Ispričavamo se građanima i posjetiteljima našega grada i izvora Jadra što se dogodio ovakav slučaj. Srećom nije nitko stradao, a mi pod hitno krećemo u realizaciju - dočekao nas je na izletištu u Majdanu zamjenik solinskoga gradonačelnika, a uskoro u funkciji gradonačelnika Dalibor Ninčević s nadležnim službama, s kojima smo i mi obišli teren.
JUČERAŠNJI TEKST: Izlet umalo završio tragedijom
- Vodili smo se time da je već prije ovdje, dugi niz godina, postojala slična betonska ploča za loženje i nikada se nešto slično nije dogodilo. Zaista nam nije jasno što se zbilo. Jedino što se možda moglo dogoditi jest to što je ova ploča malo deblja od prijašnje, a velika je vlažnost uokolo i na podu zbog rijeke kojom je ovaj otočić okružen, pa je povuklo vlagu - razmišljaju tako okupljeni.
Sve je rađeno, kažu, prema projektu i toškovniku, tampon od deset centimetara, poviše toga petnaestak centimetara betona i unutra armaturna mreža, standardno.
- Odmah, u petak, radnici će krenuti na zadatak. Dotad će se označiti da ovo nije za korištenje - kazuje Dalibor Ninčević.
- Na betonsku ploču stavit će se deset centimetara šamotnog pijeska, a na njega pet centimetara šamotne opeke - govori Sanja Samardžija, pročelnica Odjela za komunalne djelatnosti, gospodarstvo i upravljanje prostorom grada Solina.
Nekoliko ljudi nam je nakon teksta prepričalo slične slučajeve koji su imali, jedan građanin nam je kazao kako je on bio svjedok slične situacije na jednom drugom izletištu kada je društvo željelo ispeći janjca, a isto je bila obična betonska ploča.
- Jesu oni poviše stavili i lim, ali nije ništa pomoglo, odletija je lim i janjac u arju. S obzirom da beton nije homogen materijal, ima rupice, dolje se vjerovatno akumulirala vodena para, vlaga, i beton je pod vatrom poskočio. Kako su prije radili na kominu, bija bi od pune cigle ili šamota, ili bi se stavljala čelična ploča na beton. Nikad ne smiš ložit direktno na beton - ističe naš sugrađanin.
- Takav projekt se nije smio raditi bez šamotnih matuna i druge potrebne podloge poput pijeska, gline i sličnog koji sprečavaju razvoj velikih temperatura na beton. Na betonu se ne može ložiti vatra, on puca - dodaje i djelatnik jedne građevinske firme.
- Čitali smo u "Slobodnoj" da su građani tražili da se ovdje postavi još klupa i stolova, jer je postojećih malo, već kroz idući tjedan ćemo to odraditi, sadašnje stolove ćemo još produžiti, a dodat ćemo još jedan dosta duži od postojećih. Također, za djecu ćemo postavit i koju ljulju - zaključuje Ninčević, ističući kako će za ovaj vikend ložište na izvoru opet biti spremno za upotrebu.
- Ovo mi je prva vijest, prvi put u svom radnom vijeku čujem da je beton "eksplodirao" jer u određenim uvjetima može samo popucati - komentar je dipl. ing. građevine Borisa Grassija, inače tehnologa betona, na informaciju o događaju na izvoru Jadra.
Beton je, inače, podsjetio je, klasificiran kao negorivi i nezapaljivi materijal i kao takav u armiranim konstrukcijama kod požara štiti armaturu od oštećenja sve do temperature od 500 stupnjeva Celzijevih. Iznad te vrijednosti u betonu dolazi do isparavanja vode iz pora i otvaranja pukotina, ali i tada je riječ samo o pukotinama, a nikako o eksplozijama.
Za eksploziju bi trebala postojati nekakva goriva tvar, a to beton definitivno nije jer se sastoji od cementa, kamenog agregata i vode, te u zanemarivim količinama aditiva (pet litara aditiva na metar kubni betona), dakle, komponenata koje nisu gorive.
U konkretnom slučaju, iako je teško govoriti na neviđeno, pretpostavka je da je zarobljena voda u betonu pri zagrijavanju prešla u paru zbog čega je došlo do većih naprezanja nego što beton može podnijeti i stvorila pukotinu, a samim time i pucanje.
Postoji, međutim, i druga mogućnost. Kako se beton zagrijava s gornje strane (ložište), a položen je na zemlju dosta hladnije temperature, s donje strane je stalno hladan pa je moglo doći do ekstremnih vrijednosti temperaturnog gradijenta koji premašuje vlačnu čvrstoću betona i uzrokuje njegovo pucanje - kazao nam je Grassi.
Eksploziju betona čudnom naziva Željko Krstičević, bivši sudski vještak za graditeljstvo, koji kao mogući uzrok pretpostavlja zaostali mjehur zraka u betonu od kojeg je podloga. Kao primjer negorivosti betona navodi kamine rađene od tog materijala. Oni se, podsjeća, oblažu šamotnim opekama, ali ne radi zaštite od eventualne eksplozije, nego radi dužeg zadržavanja topline.
- Dogodilo se nešto ne tipično, a uzrok bi se mogao otkriti u analizi uzorka navedene betonske podloge u laboratoriju kakav ima IGH u Splitu - preporučio je Krstičević.
Naši sugovornici ne isključuju ni mogućnost da je u agregat ili ispod betonske podloge mogao dospjeti materijal kojemu tu nije mjesto.
Ninčević se osobno ispričao našem čitatelju
Solinski dogradonačelnik Dalibor Ninčević zatražio je od nas kontakt s našim čitateljem kojemu se ovo dogodilo na izvoru Jadra, kako bi mu osobno i u ime Grada uputio isprike zbog ovog događaja.