Plašenje Zadrana ćirilicom i srpskom zastavom

Izborni zbor županijskog HSP-a mogao je proteći sasvim protokolarno jer je za čelno mjesto kandidaturu istaknuo samo dosadašnji predsjednik, ujedno i zadarski dožupan, Đani Bunja.

Protukandidata nije imao, ali je našao načina da skrene pozornost javnosti.

Srbi, kaže, traže uvođenje ćirilice u Benkovcu i Obrovcu, a hoće i isticanje srpske zastave na zgradi Zadarske županije, što je, reče, nedopustivo.

Borit će se, kaže čelni županijski pravaš koji je uz to i profesor na Zadarskom sveučilištu, svim pravnim sredstvima da se ne krši Ustav i ne dopusti Srbima na zadarskom području upotreba ćirilice i isticanje srpske zastave.

Uvjeren je, nema sumnje, da se tako pokazao velikim borcem za sve ono za što su se Hrvati u Domovinskom ratu borili i za poštovanje hrvatskog Ustava i da su baš ćirilica i srpska zastava opasnosti od kojih se sada moramo bojati.

Njegova nevolja je u ovom slučaju u tome što važeći hrvatski zakoni kažu da Srbi imaju pravo na isticanje zastave svoje nacionalne manjine i da imaju pravo na uporabu ćirilice.

Sve je to propisano u Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina i Zakonu o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina – manjinska zastava Srba (samo crven-plavo-bijela bez ikakvog grba, jer je ona s grbom zastava Srbije) ističe se na službenim mjestima uz hrvatsku državnu zastavu kad je to lokalnim statutom definirano, a ćirilica se kao službeno pismo može koristiti u lokalnim zajednicama u kojima je nacionalna manjina u većini.

Bunja je pucao u prazno i zbog toga što predstavnici Srba nisu na zadarskom području još nigdje zatražili ni isticanje zastave, ni uporabu ćirilice (usput rečeno, ćirilicu su stoljećima koristili i Hrvati, franjevci u Bosni još i u 19. stoljeću).

Veselko Ćakić, predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine u Zadarskoj županiji, kaže da se na županijskoj razini nije tražila ni upotreba ćirilice ni isticanje zastave.

- Istina je da je promijenjen županijski Statut i sad će biti moguć izbor predstavnika srpske manjine i dožupana. Ali statute trebaju još promijeniti u Benkovcu, Zemuniku, Stankovcima i Polači pa pretpostavljam da je nastup čelnika HSP-a protivljenje primjeni svih odredbi Ustavnog zakona, jer nikakvo isticanje zastave nismo tražili, a to nije ni ovim izmjenama županijskog statuta definirano - kaže Ćakić.

- Na području Obrovca i Benkovca još nije tražena upotreba ćirilice, no ne znači da neće biti. Po Ustavnom zakonu o pravima manjina to je moguće. Onima koji se protive da Srbi upotrebljavaju ćirilicu u Hrvatskoj, samo pitanje - što bi rekli da se Hrvatima u Vojvodini zabrani upotreba latinice, kaže Branislav Švonja, čelnik Demokratske partije Srba i gradski vijećnik Obrovca.

Treba li se, dakle, plašiti nečega što hrvatski zakoni predviđaju, prakse koja je, recimo, u slučaju Talijana u Istri demokratski standard kojim se volimo hvaliti.

Isticanje zastave srpske nacionalne manjine na Domu Zadarske županije bi zato prije svega bio znak demokratskog dostignuća područja na kojem je rat ostavio duboke tragove.