Mladi inženjerski trojac iz Dicma zadivio struku na međunarodnoj izložbi inovacija: evo s čime su pobijedili

Među dobitnicima nagrada i priznanja ovogodišnje Međunarodne izložbe inovacija ARCA, održane u Zagrebu, jest i tvrtka "Končar-Električni uređaji" d.d. iz Dicma kojoj je pripala zlatna medalja za inovaciju Zelena kućna elektrana.

Priznanje je to značajnije kad se ima u vidu da je na izložbi predstavljeno čak 180 inovacija iz zemlje i inozemstva. U svakom slučaju, medalja je više nego dovoljan razlog za posjet tvrtki "Končar" koja se sa splitskih Mejaša prije pet godina preselila u gospodarsku zonu u Dicmu. A u Dicmu, u novosagrađenom objektu okruženom zelenilom, dočekuje nas ekipa mladih zaposlenika koji su pod okriljem tvrtke u nagrađeni projekt uložili svoje znanje i trud.

Zelena kućna elektrana djelo je, doznajemo, Marine Crnjac, magistre industrijskog inženjerstva, referentice u pripremi proizvodnje i koordinatorice tima, Ante Botića, inženjera elektronike iz Odjela kontrole kvalitete, i Ivana Gjirlića, inženjera energetike iz istog odjela. Budući da ni inovacija ni projekata nema bez financijske potpore tvrtke, razgovor nije mogao proći bez voditelja financija i računovodstva Drage Krpetića.

Upotreba obnovljivih izvora energije odavno nije nepoznanica, pa se na prvu nameće pitanje što je zapravo inovativno u Zelenoj kućnoj elektrani.

- Naš sustav zamislili smo kao sunčevu elektranu koju ćemo kupcu isporučiti modelom "ključ u ruke", ali ono što je inovativno u cijelom sustavu je zapravo ormar koji sadrži svu elektroopremu potrebnu da bi jedna sunčeva elektrana funkcionirala i to nudimo kao kompaktan proizvod, ono što još nitko ne nudi - u ime ekipe odgovara Marina.

- Na sastavljanju tog ormara radio je mladi tim inženjera zato što određena oprema ima različite specifikacije, uvjete u kojima može funkcionirati, pa ih je bilo potrebno posložiti. Kao koordinator tima posložila sam neke korake kojima smo zapravo došli do ideje da to bude kompaktan proizvod - pojasnila je simpatična magistra.

Doznajemo i da je ormar metalni, dimenzija metar za metar, dubine dvadeset centimetara.

- Sastavni dio sustava su i nosači panela - uključio se u razgovor Ivan Gjirlić.

- Budući da na tržištu ima različitih izvedbi, radilo se na tome da se naprave što jednostavniji. Nosači su inače komplicirani, ali mi ih radimo jednostavnima.

Dogovorene i usvojene korake trebalo je, naravno, s ideje pretočiti u - proizvod.

- U početku smo napravili svoje proračune kako bi to trebalo izgledati, koja oprema nam treba, koji paneli, koji inverter... sve što nam treba - kazuje Ante.

- Nakon toga smo nacrtali strojarske dijelove, izgled ormara, smještaj elemenata i na kraju proveli ispitivanje. Ispitali, probali i dobili rezultat - sustav radi.

Sustav em radi, em je nagrađen, ali, doznajemo od Ante, to ne znači i da se ne može usavršiti.

- Sa ovom sadašnjom izvedbom gledali smo da nam montaža bude što lakša - obrazlaže Ante svoje stajalište.

- Znači, vi praktično postavite ormar i učvrstite ga na zid. S lijeve strane ormara spajate konektore sa solarnim panelima, a sa desne strane su konektori koji idu na brojilo. Uštekate četiri - pet žica i gotovi ste. Ne trebate otvarati ormar. A sad, u daljnjem razvoju proizvoda, gledamo još smanjiti dimenzije ormara i poboljšat funkcionalnost.

Prema riječima Marine Crnjac, reakcije posjetitelja na sajmu bile su pozitivne. Zanimali su se za proizvod, već je bilo konkretnih upita. - Možda dođu i prve narudžbe - optimistična je naša sugovornica.

- Optimizam je opravdan i donekle očekivan jer se - naglasio je Drago Krpetić - radi o pilot-projektu.

- Proizvodnja solarnih elektrana nije nešto čime se naša tvrtka bavi, bavi se proizvodnjom niskonaponske i srednjonaponske opreme za distribuciju energije - kaže Krpetić.

- U ovaj smo projekt ušli jer smo prepoznali priliku na tržištu. Inače, inovatori u pravilu traže investitora, a mi smo tvrtka koja to može raditi i time nam je startna pozicija bolja. S ekonomske strane gledano, solarne elektrane već postoje i u tome nema ništa inovativno. Ono što smo mi predložili jest da taj koncept solarne elektrane bude dostupniji. One su danas skupe, a ne postoji sustav koji vam jamči da sve i jednog dobavljača možete ugraditi u svoju zgradu - veli voditelj financija.

A kad već govorimo o financijama, najvažnije je pitanje može li prosječni hrvatski građanin sebi priuštiti primjenu obnovljivog izvora energije. Stoga će sigurno u startu raditi usporedbu aktualnog s potencijalnim iznosom mjesečnog računa za potrošnju električne struje. Voditelj financija ima odgovor i na ovaj upit.

- U suradnji s jednom financijskom institucijom radimo na tome da se dobije takozvani zeleni kredit - ukazuje Krpetić na rješenje.

- Ono što ovu elektranu čini posebnom jest da u Dalmaciji u šest godina vraćate tu svoju investiciju. U tih šest godina, umjesto da plaćate račun za struju HEP-u, vraćate kredit. Druga stvar, ako se, primjerice, bavite iznajmljivanjem apartmana, može se s HEP-om dogovoriti da obračun vaše struje ide na razini godine dana, pa u zimskom periodu akumulirate tu električnu energiju, a ljeti trošite. Na kraju vam obračunski račun bude stotinu - dvije stotine kuna - ističe Krpetić.

HEP, naravno, nije isključen ni u kojem segmentu, jer je za uporabu Zelene kućne elektrane nužna upravo HEP-ova elektroenergetska suglasnost.

- Radi se o sunčanoj elektrani koja se veže na mrežu HEP-a Končar, međutim, daje suport i u tom dijelu, baš kao i na ishođenju sve ostale potrebne dokumentacije - kaže Marina Crnjac.