Pravu cijenu polarne hladnoće tek ćemo osjetititi: limuni i mandarine su uništeni, krumpir i blitva poskupljuju za duplo, a kilo salate već dosegnulo - 50 kuna!

Niske temperature, loše vrijeme, snjegovi i kiše – sav je taj zimski "dernek" upropastio nasade povrća u Italiji i Španjolskoj, najvećim proizvođačima Europe. Kod nas je, nažalost, situacija ista. Polarne hladnoće uništile su domaću poljoprivredu i u Dalmaciji. Sve to će posve sigurno rezultirati značajnim povećanjem cijena povrća širom Europe, širom Lijepe naše, kako na lokalnim tržnicama, tako i u supermarketima. Ne govorimo o sitnom poskupljenju, već bi, kako stručnjaci predviđaju - cijene povrća mogle rasti između 25 i 40 posto.

Prošetali smo splitskim Pazarom, gdje smo među rijetkim kupcima i smrznutim prodavačima pronašli Josipa Ercegovića, poljoprivrednika iz Sapina Doca, vlasnika Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva...

Grintanje kupaca

- Je, smrzlo je, uvatilo sve po rubu. Vidi ovaj verzot (kelj, op.a.), oparilo ga je, ali je i izvuklo gorčinu, sad je kupus slađi, baš kao što će slađi bit i kaul (cvjetača), brokula. Salata je stradala, više od 80 posto je "poginilo", onaj sitni zametak će ostat vegetirat do prolića, baš kao i blitva i špinat. Selen i petrusimen (peršin) su sačuvani, a karota i cikla su neoštećene – sve nam redom nabraja šjor Josip i dodaje:

- Oko cijene grinta onaj koji se ne razumi! Domaći proizvod nije lijep na oko, kumpiri su kvrgavi, pome nejednake, ali to je pravi proizvod! Naš svit se navika na unisonu ponudu u trgovačkim centrima – uči nas Ercegović.
I uz njega doznajemo i kako je bura i oštra zima u biti dobra kako za zdravlje čovjeka ("Razbucala je baje i bacile!"), tako i za zdravlje zemlje i njenih plodova.

– Priroda mora učinit svoje! Baš kao i čovik, zato kada u centrima ljudi kupuju brokulu za 6 kuna, a onda kod nas "ispale" što kilogram košta 25 kuna, to je zato jer su šest kuna platili komad! A ne kilogram! I kad to staviš na vagu – onda su centri debelo skuplji od nas na pazaru – sama mudrost iz ovog poljoprivrednika progovara.
Gospođa Ljiljana se naljutila kada smo ju pitali hoće li povrće poskupjeti, pa nam je odmah skresala u lice:

– Di ste bili kad smo na proliće lani nudili dva kila blitve za pet kuna?! Samo da prodamo! A sad kada je kil 25 – svi se propeli na zadnje noge, nitko ne računa da je sadnica tri kune, da triba plod zalijevati, njegovati, okopavati, dopremiti na pazar, platiti pazarinu i još se dobro smrznit dok prodaš – veli Ljiljana, i, priznajemo, ima pravo.

Uzgoj u stakleniku

– Ove hladnoće traju već skoro mjesec dana, možda malo manje, pa će povrću u mom vrtu sigurno još toliko trebati da se vrati u normalu. Štete na blitvi, mladoj kapuli, bobu u plasteniku i salati, koja je još i najmanje stradala i koja će se najbrže oporaviti, procjenjujemo na 50 do 60 tisuća kuna. Vrt će se oporaviti, naravno, ako ne bude opet ovako niskih temperatura – objasnila nam je Rosalinda Banić, vlasnica OPG-a i povrtlarica u mjestu Kraj na otoku Ugljanu.

Rosalinda na svom imanju, srećom, osim povrća, ima drugih proizvoda, rakija, likera, maslinova ulja i džemova pa će joj prodaja tih proizvoda olakšati ovu, za povrtlare tešku godinu. Nasadi koja održava u svojem vrtu doživjele su u ovogodišnjem valu hladnoće istu sudbinu kao i kod drugih poljoprivrednika širega zadarskog područja: sve povrće koje je bilo na otvorenom je propalo od hladnoće, zimu preživljava staklenički uzgoj, a agronomkinja Mirjana Dijan iz zadarske Poljoprivredno-savjetodavne službe, koja obilazi teren i povrtlare, kaže da je do manjih oštećenja uzrokovanih vjetrom došlo na pojedinim staklenicima i plastenicima, ali da na njima nema većih šteta.

