Hrvatska nema demografskih opravdanja za produljenje dobne granice za odlazak u mirovinu na 67 godina jer ne slijedi europske demografske trendove. Hrvati žive kraće od većine naroda u Europskoj uniji, u poznim su godinama puno lošijeg zdravlja i među zapadnoeuropskim državljanima ionako prosječno najkraće uživaju u umirovljeničkim danima (izuzmemo li, naravno, lažne invalide i branitelje).
Ako se problem mirovinskog sustava u Hrvatskoj bude rješavao podizanjem granice umirovljenja do prosječne životne dobi naših građana, fondovi i državni proračun bit će s vremenom uistinu spašeni, ali će se država doslovce pretvoriti u zemlju bez ljudi.
Ako se problem mirovinskog sustava u Hrvatskoj bude rješavao podizanjem granice umirovljenja do prosječne životne dobi naših građana, fondovi i državni proračun bit će s vremenom uistinu spašeni, ali će se država doslovce pretvoriti u zemlju bez ljudi.

Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....