Izgledno je da će na području Šibensko-kninske županije biti proglašeno stanje elementarne nepogode zbog mraza koji je početkom ovog tjedna poharao poljoprivredne kulture. Procedura je pokrenuta, a o razmjerima štete očitovat će se Povjerenstvo, koje je ovih dana utvrđuje.
Već sada je, međutim, jasno da u pojedinim vinogradima na skradinskom, drniškom i prominskom području ove jeseni neće biti berbe. Kombinacija mraza i temperature koja se spustila ispod nule bila je pogubna za pojedine vinogradarske sorte. Od Gordane Kožarić-Silov, više stručne savjetnice u Savjetodavnoj službi, doznali smo da cijelo područje županije nije jednako stradalo.
– Prema našim informacijama, najviše je stradala vinova loza i povrtne kulture, i to u zaleđu Šibenika, od Dubrave i Danila, prema Skradinu i Promini. Najviše je štete na vinovoj lozi, no razmjeri su vezani uz mikrolokalitete i pojedine sorte. Situacija je na nekim mjestima vrlo ozbiljna. Ima vinograda koji će ove godine ostati bez uroda, a ima i onih u kojima je postotak štete manji – kazala je savjetnica.
Prominsko vinogorje, koje se proteže na površini od oko 500 hektara zemljišta, među najpoharanijima je. Slana je doslovno spržila 2000 tisuće panjeva u vinogradu tamošnjeg općinskog načelnika Tihomira Budanka u Čitluku. Jednaka je situacija, osvjedočili smo se, i u dva vinograda poznatog i nagrađivanog prominskog vinogradara i vinara Stipe Kneževića u neposrednoj blizini Oklaja, jednog s 2000, a drugog sa 6000 panja žilavke, blatine i merlota.
– Bavim se vinogradarstvom petnaestak godina, ali ovako nešto se još nije dogodilo. Bilo je sporadičnih šteta od proljetnog mraza, ali nikad ovolikih razmjera. Ovogodišnja berba za mene je gotova. Na četiri hektara loze mogu zaboraviti na urod. Zima je bila blaga, vegetacija je ranije krenula i kad je biljka potjerala sve što je mogla potjerati, dogodilo se ovo...
U najgorem slučaju, prognozira Knežević, urod prominskih vinograda bit će prepolovljen jer je većina vinogradara, po njegovim saznanjima, pretrpjela sličnu štetu. Drugi su imali više sreće ili su im vinogradi na uzvisini, pa je strujanje vjetra ublažilo posljedice mraza.
– U svakom slučaju, slijedi nam mukotrpno razdoblje borbe za spašavanje uroda iduće godine. Moramo se angažirati da biljku pripremimo za idući rod. Troškovi će biti uvećani jer će se u vinogradima, bez obzira na to što se na jesen neće imati što brati, raditi sve kao da nas čeka uobičajena berba – veli Knežević.
I u Donjem Mratovu, zaseoku Radasi, udaljenom pet kilometara od Oklaja, vinogradari su zdvojni. Mraz je presudio vinogradima Krste, Miše i Ante Radasa. Također i Marinka Jakšića, čija je obitelj zasadila 3000 panjeva. Dvojicu od njih, Antu i Marinka, zatekli smo u njihovim vinogradima. Prošla je godina, veli nam Marinko, za vinare toga kraja bila savršena, a od ove neće biti ništa.
– Vinograd nam je bio dodatni izvor prihoda. Sad ćemo za čašu vina morati kupiti grožđe. Panjevi će se vjerojatno oporaviti, ali svaka loza koja izađe neće imati roda – uvjeren je Marinko. Među brazdama brižno održavanog mladog vinograda od 720 loza, kojemu je ovo treći list, Ante Radas također konstatira kako vinogradarski kruh nije siguran.
– Ove je godine u vinogradu moglo biti nešto roda da nije bilo mraza. Te sam ga noći s ponedjeljka na utorak tri puta polijevao vodom ne bih li ublažio štetu, ali ništa nije pomoglo. Preniska temperatura i mraz obrali su ovogodišnji sirah, merlot i vranac u ovom vinogradu, a u susjednom 1800 loza žilavke, merlota i dubrovačke malvazije... Tako je to, ove godine ćemo malo smanjiti čaše... – u polušali je dodao Ante.
Predviđa, također, da će u vinogradima pogođenima mrazom za koji dan biti vegetacije, ali ne one poželjne.
– Ima dosta vlage, buknut će svašta, osim grožđa. Rodnih pupova nema, loza će gusto izbiti. Ako rano plijevite, onda ste u riziku da ostavite pogrešnu lozu, a ako zakasnite, može se dogoditi da se razvije kakva bolest zbog velike gustoće – kazuje Radas.
