Godinu dana nakon objavljivanja u Narodnim novinama, 24. srpnja 2014. godine na snagu stupaju odredbe Zakona o održivom gospodarenju otpadom koje se odnose na primarnu selekciju otpada u dijelu koji definira zadatke gradova i općina na njihovu provođenju. Godina dana nije ni malo ni puno vremena, ovisi o tome koliko su jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile svoj zadatak i posljedice (novčane kazne) ako ga ne obave.
Ako je suditi po podacima što ih je nedavno iznio resorni ministar Mihael Zmajlović, uglavnom jesu. U deset mjeseci primjene novog Zakona, 223 grada i općine pokrenuli su projekte primarne selekcije vrijedne 337 milijuna kuna, a u istom razdoblju godinu dana ranije radilo se o samo 47 gradova i općina i projektima gotovo deset puta manje vrijednosti.
Cilj o smanjenju odlaganja ostvarit će se tako da gradovi i općine od 24. srpnja 2014. moraju građanima omogućiti razvrstavanja sedam iskoristivih komponenti otpada: papir, metal, staklo, plastiku, tekstil, problematični i glomazni otpad.
Split: 550 lokacija
Kako nam je kazao Miroslav Delić, direktor splitske “Čistoće”, Split je s odvojenim prikupljanjem otpada otpočeo još 2010. godine po starom zakonu.- U gradu je trenutno postavljeno 550 lokacija za odvojeno prikupljanje otpada, gdje se posebno izdvaja papir, plastika, staklo, tetrapak ambalaža... Za izdvajanje većih količina, potrebna je određena infrastruktura, ali to ne ide preko noći. Za reciklažna dvorišta već su određene lokacije i riješeni su imovinsko-pravni odnosi, tako da ih preostaje samo infrastrukturno opremiti i urediti. Dakle, Split je prilično odmakao u tom poslu. Nisam siguran znači li najava ministra da će se kažnjavati oni gradovi i općine koji uopće nisu krenuli u reciklažu - veli Delić.
Grad Split, podsjetimo, da bi se uskladio s novim Zakonom, mora na nekoj od sljedećih sjednica Gradskog vijeća donijeti nekoliko akata - u prvom redu promijeniti Odluku o komunalnom redu te odluku o javnoj usluzi prikupljanja otpada.
Špiro Cokarić, pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i redarstvo, kazao nam je da je Grad Split dobio prije nekoliko dana obavijest od inspekcije zaštite okoliša u kojemu navode dužnosti i obveze po novom Zakonu, te ih obavještavaju da će ubrzo obaviti kontrole što je učinjeno po pitanju spomenutih aktivnosti.
Šibenik: država je kasnila
- Država je kasnila s donošenjem provedbenih propisa po kojima smo mi dužni raditi, što je utjecalo na kašnjenje s pripremama. Grad Šibenik do kraja tjedna od resornog ministarstva tražit će prolongiranje roka za šest mjeseci, a to će sigurno tražiti i drugi, pa se nadam da će biti odobreno. U tijeku su postupci utvrđivanja ukupnih potreba građana kako bi se provele zakonske odredbe - kaže Lucić.
- Na našem području imamo pet takozvanih zelenih otoka za odvojeno prikupljanje otpadnog papira, stakla, plastike, a na 12 lokacija postavljeni su spremnici za odlaganje tekstila. Ima dosta problema s kojima se susrećemo, a naročito pri utvrđivanju lokacija na kojima bi se trebale postavljati kante za odvojeno prikupljanje otpada. Cilj nam je ukloniti što više kontejnera zapremnine 1100 litara kojih je sada u uporabi 1500 komada i zamijeniti ih kantama od 120 ili 240 litara, ali veliki broj obiteljskih kuća su bez okućnice i jednostavno nema mjesta za postavljanje više kanti (npr. Stara gradska jezgra). Sada građani, vlasnici obiteljskih kuća, koriste oko 3000 kanti i taj broj će sigurno biti dvostruko veći. Problemi nastaju i kod stambenih višekatnica jer nisu u funkciji njihove prostorije za odlaganje otpada i nema dovoljno mjesta za postavljanje više spremnika za različite vrste otpada, tako da je potrebno osigurati dosta prostora u blizini zgrada. U preostalom zakonskom roku potrudit ćemo se napraviti što je moguće više - kaže Lucić.