Kao i drugdje, i na zadarskim je tržnicama i prodajnim centrima cijena povrća skočila i za nekoliko puta. Ono malo prodavača koji su na zadarsku pijacu došli sa svojim proizvodima po jakoj buri i temperaturama i ispod nule, zbog deficita robe dignuli su cijene pa su salata ili blitva koštale i do 30 kn po kilogramu. Ali Mirjana Dijan kaže da trajnijih šteta, kad je o povrtlarstvu riječ, ipak neće biti. Uskoro kreće novi, proljetni ciklus sjetve i sadnje povrća pa će se s većom ponudom i cijene vratiti u normalu. Nekih značajnijih šteta od hladnoće i jake bure koje su pogodile od prije blagdana Tri kralja i zadarsko područje ne bi trebalo biti ni u maslinicima, voćnjacima i vinogradima.

Vinogradi trpe minuse

Ali će ih ipak biti – kaže dipl. ing. agr. Gordana Dragun, rukovoditeljica zadarske podružnice Poljoprivredno-savjetodavne službe.

– Hladnoća i bura najmanje će naštetiti vinogradima jer loza podnosi temperature i do minus 20 stupnjeva, voćke poput trešnje ili breskve također podnose hladnoću, a štete očekujemo u mladim maslinicima i onima koji su jesenas intenzivnije gnojeni jačim postotkom dušika pa im nije dopušteno zimsko mirovanje – kaže Dragun.

Dragun tvrdi da će najmanje štete biti na domaćoj sorti masline oblici, dok su neke talijanske sorte osjetljivije na hladnoću. Najveću opasnost za gotovo sve nasade Dragun vidi u posolici. Ravnokotarska ploča je gotovo okružena morem pa je jaka bura doslovce posolila sve kulture u gotovo svim dijelovima Zadarske županije.

Nakon prvog naleta bure prije desetak dana očekivali smo da će kiša koja je uslijedila oprati sol, što se i dogodilo. Međutim, odmah nakon toga uslijedio je novi nalet bure i nova posolica, a sol je opasna jer uništava mlade pupove na svim kulturama.

– Očekujemo, primjerice, da će šteta od soli biti na voćkama kad bura prestane, kad otopli i dođe do razvoja pupova – kaže ing. Dragun.

Njezina je preporuka da se ni u vinogradima ni u voćnjacima ni u maslinicima još ne kreće s rezidbom, bar dok se ne stabiliziraju nešto više temperature.

Obnova na proljeće

Na drugom kraju obale - polarne hladnoće koje su proteklih dana pogodile dolinu Neretve potpuno su uništile domaću poljoprivredu. Stradali su povrtnjaci, nasadi kupusnjača, salate, blitve, mrkve, celera, peršina, poriluka. Tako na hrvatskom tržištu neće uopće biti povrća iz doline Neretve, uzgojenog na otvorenom. Ništa bolje nisu prošli ni plastenici koji su se također smrznuli. Ostali su tek oni malobrojni s ugrađenim sustavima grijanja, ali riječ je o zanemarivo malom broju. Domaće tržište poljoprivrednih proizvoda ovih dana bilježi rast potražnje za svim vrstama voća i povrća. Nedostatak nužno povlači veće cijene pa se mnogi žale na enormno visoke cijene povrća. Cijene blitve ili salate na veletržnicama u prosjeku su, usporedivši s istim razdobljem prošle godine, veće za sto posto, pa primjerice u Zagrebu ili Osijeku za kilogram salate valja izdvojiti i do 50 kuna.
Unatoč nedostatku i povećanim cijenama povrća na tržnicama, stručnjaci smatraju da neće biti većih lomova jer da će se već na proljeće poljoprivredna proizvodnja obnoviti.

Naime, agronom, Robert Doko smatra da će urod primjerice kupusnjača biti manji za oko tridesetak posto te da će se već u ožujku obnoviti domaća proizvodnja jer će se tada moći brati nasadi koji su trebali dospjeti za berbu u prosincu.

– Štete zavise od svake pojedine sorte kupusnjača koja više ili manje podnose hladnoću. Riječ je odgođenoj berbi koja će se prebaciti za kraj veljače ili početak ožujka – pojasnio je Doko, naglašavajući da su štete i gubici na proizvodnji vanjskog povrća neizbježni.

Stabilizacija cijena na hrvatskim tržnicama očekuje se tek za oko mjesec dana, kada dospiju kupusnjače, špinat i blitva, koji su uspjeli preživjeti polarnu hladnoću neuobičajenu za dalmatinsko podneblje.