Na gradilištu je trenutno 15 rovokopača, 10-ak teških kamiona, a ponekad i do 70 radnika. Koristi se svaki dan da bi napredovali što bolje i radove završili prije roka.
Kompletan iskop
− Do sada smo obavili kompletan iskop na gotovo pet kilometara ceste, dok su betonski radovi završeni do trećeg kilometra. To znači da sve teče u skladu s planiranom dinamikom premda je tijekom siječnja bilo dosta kišnog vremena, što objektivno usporava pripremu materijala za kolničku konstrukciju. Stanovništvo je strpljivo i ne buni se na režim privremene prometne regulacije, odnosno zatvaranje ceste u vrijeme miniranja, pa nam i to ide na ruku, tako da očekujemo da će druga poddionica u potpunosti biti gotova do 15. lipnja iako nam je službeni rok za obavljanje radova 22. studenoga − kazao je Ante Milardović, glavni inženjer gradilišta.
Prema tome, Hvarani će ovogodišnje turiste dočekati s osuvremenjenom prometnicom normalnog poprečnog profila širine 6,40 m s kompletnom odvodnjom i svim pratećim elementima što ih jedna moderna cesta podrazumijeva u smislu sigurnosti sudionika u prometu. Prva poddionica ceste Jelsa − Poljica (4890 m), u naravi obilaznica Jelse, bit će “napadnuta” poslije turističke sezone ili, bolje rečeno, 15. rujna. Radovi se financiraju iz zajma Svjetske banke, a njihova ukupna vrijednost na obje poddionice je 63 milijuna kuna, odnosno 79 milijuna uključujući PDV.
− Na drugoj poddionici je oko 80.000 kubika iskopnog materijala, što će se većim dijelom iskoristiti za nasipanje pojedinih dijelova trase, pa će kod odlagališta otpada Prapatna ostati deponirano svega 30.000 kubika. Naravno, to je zanemariva količina ako se razmišlja o potrebama županijske Lučke uprave, o izgradnji lukobrana u Jelsi i proširenju trajektnog pristaništa u Starome Gradu. Ipak, na prvoj poddionici bit će toga puno više, oko 350.000 kubika, tako da je potrebno na vrijeme dogovoriti mjesto odlaganja i način korištenja materijala − dodao je Milardović.
Uz pomoć fondova
− Stanovništvo otoka Hvara, međutim, vjeruje da će i rekonstrukcija ostatka ceste do Sućurja (40 km) ući u sljedeći četverogodišnji program “Hrvatskih cesta”, kao što su to čelnici jedinica lokalne samouprave posljednjih godina najavljivali. Za taj dio bi se trebala koristiti novčana sredstva iz EU fondova, a ako se to pravodobno ne odradi, izostat će i kvalitetnije povezivanje Otoka sunca na buduću autocestu Zagreb − Dubrovnik, te koridor 5C kojim će se promet odvijati prema BiH, Slavoniji i Mađarskoj.