Smotri Sveučilišta

Na spomen forenzike većini ljudi prvo na pamet padnu američke serije i filmovi, no baviti se forenzikom ne znači samo izići na jezivo mjesto događaja i skupljati materijalne dokaze. Uloga forenzičara sve više dolazi do izražaja i u drugim stadijima kaznenog djela, kad se trude preduhitriti zločin(ce), odnosno kad ih neprestano prate s namjerom da ih spriječe da počine štetu.

Sve su to izazovi koje čekaju studente Sveučilišnog odjela za forenzične znanosti, koji djeluje u Splitu od 2009. godine, otkako su ga osnovali prof. dr. sc. Dragan Primorac i prof. dr. sc. Šimun Anđelinović, kao komplementarnog najpoznatijim svjetskim forenzičnim programima u SAD-u.

Znanost i poziv

Ove godine u Splitu je promovirano 106 novih magistara forenzike koji, ovisno o završenom studijskom modulu (Istraživanje mjesta događaja; Forenzična kemija i molekularna biologija; Forenzika i nacionalna sigurnost te Financijsko-računovodstvena forenzika), svoje sposobnosti nude na tržištu rada, posebice pravosudnoj praksi i gospodarstvu, ili nastavljaju svoje školovanje subspecijalizacijama. Inače, diplomski sveučilišni studij forenzike traje dvije godine i na njemu se stječe 120 ECTS-a. Za upis je potrebno završiti preddiplomsku sveučilišnu razinu studija i ostvariti minimum od 180 ECTS-a.

– Forenzika nije samo znanost, nego je i poziv koji se živi s namjerom i ciljem da se svakoj pronađenoj kapljici krvi da ime i prezime. Drugim riječima, da se svakoj žrtvi zločina vrati narušeno dostojanstvo – kazala je Melanie Tolj, studentica forenzike, na Otvorenom danu ovog studija.

Studenti i djelatnici ovog studija usko surađuju sa Sveučilištem u Mariboru, eminentnim američkim sveučilištima New Haven i Penn State, a Hrvatska je domaćin međunarodnog simpozija na kojem sudjeluju forenzičari svjetskog ugleda i nobelovci.

Važnost suradnje Odjela s američkim sveučilištima ogleda se u dugogodišnjoj zajedničkoj suradnji i radu na analizi žrtava Domovinskog rata, a koja se nastavila nakon osnivanja Odjela suradnjom s jednom od najprestižnijih svjetskih znanstvenih organizacija iz područja kliničke i forenzične genetike, International Society for Applied Biological Sciences (ISABS), kao i zajedničkim autorstvima na znanstvenim radovima, održanim radionicama i slično.

Sve više kriminala

– U području forenzike u svijetu se, nažalost, nije teško zaposliti jer je različitih oblika kriminala sve više i ni jedna država ne može biti mirna sa sigurnosnog aspekta bez snažne forenzičke struke – odgovorio je prof. Primorac na upit gdje se forenzičar može zaposliti.

Zajedno s prof. Anđelinovićem i kolegama, odmah početkom Domovinskog rata pokrenuo je procese identifikacije koristeći DNA tehnologiju.

Danas se otvaraju nove prilike za mlade forenzičare, posebice zbog činjenice da, osim policije, vojske, državnog odvjetništva, sigurnosnih agencija, sudova..., brojne privatne korporacije zapošljavaju forenzičare kako radi povećavanja transparentnosti i sigurnosti poslovanja, tako i radi prevencije mogućih zlouporaba.

S obzirom na razvoj novih tehnologija, jedan od najvećih izazova, smatra Primorac, postaju "cold cases" koje će se ponovno otvarati jer nove tehnologije omogućuju da se na osnovi biološkog traga dođe do izgleda počinitelja kaznenog djela.

Merien Ilić
snimio Jakov Prkić / CROPIX

Naslovnica Split