Zadar: kontejner za biootpad ili komposter?
U Zadru se godinama kroz posebne kontejnere, takozvana plava zvona, odvojeno sakuplja papir, a od 2009. se odvojeno prikuplja plastični otpad, za što su u svakom gradskom kvartu postavljeni posebni kontejneri. Ovakvim prikupljanjem otpada obuhvaćeno je 17 posto građana.- Stambene zgrade će, uz zelene kontejnere od 1100 litara, imati i plavi za papir i kesice za polimere, a u drugoj ćemo fazi odvojeno prikupljati i biootpad - kaže direktor “Čistoće” Tomislav Ćurko, dodajući da će obiteljske kuće imati zelene posude za mješoviti komunalni otpad i vrećice za polimere.
- Od gradskih mjesnih odbora zasada su u Crnom i Bokanjcu vlasnici kuća mogli birati između “smeđeg kontejnera” za biootpad i kompostera, a s tim ćemo nastaviti - kaže Ćurko, smatrajući da će “implementacija cijelog sustava u Zadru biti okončana za dvije godine”.
- Tržište trenutno ne pokazuje interes za polimerima. Za papir tržište postoji, ali polimere sada baliramo, pa ih trgovci povremeno plasiraju na inozemna tržišta - kaže direktor “Čistoće”, uvjeren da je Zadar već sada u skupini od četiri-pet hrvatskih gradova koji su najdalje odmakli u pripremi potpuno odvojenog sakupljanja otpada.
U Dubrovniku su se već odavno pojavili novi kontejneri za staklo, plastiku i papir, ali ne na svim mjestima. Stoga je razumljivo upitati je li u tom gradu ideja o razvrstavanju otpadom zaista zaživjela? Odgovor nam je dao Pero Kaciga, direktor javnog poduzeća “Čistoća Dubrovnik“.
Dubrovnik: građanima više od 100 kompostera
- Na svim mjestima gdje su postavljeni, kontejneri se koriste pa se u razgovoru s ljudima vidi da su zadovoljni. Kontejneri se još postavljaju i građani su to dobro prihvatili. Imamo problema na nekim mjestima gdje ne možemo postaviti nove kontejnere jer nema dovoljno prostora, ali će i to, vjerujem, u ovih mjesec dana profunkcionirati. Sutra kontejnere postavljamo u vrtiće i postavit ćemo ih pokraj nekih škola, iako je nastava završila. Kod djece iz vrtića organizirat ćemo malu edukaciju da se znaju ponašati kada je u pitanju razvrstavanje otpada. Na pojedinim mjestima već se dobro primijeti da su građani prihvatili razvrstavanje, plastika i papir se dosta dobro pune.Kaciga na kraju kaže da je javno poduzeće “Čistoća“ Dubrovčanima podijelilo više od 100 kompostera i da još ima zainteresiranih pa će naručiti dodatnih 50 i njih podijeliti građanima. Ovo svakako svjedoči o ekološkoj svijesti Dubrovčana, ali da bi razvrstavanje otpada zaživjelo u pravom smislu potrebno je pružiti sve uvjete, a oni još nisu potpuno osigurani, smatra Kaciga.
Za neprimjenjivanje Zakona kazne i do 700.000 kunaObveze prihvaćene ulaskom u EU, koje se odnose na održivo gospodarenje otpadom, Hrvatska mora primijeniti i u praksi, jer će u protivnom plaćati novčane penale. Ministar Zmajlović je pak upozorio da ih neće plaćati država, nego onaj tko je odgovoran: županije, gradovi i općine. Kazne su pritom, za naše uvjete, drakonske. Poljska, primjerice, dnevno plaća gotovo 70.000 eura, a Grčka 60.000 eura zato što na vrijeme nisu zadovoljile europski cilj smanjenja biootpada. Regionalnu i lokalnu samoupravu novčane kazne čekaju i u slučaju neprimjene Zakona o održivom gospodarenju otpadom koje mogu dosegnuti i 700.000 kuna. Kaznom od 100.000 do 300.000 kuna, na primjer, kaznit će se gradovi i općine koji, među ostalim, na svom području ne osiguraju odvojeno prikupljanje otpada. |
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....