Samo 11 objekata legalizirano je u Kaštelima od 10. kolovoza 2011., kad je stupio na snagu novi Zakon o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata, do 15. svibnja ove godine.
U tom je razdoblju zaprimljen 41 zahtjev, no ostali su još u obradi jer podnositelji nisu pribavili svu potrebnu dokumentaciju. Riječ je o zaista malom broju izdanih rješenja zna li se da je u Kaštelima, prema procjenama, oko 5000 bespravno izgrađenih objekata.
U međuvremenu je objavljen prijedlog novog zakona, tako da eventualno povećanje broja prijava ne treba očekivati prije njegova stupanja na snagu. Iznesene podatke ipak treba, kaže Ronald Rejo, u gradskoj upravi Kaštela zadužen za komunalu, sagledati u sklopu činjenice da sve do listopada prošle godine nisu bile izrađene ortofoto snimke, jedan od uvjeta za pokretanje postupka.
Osim toga, početkom ove godine ministar Ivan Vrdoljak najavio je izmjene zakona, što je također izravno utjecalo na prijavljivanje budući da je u najavama obećan brži i jeftiniji postupak legalizacije te produljenje roka prijava. Sudeći po netom objavljenom Nacrtu prijedloga novog zakona, promjene uistinu znače ostvarenje najavljenog. Za početak, geodetski elaborat uplane potreban je samo za bespravno izgrađene kuće koje nisu uplanjene. Ako jesu, dovoljan je preris iz katastra i snimka izvedenog stanja.
Budući da geodetski elaborat košta oko 5000 kuna za obiteljsku kuću do 400 kvadrata, tolika je i ušteda za legalizaciju već uplanjenog objekta. Podatak da u priloženoj dokumentaciji nije potreban dokaz o ispunjenom bitnom zahtjevu mehaničke otpornosti i stabilnosti (statika) u Kaštelima pojeftinjuje legalizaciju za daljnjih oko 9000 kuna.
Vodni doprinos
Već prepolovljena naknada za vodni doprinos (regulirana drugim zakonom koji je na snazi već nekoliko mjeseci) također umanjuje trošak, pa će, primjerice, za obiteljsku kuću do 400 kvadrata u Kaštelima u trećoj zoni, za vodni doprinos trebati platiti 9000 kuna umjesto dosadašnjih 18.000. Ova gruba računica pokazuje da bi se trošak legalizacije obiteljske kuće u kaštelanskoj trećoj zoni sa 76.000 kuna smanjio za najmanje 23.000 kuna.
Famozna naknada za nezakonito izgrađenu zgradu, ili jednostavno – kazna, tek će se znati kad Vlada o tome donese uredbu. No, već sada se zna da se neće izračunavati na temelju 15-ak koeficijenata, što u konačnici znači smanjenje posla nadležnoj službi i brži rok izdavanja rješenja. Kazna će se moći plaćati i na obroke, a novina je što obračna uplata vrijedi za iznose iznad 1500 kuna.
− Tek kad vidimo kakav će biti interes, odnosno koliko će zahtjeva za legalizaciju stići, moći ćemo ocijeniti može li postojeći broj službenika sve riješiti u prihvatljivim rokovima (što god to značilo) − kaže Rejo. − Ako se pokaže da ne možemo, predmete ćemo rješavati u neprihvatljivim rokovima ili ćemo zaposliti potreban broj službenika na određeno vrijeme.
Zakonodavac je predvidio i mogućnost da će, s obzirom na broj na crno izgrađenih objekata, pojedini gradovi biti zatrpani zahtjevima i da će ih teško ostvariti, te u tom slučaju predviđa mogućnost preraspodjele predmeta na druga područja.
Potvrde više neće trebati
Najveću i najvažniju novinu u predloženom zakonu Ronald Rejo vidi u podatku da se ne traži potvrda nadležnih tijela i osoba o tome da je objekt izgrađen sukladno posebnim propisima iz njihove nadležnosti. Primjerice, nadležne policijske uprave, HEP-a, Hrvatskih cesta, Vodovoda i kanalizacije. Budući da bespravne kuće uglavnom nisu građene po svim zadanim propisima, jasno je da vlasnici nisu mogli dobiti potvrde, a time ni legalizirati objekte.
Jadranka MATIĆ