splitskI umjetnik ‘MAJORIJAN458’ IZLAŽE PROVOKATIVAN PROJEKT NA zagrebačkom Salonu mladih
| Projektant Peristila s peterokatnim trgovačkim centrom odabrao je ime rimskoga cara Majorijana, koji je 458. donio zakone što za kršenje građevinskih propisa predviđaju odsijecanja udova investitorima i poduzetnicima |
| piše Damir ŠARAC |
 |
Suživot dvaju hramova: katoličkoga i potrošačkog,
na carskom trgu |
U palaču
cara Dioklecijana ulazi se kroz južna vrata, u podzemnu garažu u Podrumima kroz naplatne rampe, a potom se automobil smjesti na neko od 120 parkirnih mjesta, od kojih je 30 predviđeno za invalide. Pokretnim stepenicama iz Podruma se uzdiže u veliki stakleni objekt uglavljen u trg Peristil, koji se prostire na pet etaža, od kojih su tri namijenjene javnosti. Na prvom je katu megamarket i uslužni prostori, a na ostalima life-style sadržaji: butici, prodavaonice obuće i nakita, wellness, zlatarnice, igraonice za djecu, te ugostiteljski objekti, koji bi u najužem središtu Splita trebali tematizirati rasutu gradsku dinamiku.
Objekt je zaključen dizajnerski opremljenim katom i penthouseom, namijenjenima dvoetažnom luksuznom stanovanju. Na vrhu carskog predvorja Vestibula određen je prostor za slijetanje helikoptera, kako bi korisnicima u svakom trenutku bila omogućena zračna komunikacija. U neiskorištenom volumenu staroga gradskog trga, projekt ‘Stakleni Peristil’ ujedinjuje poslovnu, prodajnu i stambenu funkciju, a oblikovanje i izbor materijala gradnje ne zaostaju za dizajnerskim trendovima svjetskih metropola…”
Veza s ‘Crvenim Peristilom’
Tako bi u budućnosti mogao zvučati poslovni vodič kroz brandirano srce Dioklecijanova grada, a danas je riječ o projektu mladog splitskog umjetnika na zagrebačkom Salonu mladih, posvećenom 40. obljetnici Crvenog Peristila. Rad stoga uvjetuje anonimnost, a projektant “Staklenog Peristila” odabrao je alter ego u imenu rimskog cara Majorijana, koji je 458. godine donio zakone što za kršenje građevinskih propisa predviđaju odsijecanja udova i novčane kazne investitorima i poduzetnicima.
“Građevinski lobiji u sprezi s lokalnim vlastima, trgovanje gradskim zemljištima, izmjene i dopune urbanističkih planova po zahtjevima investitora, jeftina poljoprivredna zemljišta i pomorska dobra koja preko noći postaju vrijedne građevinske zone, skidanja statusa zaštićenih spomenika… Sve se to radi daleko od očiju javnosti, a javni je prostor napadnut i nitko ne zna koliko će opsada trajati. Sve je to više nego dovoljan poticaj za tisuće podignutih šaka na gradskim ulicama”, navodi Majorijan458 obrazlažući projekt, i zaključuje kako pitanja postaju delikatnija kad su ugroženi prostori u gradskim centrima s tradicijom i poviješću, vizualnom zaokruženošću, te poistovjećivanjem građana koji u njima kreiraju urbane rituale.
 |
Po njemu, zadiranje u takav prostor jest zadiranje u slobodu i identitet pojedinca, a ideja “Staklenog Peristila” javna je provokacija interpolacijom tumora u povijesno i živo gradsko tkivo. Tako se nadovezuje na umjetničke intervencije što su se ondje odvijale, a od kojih je najpoznatija “Crveni Peristil” iz 1968. godine.
“Zgrada svojim vanjskim oblikovanjem s plavim reflektirajućim staklima i mondenim sadržajima predstavlja teroristički napad na javni prostor, spomeničku baštinu i gradski ambijent, a konceptom i sadržajima ne razlikuje se od većine hrvatskih trgovačko-stambenih objekata. Snagom besmisla, projekt želi izbrisati slojevitost, povijesne odnose, tradiciju, sjećanja, humanost i dimenziju javnog iz kolektivne svijesti, zamjenjujući je tzv. suvremenom potrebom”, objasnio je Majorijan, a o detaljima projekta više na
www.stakleni-peristil.com.
 |
| Izlaz iz podruma palače |
Salon revolucije
Ovogodišnji, 29. salon mladih, koji će se od 4. do 26. listopada održavati u zagrebačkoj “džamiji”, za razliku od dosadašnjih salona mladih, “Salon revolucije” neće biti revijalna nacionalna izložba umjetnika do 30 ili 35 godina, nego će okupiti pedesetak hrvatskih i inozemnih umjetnika i skupina koji će se propitati je li danas uopće moguća nekakva grandiozna revolucija. Na Salon stižu pripadnici francuske skupine “Jeudi Noir”, ruske “Vojne”, talijanskog “Disobedience Archiva” i beogradskog “Ilegalnog bioskopa”.
Među hrvatskim su umjetnicima Marin Kanajet, Đuro Gavran, Ivan Dujmušić, Iva Kovač&Nataša Tepavčević i drugi. Budući da Salon dovodi u pitanje i samu definiciju “mladog umjetnika”, na izložbu su pozvana i dva hrvatska umjetnika starija od 35 godina – Igor Grubić i Siniša Labrović. Potonji će u ovu subotu u podne na Trgu bana Jelačića izvesti uvod u Salon revolucije - performance iznenađenja “Živio”.
|
Adam na mreži
Iako se tiče fizičkog prostora, glavni dio projekta odvija se na internetu koristeći aktualne alate globalne komunikacije (blog, Facebook, MySpace, forum, e-mail). Autor je digitalnom grafikom i 3D modelima intervenirao na grafike i crteže Roberta Adama, Vicka Andrića, Georgea Niemanna i Jerka Marasovića.
|