Načelnik Jakov Vetma: Klis zaslužuje status grada, umjesto zalogajnice s janjetinom i kapulicom!

Svakako podržavan da i Klis postane grad. Nego, ja tu ne bi sta’, nego bi tražija i status republike. Kliška Republika, kako to lipo zvuči”, napisao je u anonimnom, a da kakvome će drugom, komentaru čitatelj “Slobodne Dalmacije” nakon što je načelnik općine Klis, a bio je srpanj 2013. godine, javno obznanio kako će i službeno zatražiti da Klis dobije status grada.

Nije to, da se razumijemo, bio jedini šaljivi komentar na Vetminu, jer Jakov Vetma se zove mladi i nadobudni kliški načelnik, najavu. Redali su se podrugljivi komentari u kojima je bilo nemoguće Klis s gradom spojiti, no Vetma nije odustajao.

Anonimci ga nisu mogli pokolebati, pa čak ni ako su bili mrtvi ozbiljni poput kritičara koji je dobronamjerno primijetio kako Klis nema uređene ni vodovod, ni kanalizaciju, ni javnu rasvjetu, ni nogostupe, ni javne službe, ni parkove, ni nasade, a nema ni uredbu prema kojoj je, baš kao u pravome gradu, zabranjeno pokraj kuće imati, recimo, kokošinjac.

- Niste u pravu, ali, polako, sve ću vam objasniti - smije se Vetma, pa za primjer uzima velike gradove.

Rubni dijelovi Zagreba ili, još bliže, Splita, po Vetmi su idealan primjer kako grad, sam po sebi, njegovim stanovnicima ništa dobro ne mora značiti. Dapače.

- Realno su mnogi dijelovi Zagreba i Splita, kad u obzir uzmemo infrastrukturu, veće selo od Klisa. No, eto, njih nazivamo gradom, a kad mi izrazimo želju da postanemo grad, onda smo izloženi čuđenju - spreman je Vetma na obračun s neistomišljenicima.

Zalogajnica s janjetinom

Koji bi da Klis bude što i jest: mala, usputna zalogajnica s kvalitetnom janjetinom na domak Splita.

- Taj stereotip o Klisu moramo promijeniti, jer Klis to nije zaslužio. Ako ništa drugo, riječ je o bivšem hrvatskom glavnom gradu, ishodištu hrvatske državnosti, gradu u kojem je prvi put spomenuta riječ Hrvat, gradu u kojem se spominje i Domaslava, najstarija hrvatska kraljica, gradu u kojem je stolovao knez Trpimir, gradu u kojem je Petar Kružić sa svojim uskocima zaustavio Turke - nabraja Vetma, pa opet, vidi se da ga žulja, spominje Split.

Boli ga, veli, što se Dioklecijanova palača, dakle palača jednoga Rimljanina, kuje u zlato, dok se od hrvatske povijesti, a Klis i Kliška tvrđava su joj ishodište, bježi kao da je zatrovana, izmišljena.

- Više od 70 godina Klis je bio marginaliziran, svelo ga se na janjetinu i kapulicu, a sad je došlo vrijeme da se to promijeni i da ga otrgnemo zaboravu, da mu vratimo važnost koja mu, pa neka nema niti pet tisuća stanovnika, pripada - u gradonačelničkom zanosu će Vetma.

Stara slava

Ministarstvo uprave, smatra naš sugovornik, ne bi trebalo praviti probleme Klišanima da se iz općine prebace na razinu grada. Zakon ionako administrativno ne razlikuje ta dva pojma. Uostalom, upravo u Dalmaciji postoji čitav niz naselja kojima je, zbog ovih ili onih razloga, odobreno da se okite titulom grada.

- Ako Nin, koji sa zadnjim zaseokom jedva prelazi 2500 stanovnika, može biti grad, onda možemo i mi. Ili, štojaznam, Vrlika. Evo, recite vi meni zašto Vrlika može biti grad, a Klis ne može? Ili Komiža? Po čemu su oni to bolji od nas? - pita Vetma, ponavljajući kako je Klis brend, koji je u Hrvatskoj bio sasvim zapušten, te kako je došlo vrijeme da mu se vrati stara slava.

Bitna je učinkovitost Zakon o lokalnoj i područnoj samoupravi kaže da bi grad pod a) trebao imati najmanje 10.000 stanovnika, te pod b) predstavljati urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu. O povijesnoj smo sve rekli, no što ćemo s ostalima? - Ništa vi ne brinite. Nama nije ni cilj da postanemo grad kakvim ga vi zamišljate. Nama ne trebaju, niti ih želimo, zgrade, a ne trebaju nam ni institucije poput policije, suda ili porezne uprave, sve to imamo u Solinu i Splitu. Ali nam treba status grada kako bismo bili primjetniji i učinkovitiji prilikom javljanja na europske fondove. Razlika je, naime, kad tražite novac za projekte u kojima se spominje Tvrđava Klis ili kad ga tražite za tvrđavu Grad Klis. Pa još kad navedete da su baš u tom gradu hrvatski vladari podržali Karla Velikog i da je praktično tu bila klica današnje Europe, onda je to jedna sasvim druga, puno ozbiljnija priča u odnosu na ovu današnju - objašnjava Vetma.