Naše kamenice spremne za EU

Servirane na ledu, uz malo limuna i papra

Još su drevni Rimljani, poznati po hedonizmu, prepoznali u mirnim i bistrim vodama Limskog zaljeva idealnu “kolijevku” za uzgoj školjki. Vlastelini koji su živjeli oko Brijuna, Pule, Rovinja i Umaga u ovom prekrasnom prirodnom rezervatu, jedinstvenom čudu prirode na zapadnoj obali istarske rivijere, započeli su s uzgojem kamenica ili oštriga.

I nakon dvije tisuće godina, u Limskom kanalu još se uzgajaju kamenice i dagnje, a u novije vrijeme uzgoj je proširen i na ribu (brancini i orade). Radi se morskom zaljevu fjordovskog izgleda, dugom 11 km, prosječne širine 600m i najveće dubine 31m. Zaljev je ranije bio Ribolovni rezervat, 1982. morski dio proglašen je Posebnim rezervatom, a strme kopnene litice zaštićenim krajolikom.

Afrodizijačka slava

Naš vodič kroz prošlost, sadašnjost i budućnost uzgoja kamenica, Želimir Filić, direktor istraživanja i razvoja Adrisove tvrtke “Cromarisa” d.d. i predsjednik Grupacije akvakulture pri HGK, na ideju da kamenicu, zbog njezine afrodizijačke slave, “krstimo” morskim “tartufom” promptno uzvraća: “Bolje bi bilo tartuf nazvati kopnenom kamenicom“. Što se tiče njezina afrodizijačkog djelovanja, najbolje ga možete osjetiti ako kamenicu guštate uz vrhunsko vino i u lijepom društvu!”

Naša ekipa, zahvaljujući gostoljubivosti vodiča Filića, spoznala je upravo, pod spomenutim uvjetima, draži kamenica iz Limskog zaljeva, koje su nam servirane na ledu, s okusom friškog mora, uz malo limuna i papra. Jedno je sigurno, potpisnica ovih redaka, nakon njih lakše je i veselije prionula poslu, unatoč zvjezdanu i paklenoj vrućini.

Upoznajemo se sa cjelovitim programom razvoja marikulture, koji je donio “Cromaris” d.d., najveća hrvatska kompanija i jedna od vodećih na Mediteranu, za uzgoj, preradu i prodaju ribe i školjki, pravni sljednik rovinjske Marimirne, Cenmara iz Zadra, Marikulture Istra iz Marčane i Bisagea iz Zadra.

Želimir Filić: Tartuf je kopnena kamenica

Program predviđa povećanje uzgoja brancina i orada na 5000 tona godišnje i uspostavu kompletnoga uzgojnog ciklusa od mrijestilišta, preko predrasta, i kaveznog uzgoja ribe pa do prerade, kojom se proizvodima ugrađuje dodatna vrijednost. U pristupu proizvodnji posebna se pozornost daje održivosti, odnosno čuvanju okoliša.

Slađa i ukusnija od stranih

Europskom tržištu posebno su atraktivne Cromarisove delicije, dimljeni i marinirani fileti orada i brancina, kojima će se uskoro pridružiti novi slasni proizvodi s okusom mora, s okusom soli... kako pjeva naša glazbena legenda Arsen Dedić. Tako će se sadašnja proizvodnja ove delicije uskoro udvostručiti uz primjenu najmodernije, ekološke tehnologije.

Jadranska oštriga vrlo je cijenjena na stranom tržištu, više od onih iz ostalog dijela Mediterana ili Atlantika, s obzirom na to da se radi o autohtonoj vrsti, plemenitoj plosnatoj kamenici (Ostrea edulis), ali i zbog svojih kvaliteta, koje se potvrđuju izgledom i na nepcu, jer je slađa i ukusnija od stranih. U zapadnom dijelu Mediterana bolesti su ozbiljno ugrozile i znatno smanjile populaciju europske plosnate kamenice, a uzgajivači je nastoje nadomjestiti japanskom vrstom ( Crasostrea gigas), robusnom većom kamenicom koja se uspješnije uzgaja, ali okusom i izgledom inferiorna je našoj.

