StoryEditorOCM
Dalmacijasve je isto k'o i lani...

Očajni dalmatinski poljoprivrednici još zbrajaju ogromne štete, ali mukama nije kraj: Bože, poštedi nas crnog petka!

Piše Braco ĆOSIĆ, Toni PAŠTAR, Mate PRIMORAC
21. travnja 2017. - 18:58

Imotski poljoprivrednici, osobito vinogradari, zaista nemaju sreće. Njihove "tvornice na otvorenom", o kojima ovise mnogi kućni proračuni, opet su osakaćene, baš kao i prošle godine. Slana i pad temperature ispod nule u noći s ponedjeljka na utorak uništili su gotovo 70 posto vinograda na velikom području Imotskog polja.

Upravo je prošle godine 21. travnja slana uništila veliki dio mladica na lozama na širokom području od Šumeta u općini Proložac na zapadnom dijelu Imotskog polja, pa preko središnjeg dijela, sve do vinograda u općinama Zmijavci i Runovići.

Zbog toga je i prošlogodišnji urod vinogradara s tog područja bio katastrofalan. I ove će godine biti isto. Ovaj put nastradali su vinogradi i u Drumu, na Mujića polju, te na jednom dijelu Vinjana Donjih.

– Štete će biti velike, to je bilo vidljivo već u utorak ujutro jer je nalet mraza bio vrlo oštar – kaže Stipe Đuzel, dipl. ing. agronomije.

– Ponajviše su uništene mladice koje su već dobro izrasle i na kojima su bili vidljivi grozdići, te će se šteta osjetiti na cijelom urodu. Ostali su za sada zaštićeni pupovi koji se još nisu otvorili. Govorim za sada, jer meteorolozi opet predviđaju pad temperature i, ako se to ostvari, štete će zaista biti izuzetno velike.

Na svu sreću, vinogradi u brdskim predjelima Imotske krajine ostali su netaknuti ovim naletom slane, no ostali poljoprivrednici u Imotskom polju, a posebno u općinama Zmijavci i Runovići, imat će, baš kao i prošle godine, velike štete. Hitno se treba savjetovati sa stručnjacima, pokušati već u roku 24 sata sa zaštitom određenim preparatima kako bi se dao dodatni obrambeni impuls ostatku mladica, dok za mladice koje su nastradale nema spasa. Šteta, a tako je sve lijepo krenulo u mnogim vinogradima i očekivali smo da će ova godina biti uspješnija od prošle – veli Stipe Đuzel.

U vinogradu Veljka Tolića, uzornog vinogradara i vlasnika OPG-a iz Druma, prava pustoš. Vinograd s oko 800 loza domaće kujundžuše i vranca primjerno je uređen, loza je krenula kako se samo poželjeti može...

– Toliko sam tužan da vam to ne mogu opisati – veli Veljko, kojega smo zatekli u vinogradu kako prebire po uvelim mladicama.

– Nije mi toliko do financijske štete, koja će biti velika, koliko sam tužan vidjevši kako su dojučerašnji lijepi otvoreni pupovi s listovima sada splasnuli i priklonili se zemlji. Slana je sve uništila – utučeno kaže Veljko.

Zbog snježnog nevremena koje je u noći na srijedu zahvatilo Cetinsku krajinu, ovdašnji poljoprivrednici s razlogom strahuju da bi mogli ostati bez dobrog dijela očekivanog uroda povrća, voća i vinove loze. Već u utorak je Sinj bio najhladniji grad u Hrvatskoj s temperaturom od minus dva stupnja Celzijeva.

Mr. Ivana Župić iz Poljoprivredne savjetodavne službe upozorila je poljoprivrednike na moguće posljedice mraza na poljoprivredne kulture i savjetovala im da se posavjetuju sa stručnjacima na koji način provesti zaštitu kako bi se umanjile štetne posljedice.

U noći na srijedu stiglo je još veće zahladnjenje. Snježna granica spustila se ispod 650 metara. Zbog snijega, ipak neuobičajenog u ovo doba godine, u Nadcestariji Sinj aktivirali su zimsku službu, koja je prije više od mjesec dana stavljena u mirovanje.

I vrgorački poljoprivrednici sa zebnjom prate vremenske neprilike ovih dana. Noć s utorka na srijedu donijela je snijeg u planinama i poplave u gradu.

Kad u travnju snijeg prekrije Biokovo i Velež, mrak padne na oči vrgoračkim i hercegovačkim poljoprivrednicima. Pred njima su ovih dana besane noći, cijela bi im ljetina mogla propasti. I ugledni vrgorački agronom mr. sc. Danko Tolić ističe kako bi noć s petka na subotu poljoprivrednicima mogla donijeti velike probleme.

– Prema onome što meteorolozi najavljuju za naše područje, te noći temperatura bi se mogla kretati od minus dva do minus pet Celzijevih stupnjeva. Ako se to uistinu dogodi, stradat će 80 posto uroda jagoda. To bi bio jedan od najgorih scenarija, jer jagoda se ne može obnoviti, plod je već formiran. Apsolutno je sve ugroženo, od bresaka, jabuka, vinove loze do krumpira. Strah me uopće razmišljati o tome. Sreća da ljudi još nisu krenuli sa sadnjom lubenica – kazao nam je mr. sc. Tolić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. travanj 2024 08:43