Otoku Hvaru prvi dom za ‘treću dob’

Otok Hvar konačno će dobiti Dom za stare i nemoćne osobe, a ova ustanova trebala bi se do kraja sljedeće godine otvoriti u Starom Gradu, u zgradi nekadašnjeg vojnog odmarališta.

Na otoku je odavno potreban ovakav dom, početkom devedesetih krenulo se u izgradnju kod crkve sv. Nikole, no zbog rata cijeli je projekt propao. Prije par godina ideja je obnovljena te se počelo raditi na prenamjeni nekadašnjeg odmarališta.

Jedan od glavnih inicijatora je Visko Haladić, bivši načelnik Staroga Grada, a danas zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije: -Općina Stari Grad osnovala je ustanovu Dom za starije i nemoćne i sada smo doista sretni što će Hvar napokon dobiti Dom za 80 ljudi.

Napravili smo velik posao, organizirali dnevni boravak za 30 ljudi koji je pun pogodak i primjer drugim gradovima kako se najbolje može organizirati boravak starih i nemoćnih. Sadašnja ustanova nudi i pomoć u kući za 125 štićenika, zadovoljno kaže Haladić.

Stari Grad dobit će Dom za stare i nemoćne sa stacionarom /Mirko Crnčević / Epeha

U Domu je zaposleno 12 ljudi, a kada zaživi i stacionar, u Domu će biti 30 zaposlenih. Do sada je u opremanje objekta i opremu uloženo više od 7 milijuna kuna, milijun je dala Županija, 2,5 milijuna Stari Grad, a 4 milijuna odobreno je kreditom Svjetske banke.

Kako bi Dom u cijelosti profunkcionirao, trebalo bi još oko 8 milijuna kuna. Hvarski Dom je jedan od brojnih domova za starije i nemoćne u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a Županija pod svojim okriljem ima četiri takve ustanove.

Josip Matković, pročelnik Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb, podsjeća kako Dom Split objedinjava domove na Zenti, Lovretu, te u Vukovarskoj, na otoku Visu je nedavno obnovljen objekt, a Dom za starije i nemoćne u Makarskoj, osim glavnog objekta u gradu, objedinjava i Dom u Runoviću.

- Županija o ovim ustanovama brine od 2002. godine otkad su osnivačka prava prenesena s države, što nam znatno olakšava rješavanje problematike u ovim ustanovama - kaže Matković.

Otkad su ove ustanove i formalno pod Županijom, u njih je uložen znatan novac, bilo da je riječ o kompletnoj adaptaciji zgrade, opremanju i uređenju okoliša, a sve kako bi se poštovale sve socijalne i zdravstvene norme, te omogućio ugodan život “trećoj dobi”.

Ljubica Boban iz županijskog Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb koja već godinama radi i na problematici domova za starije i nemoćne kaže kako se zbog velikih ulaganja u ove ustanove tamošnji uvjeti mogu mjeriti s onima u znatno razvijenijim zemljama jer svi žele da se ljudi u poznijoj dobi osjećaju dobro u ovim ustanovama.

Stoga je sve više onih koji čekaju na svoje mjesto u Domu. - Danas se na mjesto u našim ustanovama čeka prosječno do tri godine, a takav interes proizlazi iz znatno niže cijene smještaja od privatnih domova jer država sufinancira dio troškova - kaže Boban.

Za mjesto u jednom od županijskih domova plaća se nešto više od 2 tisuće, ovisno o vrsti korisnika, dok smještaj u privatnim domovima premašuje 4 tisuće kuna.