Na povratku iz Promine, prođosmo i preko miljevačke kamen-ravnice. I tamošnje je vinograde zahvatio mraz, no ne toliko kao prominske. Veli nam tako Joso Vlaić iz Kaočina, čiji je trinaestogodišnji vinograd pred kućom djelomično stradao. Ipak, od 400 panjeva vinove loze, dat će se spasit barem polovina uroda. Krumpir je druga priča. Mraz je požutio i smežurao list, pa je ishod krajnje neizvjestan.
Jedino maslinari ne moraju strahovati. Obalno područje mraz je zaobišao, a u unutrašnjosti je resa još premala. Makar nam je tako rečeno u Savjetodavnoj službi.
Najgore su prošle Pozla Gora i Kobiljača
Proljetni mrazevi koji su zadnjih nekoliko dana pogodili dolinu Neretve najviše su štete prouzročili na području općine Pojezerje. Stradali su nasadi mladoga krumpira, plantaže jabuka, šljiva i bresaka te vinova loza. Najkritičnije je u naselju Pozla Gora, a štete su zabilježene i u Otrić Seocima i Kobiljači.
Pravi razmjeri štete od kasnoproljetnih mrazeva bit će poznati tek za nekoliko dana, kada se biljke oporave od temperaturnog šoka. Načelnik općine Boro Dominiković rekao nam je da će se formirati povjerenstvo za procjenu šteta od mraza, koje će obići postradala područja Pojezerja.
O štetama je upoznat i dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić, koji je obećao pomoć. Stručnjaci agronomi s kojima smo porazgovarali ističu da su zabilježene štete od mraza na vinovoj lozi, voćkama i ranom povrću. – Kod oštećenja od niskih temperatura i stresa dobro je biljke tretirati pripravcima na osnovi aminokiselina-biostimulatora (Megafol, Drin, Polyamin, Trainer i dr.) te pripravke koristiti prema uputama proizvođača – kazala je Ivana Tomac Talajić, dipl. ing. agronomije, iz poljoprivredno-savjetodavne službe.
Bit će dobro ako ostane pola uroda...
Izrazito hladna jutra s početka tjedna, s temperaturom ispod nule, bila su kobna za stotine tisuća čokota vinove loze na području Staševice i Crpala-Spilice-Gnječa. Na tom području nalazi se više od milijun loza, a nakon što su odgovorne osobe snimile stanje na terenu, može se s velikom sigurnošću reći da na velikom broju loza ove godine neće biti nikakvih prinosa.
Najviše su stradali predjeli Nuga, Loze, Glavasovac, Zavinjetina i drugi koji se nalaze na predjelu gdje su izražene depresije na makrofeljefu i koji su udaljeni od rijeke Matice. Velimir Gnječ ima 12 tisuća čokota, uglavnom plavoga merlota, i ove je godine obavio već tri polijevanja. Kako sam tvrdi, na oko 4,5 tisuća loza neće ubrati ništa, a na ostatku vinograda bit će tek oko 50 posto planiranoga prinosa.
O financijskim gubicima teško mu je i govoriti, a sada se najviše boji kakve će posljedice ostati na lozi i što će biti u idućim godinama. Zdenko Mateljak, dogradonačelnik Ploča i predsjednik Povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda ima 20 tisuća loza, na kojima je ove godine planirao ubrati oko šest vagona grožđa i uprihoditi više od 200 tisuća kuna.
Sada bi, kaže, bio zadovoljan i s polovicom toga iznosa, uz uvjet da na lozi ne ostanu trajnije posljedice koje bi mogle utjecati na rodnost u idućim godinama. Mateljak će stoga od nadležnih institucija zatražiti proglašenje elementarne nepogode.
Ništa bolje nije prošao ni Živko Šunjić. Prošle godine je posadio 400 novih čokota rane loze. U njihov uzgoj do sada je, tvrdi, uložio oko 50 tisuća kuna, a nakon ove katastrofe boji se da će ih morati izvaditi iz zemlje i krenuti ispočetka. Mirku Dropuliću Jurinu stradalo je 700 loza...
Ovdašnji poljoprivrednici jadaju se jedni drugima i očekuju pomoć. Na teren je izašao dipl. ing. poljoprivrede Ivo Batinović, viši stručni savjetnik u Savjetodavnoj službi u Pločama. - Zbog niskih temperatura došlo je do smrzavanja mladih izboja i rod za ovu godinu na tim je lozama izgubljen.
Za desetak dana slika će biti još jasnija, ali za sada je preporuka da se ne žuri s rezidbom. Uskoro ćemo znati treba li skidati lucnjeve (dugo rodno drvo loze). Treba ostaviti prigojni reznik na kojem će izrasti iz spavajućih pupova novi izboji za rez sljedeće godine - rekao je Batinović. Poljoprivrednicima je preporučeno da, kao prvi korak, vinograde tretiraju aminokiselinama (antistres sredstva) za brži oporavak oštećene loze. Osim loze, na području Staševice stradali su i krumpiri.