Nakon što su prije dva tjedna počeli radovi na uređenju parka u Kaštel Kambelovcu, malo je tko slutio kako će se zaustaviti nakon samo nekoliko dana. I to zbog Kambelovčanina Mije Britvića, koji gotovo 63 godine vodi sudsku bitku kako bi zemljište na kojemu se nalazi park uknjižio kao svoje vlasništvo.
Općenarodna imovina
Priča o Britvićima i brojnim sudskim postupcima koje tijekom duge 63 godine vode protiv bivše države, a danas Republike Hrvatske, bivše Općine Split i Kaštela, danas Grada Kaštela, tvrtke "Koteks" i drugih privrednih subjekata, počela je 1953. godine, kada je zemljište obitelji Britvić, 200-injak metara sjevernije od parka, postalo općenarodna imovina.
Tada je obitelj Britvić dobila rasporedno rješenje prema kojem 1700 metara četvornih njihova zemljišta prelazi u općenarodnu imovinu, a njima se kao odšteta daje jednako vrijedno zemljište na području Njive, gdje je smješten današnji park. To rasporedno rješenje potvrdio je svojom presudom 1954. godine i Kotarski sud u Splitu, no rješenje i presuda do dana današnjega nisu realizirani.
– Na temelju tog rješenja i presude država je preuzela zemljište moje obitelji, no moja obitelj ne uspijeva se uknjižiti na zamjensko zemljište. Država je zemljište moje obitelji odmah dala na upravljanje tvrtki "Koteks", na što smo reagirali i tražili zabranu dok se nas ne obešteti. No, unatoč zabrani, zemljište naše obitelji ispisuje se s našeg imena, knjiži se "Koteks" kao organ upravljanja, a država kao vlasnik. Nakon toga bili smo prisiljeni pokrenuti cijeli niz postupaka i sporova kako bismo zaštitili svoja prava, a dio tih postupaka traje i danas, i to na deset sudova diljem Hrvatske – kazuje nam Mijo Britvić.
Nakon što je tvrtka "Koteks" preuzela upravljanje bivšim zemljištem Britvićevih, na nju su prešle i obveze obeštećenja, no u "Koteksu" tu obvezu nisu prihvatili, nego je obitelj Britvić, kako Mijo kaže, postala teniska loptica između "Koteksa" i Općine Split, koji su prema jednoj od presuda sporazumno morali provesti obeštećenje.
Ipak, s "Koteksom" uspijevaju urediti ugovor o najmu, koji se, koliko-toliko, provodio do 1968. godine, kada u priču ulazi spajanje "Koteksa" i "Dalme", koja se nije željela uključiti u postojeće odnose.
I nakon toga za Britviće se pravna bitka nastavila pred različitim sudovima, a Općinski sud u Splitu 1987. donosi presudu u njihovu korist. Presuda se ukida na drugostupanjskom sudu, zatim slijede žalbe, pa ponovno presude u korist Britvićevih, pa ponovno ukidanje presuda, pa novi parnični postupci, više izvanparničnih postupaka, mijenjaju se nadležnosti sudova i tako sve do danas.
1700 m naraslo na 4000
Prema Britvićevim riječima, čak je Ustavni sud Republike Hrvatske donio zaključak prema kojem su nadležna tijela trebala postupiti po tim presudama, što se nikad nije dogodilo.
– Zanimljivo je da je predmet cijelog spora bilo zemljište površine 1700 metara četvornih, no danas je u pitanju gotovo 4000 metara. Naime, umjesto da ograde tih 1700 metara, država i "Koteks" zaposjeli su i ogradili oko 2900 metara četvornih moga zemljišta, a na parcelu koja je na tom području ostala u vlasništvu moje obitelji ne možemo doći jer put do nje vodi preko tih drugih parcela, pa se površina zemljišta, koje je u vlasništvu moje obitelji još od polovine 17. stoljeća, a bez kojeg smo ostali, popela gotovo do 4000 metara – tvrdi Britvić.
Mijo Britvić reagirao je kod raspisivanja natječaja tvrtke "Koteks" za prodaju tog zemljišta, a isto tako reagirao je i kada je Grad Kaštela prije nekoliko dana započeo radove u mjesnog parku.
– Sudski postupci još traju pa staro zemljište, preko kojeg su se dizali i poduzetnički krediti, ne može promijeniti vlasnika. Isto tako, dok postupci traju ne može biti ni zahvata na zemljištu u parku, koje je u cijeloj priči bilo zamjensko. Ja u ovom trenutku ne mogu tražiti odštetu jer na papiru nisam vlasnik ni jednog ni drugog zemljišta. Ali zato tražim da se provedu pravovaljana rješenja i odluke o mom obeštećenju u vidu zamjene zemljišta te se mojoj obitelji dopusti uknjižba na ono što nam pripada, na ono što je naše. Dok se to ne ostvari, neću odustati od pravne bitke, a neće ni moja obitelj – zaključio je osamdesetogodišnji Britvić, kojemu, kako nam kaže, svaki dan stižu plave kuverte s pozivima na sudska ročišta.
No, ipak je pohvalio aktualnoga gradonačelnika Ivana Udovičića jer je pokazao sluha za sve što se događa i zaustavio radove na uređenju parka. A gradska vlast, na čelu s gradonačelnikom Ivanom Udovičićem, upoznata je s cijelom situacijom te je gradonačelnik nedavno s Mijom Britvićem o svemu i razgovarao. Na nekoliko dana bili su prekinuti radovi u parku, no njihov nastavak uskoro će uslijediti.
170 različitih postupaka
– Grad je vlasnik ovog zemljišta i imamo odgovornost prema sigurnosti građana te obvezu očuvanja i uređenja okoliša te zelenih površina, i iz tog razloga radove na uređenju smo i započeli, a iz tog razloga ćemo ih i nastaviti. Žao nam je zbog situacije u kojoj se obitelj Britvić nalazi i s gospodinom Mijom ćemo se ponovno sastati i razgovarati o svemu. No, naša je obveza, kao vlasnika, park urediti i učiniti ga primjerenijim od dosadašnjeg stanja – kazao je gradonačelnik Udovičić, naglasivši da Grad poštuje trenutno zakonsko stanje vlasništva, te da će u slučaju bilo kakvih promjena također postupati po zakonima.
Zanimljivo je da u svim sudskim sporovima, parničnim i izvanparničnim postupcima, Mijo Britvić, koji je već zagazio u deveto desetljeće života, nema odvjetnika, nego sam zastupa svoju obitelj, a mnogi će kazati kako pravne knjige poznaje bolje od mnogih pravnika.
Tijekom približno 170 različitih postupaka upoznao je i brojne suce, za neke od njih ima riječi hvale, no neke često proziva. Tako je svoju ljubav prema pisanju poezije spojio sa svojim iskustvima iz sudnica, pa je velik broj pjesama posvetio upravo sucima. Kritičku pjesmu darovao je jednom od sudaca, koji ga je, zbog sadržaja pjesme, kaznio s 1000 kuna za vrijeđanje suda.
Drugi put mu je ponovno darovao pjesmu i "zaradio" kaznu od 5000 kuna. Mijo je tada zaključio kako bi se Hrvatska mogla riješiti minusa u proračunu kada bi on sucima darovao sve one pjesme koje je o njima napisao.