Jedinstveno čudo prirode

Ako ozbiljno shvatimo domaće potencijale u školjkarstvu, naša kamenica uskoro može postati “gastrokraljica”, kojoj će se klanjati na brojnim trpezama diljem Europe. Limski kanal, sa svojim jedinstvenim značajkama mora, čistoćom i zaštitom od nevremena, plavozelenom bojom poput jezerske vode, manje je slano od mora na otvorenom zbog bogatih kraških izvora, koje donose hranjive soli, te je prava riznica fitoplanktona koji povoljno utječe na razvoj i daje poseban okus kamenicama.

Uzgoj na hrastovim granama

Novija povijest uzgoja kamenica u Limskom kanalu vodi nas u 1888. kada je započeo njihov uzgoj na hrastovim granama na morskom dnu unutarnjeg dijela kanala. Uspjesi u proizvodnji ovih školjki, višemilijunskih komada godišnje, ostvareni su tek između dva svjetska rata. Koncem 50-ih godina prošlog stoljeća krenulo se s intenzivnijim uzgojem dagnji i kamenica u Limskom kanalu i drugim lokacijama diljem hrvatskog Jadrana.

Nakon stagnacije sedamdesetih godina, veća proizvodnja školjkaša u Limskom kanalu konačno je postignuta 1984., kada je bila “teška” 250 tona dagnji i oko milijun komada kamenica. Proizvodnja naglo pada 90-ih, nestankom tržišta i prava izvoza u EU zemlje. Ispunjavanjem postavljenih sanitarno-veterinarskih uvjeta monitoringa, dobivanjem izvozne dozvole i ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, osim dobivanja ogromnog tržišta, znatno će se pojednostaviti procedura izvoza, zbog uklanjanja graničnih barijera, što je za ribu i školjke od iznimne važnosti.

Nakon stagnacije u proizvodnji školjaka i njihova izvoza početkom 90-ih, u Cromarisu, spremajući se za europsku ekspanziju, bili su i te kako svjesni, da im za nastup na golemom EU tržištu, nužno trebaju velike količine proizvoda, te da samo “velik” uzgajivač može konkurirati stranima.

Mala bijela čaplja na obali Limskog kanala- atrakcija turistima i našem fotoobjektivu

Stoga su planirano povećanje uzgoja bijele ribe, proizvodnja veća od 300 tona dagnji i milijuna komada kamenica, podizanje suvremenog uzgoja i otpremnog centra, uz zaokruživanje učinkovite tehnologije, najbolja “vizit karta“ Cromarisu u promidžbi na nacionalnoj i internacionalnoj razini, s naglaskom na nutritivne vrijednosti i kvalitetu njihovih proizvoda.

Jedno je sigurno, kamenica iz Limskog kanala istinski je prirodni hrvatski brend, koja će kada bude ravnopravno zastupljena na europskim trpezama, biti samo još jedna od novih pozivnica stranim turistima da neće požaliti kada odaberu Lijepu našu za svoj odmor. U bogatoj gastrokulinarskoj ponudi Istre, pak, posebne čari ljetovanja osjetit će uz “morski tartuf” i “kopnenu kamenicu”. U slast!

Svježina je najvažnija ‘Cromaris’ vidi svoju prednost u deklaraciji proizvoda, koji u roku od 24 sata, od izlova stižu do krajnjih potrošača. Pored nutricionističke kvalitete, za školjkaše je najvažnija svježina. Sadašnje granične barijere i komplicirana procedura prelaženja granice, usporavaju protok proizvoda, izvoz i promet, ističe Filić.

Uravnotežen sastav Gastronomska, a posebno nutritivna vrijednost kamenice nadaleko je poznata i cijenjena, ponajprije zbog njezina iznimno uravnoteženog kemijskog sastava. Posebno je vrijedan njezin sadržaj bjelančevina, ugljikohidrata, masti, kao i vitaminsko-mineralni sastav.